KOLEKTIVNI UGOVORI
KOLEKTIVNI UGOVORI
3074
Vlada Republike Hrvatske i
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehniĉara, (u daljnjem tekstu: Sindikati)
zakljuĉili su 2. prosinca 2013. godine
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
I. OPĆE ODREDBE
Primjena Kolektivnog ugovora
Ĉlanak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) ureĊuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proraĉunu.
Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proraĉunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provoĊenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog xxxxxx za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).
Vremensko važenje
Ĉlanak 2. Ovaj Xxxxxx zakljuĉuje se na vrijeme od 4 godine.
Temeljna načela
Ĉlanak 3.
Ovaj Xxxxxx obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.
Prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrĊena ovim Ugovorom, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i Dodacima Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama,
ĉine jedinstven sustav pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.
Primjena Ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnosti
Ĉlanak 4.
Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zakljuĉenja Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Xxxxxxx izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano obvezuje xx xx xxxx jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
II. XXXXX RJEŠAVANJE SPOROVA
Mirenje
Xxxxxx 0.
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će xx xxxxxxxx mirenja.
Mirenje provodi mirovno vijeće od tri ĉlana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog Sindikati, a trećeg sporazumno obje strane.
Ako se oko trećeg ĉlana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko-socijalno vijeće.
Rokovi mirenja
Ĉlanak 6.
Ugovorne strane moraju u roku 24 sata dati prijedlog svog ĉlana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg ĉlana.
Ako xx xxxxxx ne dogovore oko izbora trećeg ĉlana, zatražit će od Gospodarsko-socijalnog vijeća ili drugog tijela ili osobe na xxxx xx Gospodarsko-socijalno vijeće prenijelo ovlasti, da ga imenuje u roku 24 sata od primitka zahtjeva.
Ako se ugovorne strane drukĉije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku tri xxxx od xxxx imenovanja svih ĉlanova.
Prihvat i učinci mirenja
Ĉlanak 7.
Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o ĉemu se moraju izjasniti prvog idućega radnoga xxxx xxxxx primitka prijedloga.
Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz stavka 1. ovoga ĉlanka, smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne xxxxxx xxx pravnu snagu i uĉinke kolektivnog ugovora.
Arbitraža
Ĉlanak 8.
Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu.
Sastav, naĉin odluĉivanja te rokovi arbitraže odreĊuju se primjenom ĉlanka 5. i 6. ovoga Ugovora.
Troškovi
Xxxxxx 0.
Troškove mirenja i arbitraže ugovorne strane snose ravnopravno.
III. ŠTRAJK
Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka
Ĉlanak 10.
Za vrijeme važenja ovoga Ugovora Sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom ureĊena.
Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne iskljuĉuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za sluĉaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.
Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora.
Donošenje odluke o štrajku
Ĉlanak 11.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat xxxx voditi raĉuna o ostvarivanju Ustavom zajamĉenih xxxxxxx i prava drugih.
Xxxxxxxx se ne smiju ugroziti pravo na život, osobnu sigurnost, hitnu medicinsku pomoć, te provoĊenje zdravstvene zaštite u cilju sprjeĉavanja nastanka invalidnosti bolesnika.
Za naĉin donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata.
Najava štrajka
Ĉlanak 12.
Štrajk xx xxxx najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri xxxx prije poĉetka štrajka.
U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat xxxx naznaĉiti razloge štrajka, mjesto, xxx i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.
Štrajk ne smije zapoĉeti prije završenog postupka mirenja.
Zabrana ometanja štrajka
Xxxxxx 00.
Štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom, druga ugovorna strana ne smije sprjeĉavati ili ometati.
Rukovođenje štrajkom
Ĉlanak 14.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.
U ustanovama koje su ukljuĉene u štrajk, xxxx xx osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba xxxx xx obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
Ĉlanovima štrajkaškog odbora ne može se odrediti da rade za vrijeme štrajka.
Obveze i ovlasti štrajkaškog odbora
Ĉlanak 15.
Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit naĉin, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprjeĉavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor obvezan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi druga ugovorna strana s kojom je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.
Poslovi koji se ne smiju prekidati
Ĉlanak 16.
Štrajk u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, zavodima za hitnu medicinu jedinica podruĉne (regionalne) samouprave i ugovorenim službama hitne medicine zdravstvenih ustanova nije dopušten.
Štrajk u ostalim zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije zapoĉeti prije okonĉanja postupka mirenja prema općim propisima o štrajku.
Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ministarstvo nadležno za zdravlje (u daljnjem tekstu: ministarstvo) uz prethodno mišljenje Sindikata, u roku tri xxxx od najave štrajka odreĊuje prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati radi sprjeĉavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika.
Ako Sindikat ne prihvaća odluku ministarstva iz stavka 3. ovoga ĉlanka, može podnijeti pritužbu posebnoj arbitraži u roku 48 sati od primitka odluke.
Arbitraža iz stavka 4. ovoga ĉlanka ima pet ĉlanova od kojih po dva ĉlana imenuju ministarstvo i Sindikat, a predsjednika arbitraže imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Arbitraža xxxx donijeti odluku o pritužbi sindikata u roku tri xxxx od xxxx prijma pritužbe. Odluka arbitraže je konaĉna.
U sluĉaju da ministarstvo ne odredi prijeko potrebne poslove iz stavka 3. ovoga ĉlanka, Sindikat će samostalno utvrditi prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati za vrijeme trajanja štrajka.
Prava sudionika štrajka
Ĉlanak 17.
Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.
IV. TUMAĈENJE UGOVORA
Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje
Ĉlanak 18.
Ugovorne strane osnivaju zajedniĉko povjerenstvo za tumaĉenje ovoga Ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, najkasnije u roku od 30 xxxx od xxxx stupanja na snagu ovoga Ugovora.
Sjedište povjerenstva je u ministarstvu. Povjerenstvo za tumaĉenje ovoga Ugovora:
– daje obvezujuća tumaĉenja odredbi ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,
– prati izvršavanje ovoga Ugovora,
– izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.
Xxxxx xxxx povjerenstva
Ĉlanak 19.
Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih ĉlanova.
Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumaĉenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumaĉenje neutralnom struĉnjaku.
Pri izboru neutralnog struĉnjaka i odreĊivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se primijeniti odredbe ĉlanka 6. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora.
Neutralni struĉnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajedniĉki snose obje ugovorne strane.
Tumaĉenje neutralnog struĉnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumaĉenje.
Tumaĉenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i uĉinke kolektivnog ugovora od xxxx stupanja na snagu ovoga Ugovora.
Rokovi za tumačenje
Ĉlanak 20.
Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili ustanova, povjerenstvo za tumaĉenje obvezno xx xxxx tumaĉenje ovoga Ugovora u roku 30 xxxx od xxxx primitka zahtjeva, a u pitanjima kojima se tumaĉenje povjerava neutralnom struĉnjaku u roku od 60 xxxx.
Neutralni struĉnjak obvezan xx xxxx svoje tumaĉenje u roku 15 xxxx.
V. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA
Izmjene i dopune Ugovora
Ĉlanak 21.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
U ime Sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora može podnijeti pregovaraĉki odbor.
Ugovorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora xxxx xx xxxxxx oĉitovati u roku 15 xxxx od xxxx primitka prijedloga xx xxxx pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 xxxx od xxxx primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Otkaz Ugovora
Ĉlanak 22.
Ovaj Xxxxxx može xx xxxxxx otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.
Ovaj Ugovor mogu otkazati obje ugovorne strane u sluĉaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti.
Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.
Obnova Ugovora
Ĉlanak 23.
Pregovore o novom Ugovoru xxxxxx xx zapoĉeti najkasnije 60 xxxx prije isteka roka na koji je zakljuĉen.
Ukoliko u vremenu važenja ovoga Ugovora ne bude sklopljen novi Kolektivni ugovor, nakon isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen, u njemu sadržana pravna pravila kojima se ureĊuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu, produženo se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca od isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen.
VI. RADNI ODNOSI
1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Probni rad
Ĉlanak 24.
Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najduže:
– mjesec xxxx za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža struĉna sprema ili osnovna škola;
– dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;
– tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša struĉna sprema steĉena prema ranije važećim propisima, odnosno završen struĉni studij ili preddiplomski sveuĉilišni i veleuĉilišni struĉni studij i
– šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka struĉna sprema steĉena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveuĉilišni i veleuĉilišni struĉni studij (specijalistiĉki diplomski struĉni studij) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij.
Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko xx xxxxxx bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset xxxx.
Ĉlanak 25.
Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom xxxx xxxx biti u pisanom obliku i obrazložen.
Ako poslodavac radniku otkaz iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne dostavi najkasnije posljednjega xxxx probnoga rada, smatrat će se da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu.
Pripravnici
Ĉlanak 26.
Ugovor o xxxx xxxx se zakljuĉiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.
Pripravniĉki staž zdravstveni radnici mogu obavljati na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme ili ugovora o struĉnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih uĉenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravniĉkog staža, poslodavac je obvezan primiti na pripravniĉki staž odreĊeni broj pripravnika sukladno propisu kojeg donosi ministar nadležan za zdravlje.
Pripravnički staž
Ĉlanak 27.
Ako posebnim propisima nije drukĉije utvrĊeno, za pripravnike nezdravstvene radnike pripravniĉki staž može trajati najdulje:
– 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste;
– 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste;
– 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.
Na zahtjev pripravnika pripravniĉki staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža
Ĉlanak 28.
Pripravniku xx xxxx odrediti struĉna osoba, xxxx xx xxxxxxx njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu xxxx biti uruĉen.
Stručni ispit
Ĉlanak 29.
Pripravnik polaže struĉni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Pripravnik xxxx dobiti ispitni program i popis ispitne literature.
Prije polaganja struĉnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust utvrĊen ovim Ugovorom zadnji mjesec u okviru pripravniĉkog staža.
2. RADNO VRIJEME
Radni tjedan
Ĉlanak 30.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme rasporeĊeno je na pet xxxx u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do xxxxx.
Za organizaciju rada u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja odgovoran je poslodavac.
Poslodavac xx xxxxx organizirati rad na naĉin da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjeseĉni fond radnih sati.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena.
Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukĉiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukĉiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravlje, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.
U sluĉaju preraspodjele radnog vremena i rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, radno vrijeme svodi se na prosjeĉno puno radno vrijeme na razini mjeseca.
Skraćeno radno vrijeme
Ĉlanak 31.
Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka su poslovi:
– s otvorenim izvorima ionizirajućeg zraĉenja,
– intravenozna aplikacija citostatika,
pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena.
Za poslove iz stavka 1. ovoga ĉlanka odreĊuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.
3. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Ĉlanak 32.
Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon poĉetka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnoga vremena.
Ako postoje odgovarajući uvjeti, poslodavac će osigurati prostor i dostupnost konzumacije obroka u krugu ustanove, xxxx xxxxxx snosi radnik, odnosno omogućiti korištenje xxxxxx za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika.
Ako priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.
Odmor između dva xxxxx xxxx i najdulje neprekidno trajanje rada
Ĉlanak 33.
IzmeĊu dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmor izmeĊu dva uzastopna radna xxxx xxxx iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati.
Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u sluĉaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.
Tjedni odmor
Ĉlanak 34.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako radnik radi na xxx tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na naĉin iz stavka 3. ovoga ĉlanka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
Radniku se u svakom sluĉaju xxxx osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.
Godišnji odmor
Ĉlanak 35.
Trajanje godišnjeg odmora utvrĊuje se tako da se na 20 xxxx koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrĊenim kako slijedi:
a) s obzirom na duljinu radnog staža
– od 5 – 10 xxxxxx 2 xxxxx xxxx
– od 10 – 15 xxxxxx 3 xxxxx xxxx
– od 15 – 20 xxxxxx 4 xxxxx xxxx
– od 20 – 25 xxxxxx 5 radnih xxxx
– od 25 – 30 xxxxxx 6 radnih xxxx
– od 30 – 35 xxxxxx 7 radnih xxxx
– preko 35 xxxxxx 8 radnih xxxx
b) prema složenosti poslova
– poslovi zdravstvenog radnika specijalista 5 radnih xxxx
– poslovi VSS, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim i veleuĉilišnim struĉnim studijem (specijalistiĉki diplomski struĉni studij) ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijem 4 xxxxx xxxx
– poslovi VŠS, odnosno završenim struĉnim studijem ili završenim preddiplomskim sveuĉilišnim i veleuĉilišnim struĉnim studijem 3 xxxxx xxxx
– poslovi SSS, VKV, KV 2 xxxxx xxxx
– ostali poslovi 1 radni xxx
c) prema posebnim socijalnim uvjetima
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom
2 xxxxx xxxx
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete
xxx po 1 radni xxx
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta
3 xxxxx xxxx
– invalidu i radniku sa 70% i više tjelesnog oštećenja
2 xxxxx xxxx
d) prema uvjetima rada
– rad u smjenama
– rad u turnusu
– rad s pripravnošću ili dežurstvom
– rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena
– rad uz specifiĉno otežane uvjete rada odreĊene pravilnikom Xxxxxx, uz suglasnost Sindikata 2 xxxxx xxxx
e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena
– na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica
– na odjelima s bolesnicima koji se lijeĉe od AIDS-a
– na odjelima s bolesnicima koji se lijeĉe od aktivne TBC
– na patologiji i citologiji
– s otvorenim izvorima ionizirajućeg zraĉenja
– intravenoznoj aplikaciji citostatika
– nuklearnoj medicini
– na radiološko-dijagnostiĉkim i terapijskim postupcima
– na gastroenterologiji – ERCP
– na interventnoj gastroenterologiji
– na interventnoj kardiologiji
– na interventnoj pulmologiji
– u djelatnosti hitne medicine
– na forenziĉnoj psihijatriji
– u operacijskoj dvorani
– primalje u raĊaoni
– na cerebrospinalnim odjelima u specijalnim bolnicama
– u jedinicama intenzivnog lijeĉenja 5 radnih xxxx.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx.
Iznimno od stavka 2. ovoga ĉlanka, radniku xxxx xxxx na poslovima iz stavka 1. podstavka e) ovoga ĉlanka, slijepom radniku i darivatelju parenhimnih organa, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih xxxx.
Ĉlanak 36.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radniku xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviĊenim neradnim danom, xxxx xxxxxx ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
Odluka o korištenju godišnjeg odmora
Ĉlanak 37.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgoĊeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzroĉenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga ĉlanka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji xx xxxxxx koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta xxxx x xxxxxx odreĊenoj ovim Ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje xx xxxxxx imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Plaćeni dopust
Ĉlanak 38.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih xxxx u sljedećim sluĉajevima:
– sklapanja braka 5 radnih xxxx
– roĊenja djeteta 5 radnih xxxx
– smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka, oĉuha i pomajke 5 radnih xxxx
– smrti brata ili sestre, djeda ili xxxx, xxxxxxxx, prabake te roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx
– selidbe u istom mjestu stanovanja 2 xxxxx xxxx | ||
– selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 xxxxx xxxx | ||
– xxxxx bolesti roditelja ili mjesta stanovanja 3 xxxxx xxxx | djeteta | izvan |
– nastupanja u kulturnim priredbama 1 radni xxx | i | športskim |
– dobrovoljno davanje krvi organa 2 xxxxx xxxx za svako darivanje | i | darivanje |
– sudjelovanja na sindikalnim seminarima, obrazovanju za aktivnosti i dr. 2 xxxxx xxxx | susretima, sindikalne | |
– elementarne nepogode 5 radnih xxxx. | ||
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni sluĉaj naveden u stavku 1. ovoga ĉlanka, neovisno o broju xxxx koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Ako sluĉaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka nastane za vrijeme dok xx xxxxxx na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.
Obvezna edukacija za potrebe poslodavca
Ĉlanak 39.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:
– polaganje struĉnog ispita 7 xxxx
– polaganje specijalistiĉkog ispit 15 xxxx
– polaganje ispita iz uže specijalizacije 10 xxxx
– obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje 7 xxxx
– polaganje završnog ispita na veleuĉilištu ili fakultetu 10 xxxx.
Ĉlanak 40.
Vrijeme provedeno na seminarima, teĉajevima i sliĉnim oblicima edukacije na koju xx xxxxxx upućen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Troškovi edukacije
Ĉlanak 41.
Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika.
Za potrebe edukacije u tuzemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno ĉlanku 40. ovoga Ugovora, uz ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga ĉlanka, radniku će se osigurati plaćeni dopust, kotizacija, putni troškovi i troškovi smještaja.
Za potrebe edukacije u inozemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno ĉlanku 40. ovoga Ugovora, uz ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga ĉlanka, poslodavac će radniku osigurati plaćeni dopust.
Dopust za školovanje
Ĉlanak 42.
Xxxxxx ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i struĉnog usavršavanja i to:
– 5 xxxx za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
– 10 xxxx za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu,
– 5 xxxx za prisustvovanje struĉnim seminarima i savjetovanjima,
– 2 xxxx za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatiĉko školovanje, uĉenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i struĉno usavršavanje iz stavka 1. ovoga ĉlanka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.
Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka.
Neplaćeni dopust
Ĉlanak 43.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 xxxx u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i xx xxxx izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege ĉlana uže obitelji, lijeĉenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetniĉkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
4. NAKNADA ŠTETE
Uvjeti i načini smanjivanja i oslobađanja od naknade štete
Ĉlanak 44.
Naknade štete iz Zakona o radu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije uĉinjena namjerno, da radnik do xxxx nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:
– ako se šteta može u cijelosti ili djelomiĉno otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili
– ako xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili
– ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili
– ako se radi o xxxxxx xxxxx.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga ĉlanka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
5. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika
Ĉlanak 45.
Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može se otkazati ugovor o radu:
– radniku nakon 25 xxxxxx radnog staža kod istog poslodavca i 50 xxxxxx xxxxxx,
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,
– majci djeteta do navršene 8. godine života djeteta,
– invalidnoj osobi,
– samohranom roditelju malodobnog djeteta,
– roditelju s troje ili više djece do navršene 15 godine najmlaĊeg djeteta, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.
Ako xx xxxxxx ĉlan sindikata prethodna suglasnost traži se od sindikalnog povjerenika sindikata kojeg xx xxxxxx ĉlan.
Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 xxxx ne izjasni ili ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz
Ĉlanak 46.
Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da xx xxxxxx povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog:
– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog ĉega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca,
– nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca,
– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog xxxx xx nastupila ili mogla nastupiti šteta,
– odavanja poslovne xxxxx odreĊene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,
– zlouporabe položaja ili prekoraĉenja ovlasti,
– nanošenja znatnije štete,
– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje,
– zlouporabe korištenja privremene nesposobnosti za rad.
Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga ĉlanka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrĊenim Zakonom o radu.
Namjeru redovitog otkaza ĉlanu sindikata poslodavac je obvezan dostaviti sindikatu kojeg xx xxxxxx ĉlan. Sindikat se može pisanim putem oĉitovati o namjeri poslodavca u roku od 8 xxxx od xxxx primitka iste. Ukoliko se sindikat xxxxxx usprotivio namjeri poslodavca, poslodavac xx xxxxx oĉitovanje razmotriti i o istom se u roku od 8 xxxx xxxxxx oĉitovati.
VII. PLAĆA
Plaća
Ĉlanak 47.
Plaću radnika ĉini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovnu plaću radnika ĉini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je rasporeĊen i osnovice za izraĉun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.
Plaća na temelju xxxxxxx ostvarenog na tržištu
Ĉlanak 48.
Poslodavac koji izvan sredstava Xxxxxx i proraĉuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu, može radnicima, u sluĉaju pozitivnog financijskog poslovanja, povećati plaće prema osnovama i mjerilima utvrĊenim općim aktom poslodavca sukladno posebnom propisu a uz prethodnu suglasnost ministarstva.
Ĉlanak 49.
Osnovica za izraĉun plaće utvrĊivat će se Sporazumom sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske.
Odsutnost tajnosti plaća
Ĉlanak 50.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća.
Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseĉno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.
Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika ĉuvati tajnost tih podataka.
Uvećanje plaće
Ĉlanak 51.
Osnovna plaća radniku uvećat će se:
– za rad noću 40%
– za rad subotom 25 %
– za rad nedjeljom 35 %
– za prekovremeni rad 50%
– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.
Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrĊenom radnom vremenu poslodavca xxxx xxxxxx obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu xxxx (xxxxx smjena) tijekom mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjeniĉno ili najmanje dva xxxxx xxxx u tjednu, odnosno tjedan xxxx u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.
Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrĊenom rasporedu radnog vremena poslodavca xxxx xxxxxx obavlja naizmjeniĉno tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48.
Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga ĉlanka utvrĊuje se za efektivno odraĊene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.
Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu izmeĊu 22 sata uveĉer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.
Za rad u dane blagdana, neradnih xxxx utvrĊenih zakonom i rad na xxx Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat xxxx xxxx od predviĊenog rada utvrĊenog dnevnim rasporedom xxxx, xxx i svaki sat xxxx xxxx od redovnog mjeseĉnog xxxxx radnih sati.
Redovni mjeseĉni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjeseĉni fond radnih sati tvori umnožak radnih xxxx u tekućem mjesecu s 8 sati.
Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov xxxxxx zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga ĉlanka odobriti korištenje slobodnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30
minuta za utvrĊivanje ukupnog broja sati i slobodnih xxxx), sukladno mogućnostima organizacije rada.
Dodaci iz stavka 1. i 8. ovoga ĉlanka meĊusobno se ne iskljuĉuju.
Rad na blagdan
Ĉlanak 52.
Sati odraĊeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni xxx u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i xxx Uskrsa evidentiraju xx xxx redovni rad i ubrajaju u redovnu mjeseĉnu satnicu.
Dežurstvo
Ĉlanak 53.
Dežurstvo je oblik rada kada xxxxxx xxxx biti nazoĉan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena ustanove, odnosno vrijeme u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra se radnim vremenom. Primopredaja službe nakon dežurstva xxxx biti unutar 30 minuta po prestanku dežurstva, koje vrijeme se ne raĉuna u radno vrijeme.
Ukoliko je dežurstvo odreĊeno unutar redovnog mjeseĉnog xxxxx radnih sati, vrijeme provedeno u dežurstvu plaća se xxx xxxxxxx rad.
Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjeseĉnog xxxxx radnih sati plaća xx xxx prekovremeni rad.
Za radnike xxxxxx xx u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi ovoga Ugovora, plaća za vrijeme dežurstva iznad redovnog mjeseĉnog xxxxx radnih sati obraĉunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem xxxxxx xxxxxx.
Pripravnost
Ĉlanak 54.
Pripravnost jest oblik rada kada radnik ne xxxx biti nazoĉan u zdravstvenoj ustanovi, xxx xxxx biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.
Pripravnost je vrijeme u kojem xx xxxxxx pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri ĉemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
Radnik koji je u pripravnosti obvezan je odazvati se na poziv poslodavca bez odgode i doći na radno mjesto, a najkasnije u roku od jednog sata.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata. Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost.
Naknada za pripravnost utvrĊuje se u odnosu na osnovnu plaću radnika i iznosi:
– 16 sati radnim danom – 3%
– 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom – 5%.
Vrijeme koje radnik, kojem je odreĊena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad.
Za radnike xxxxxx xx u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi ovoga Ugovora, naknada za pripravnost obraĉunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem xx xxxxxx pripravan.
Rad po pozivu
Ĉlanak 55.
Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne xxxx biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca i ako je u fiziĉkoj mogućnosti, xxxx xx odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazoĉni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi.
Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća.
U rad po pozivu, prema stavku 1. ovoga ĉlanka, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se raĉuna kao prekovremeni rad, ukljuĉeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
Iznimno od stavka 2. ovoga ĉlanka povećanje plaće za rad po pozivu eksplantacijskih i transplantacijskih timova u ovlaštenim transplantacijskim centrima za postupke eksplantacije i transplantacije organa u okviru transplantacijskog programa, ministar zdravlja odredit će posebnom odlukom.
Dežurstvo za radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije
Ĉlanak 56.
Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalistiĉku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.
Plaću radniku isplaćuje ustanova u kojoj je u radnom odnosu, a isplaćeni iznos po osnovi dežurstva refundira ustanova u koju xx xxxxxx upućen.
Ustanova u koju xx xxxxxx upućen dužna je o radniku voditi evidenciju radnog vremena i posebno vrijeme provedeno u dežurstvu te istu evidenciju, radi obraĉuna plaće, dostaviti ustanovi u kojoj xx xxxxxx zaposlen, najkasnije do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.
Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada
Ĉlanak 57.
Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.
Osnovna plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:
POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK
Dodaci iz ovoga ĉlanka ne mogu se kumulirati.
Uvećanja osnovne plaće na radnim mjestima i poslovima iz ovoga ĉlanka ne odnose se na pripravnike I., II. i III. vrste.
Pod pojmom dvije trećine radnog vremena smatra se vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima, sukladno odredbama ovoga ĉlanka.
Položajni dodaci
Ĉlanak 58.
Osnovna plaća uvećat će se radnicima po osnovi položajnog dodatka na sljedećim radnim mjestima i poslovima:
Položaji I., II. i III. vrste | ||
1. | – glavna sestra /medicinski tehniĉar klinike – glavna sestra/ medicinski tehniĉar u zavodu za hitnu medicinu – glavna sestra/ medicinski tehniĉar u zavodu za javno zdravstvo – glavna sestra/ medicinski tehniĉar u specijalnoj bolnici – glavna sestra/ medicinski tehniĉar u poliklinikama kao samostalnim ustanovama | 40 |
2. | – glavna sestra, zdravstveni i nezdravstveni radnik – voditelj odjela (xxxxxx) | 12% – više u odnosu na dodatak za uvjete xxxx xxxx dobivaju zdravstveni radnici u xxx odjelu |
3. | – voditelj odsjeka | 8% – više u odnosu na dodatak za uvjete xxxx xxxx dobivaju zdravstveni radnici u xxx odsjeku |
4. | – voditelj tima – voditelj smjene | 4% – više u odnosu na dodatak za uvjete xxxx xxxx dobivaju zdravstveni radnici u xxx xxxx |
Položajni dodatak ne primjenjuje se na radnike xxxxxx xx koeficijentom složenosti poslova utvrĊen položajni dodatak kao sastavni dio koeficijenta.
Dodaci iz ĉlanka 57. i ovoga ĉlanka ne mogu se kumulirati.
Ĉlanak 59.
Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće.
Ĉlanak 60.
Pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili xxxxx xxxx i to:
– s navršenih 20 do navršenih 29 xxxxxx 4%
– s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8%
– s navršenih 34 i više xxxxxx 10%.
Zaštita radnika
Ĉlanak 61.
U sluĉaju kada tijekom radnog vijeka radnika doĊe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrĊene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:
– starosti – 5 xxxxxx pred punu starosnu mirovinu ili
– profesionalne bolesti ili
– ozljede na radu
poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće xxxx xx ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Pod plaćom iz stavka 1. ovoga ĉlanka raĉuna se osnovna plaća i dodaci na plaću.
Radniku pripada od xxxx nastanka invalidnosti, odnosno utvrĊenog smanjenja radne sposobnosti te od xxxx završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do rasporeĊivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio rasporeĊen.
Radnike 5 xxxxxx pred punu starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
Ugovorne strane su suglasne da će ministarstvo pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu pravosuĊa da se napad na zaposlenog u zdravstvu i zdravstvenom osiguranja smatra napadom na službenu osobu.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme
Ĉlanak 62.
Poslodavac je obvezan radniku xxxx xxxx skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike izmeĊu naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno rasporeĊen.
Pomoć
Ĉlanak 63.
Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u sluĉaju:
– smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja službe, odnosno rada ili je smrt xxxxxxx xxx posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti za vrijeme trajanja radnog odnosa – 3 proraĉunske osnovice i troškove xxxxxxx
– smrti radnika – 2 proraĉunske osnovice
– smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proraĉunske osnovice.
Ĉlanak 64.
Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno skrbniku djece radnika koji je izgubio život u obavljanju rada mjeseĉno isplatiti pomoć i to:
– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosjeĉno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,
– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosjeĉno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,
– za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosjeĉno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini.
U sluĉaju da je iza smrti radnika ostalo više djece, isplaćuje se jedan iznos pomoći i to djetetu koje ostvaruje najpovoljnije pravo.
Naknada za odvojeni život
Ĉlanak 65.
Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u sluĉaju kad xx xxxxxx upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada razliĉito od mjesta prebivališta ili uobiĉajenog boravišta toga radnika, pri ĉemu se obitelji smatra braĉni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik.
Naknada za odvojeni život od obitelji pripada radniku od xxxx poĉetka rada izvan sjedišta poslodavca do isteka mjeseca u kojem je riješio stambeno pitanje u mjestu rada ili do isteka mjeseca u kojem izjavi da ne želi preseliti obitelj ili odbije ponuĊeni xxxx.
Iznos naknade za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u maksimalnoj visini koja xx xxx neoporeziva utvrĊena Pravilnikom o porezu na dohodak.
Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se unaprijed najkasnije posljednji radni xxx u mjesecu za idući mjesec.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i korištenja neplaćenog dopusta, radniku ne pripada naknada za odvojeni život od obitelji. Ako xx xxxxxx koristio godišnji odmor, neplaćeni dopust, u mjesecu za koji je isplaćena naknada za odvojeni život, iznos naknade za odvojeni život za sljedeći mjesec se razmjerno xxx broju xxxx umanjuje.
Naknada za odvojeni život od obitelji ne isplaćuje se ni u sluĉaju xxxx xx mjesto izvan sjedišta poslodavca u koje xx xxxxxx upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij, ujedno i mjesto prebivališta ili uobiĉajenog boravišta obitelji.
Kada radnik prima naknadu putnih troškova za putovanje na rad izvan sjedišta poslodavca od mjesta prebivališta ili uobiĉajenog boravišta toga radnika ne isplaćuje mu se naknada za odvojeni život od obitelji.
Naknada za odvojeni život i terenski dodatak meĊusobno se iskljuĉuju.
Iznimno, zdravstveni radnik koji je upućen na specijalizaciju, užu specijalizaciju odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada razliĉito od mjesta prebivališta ili uobiĉajenog boravišta toga radnika, a isti ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga ĉlanka ostvaruje pravo na naknadu u maksimalnom bruto iznosu u visini koja xx xxx neoporeziva utvrĊena Pravilnikom o porezu na dohodak, a u koji iznos su ukljuĉeni doprinosi iz plaće i na plaću, porez i možebitni prirez. Pravo na naknadu ostvaruje se uz uvjete iz stavka
2. i stavka 4. – 7. ovoga ĉlanka.
Ĉlanak 66.
Iznosi materijalnih prava iz ĉlanaka 63. i 64. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.
IX. ZAŠTITA NA RADU
Zaštita na radu
Ĉlanak 67.
Glede provoĊenja zaštite na radu poslodavci i radnici obvezni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi te odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
X. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA
Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika
Ĉlanak 68.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na naĉin koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.
Poslodavac treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o xxxx xxxxxx se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjeĉu na ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je obvezan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri xxxx.
Poslodavac je obvezan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika najkasnije u roku 8 xxxx.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti sprijeĉen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava iz stavka 1. – 5. ovoga ĉlanka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
Sindikalni predstavnik obvezan je pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po ĉlanu sindikata godišnje.
Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti ili obavljanja dužnosti radniĉkoga vijeća i službenog puta u svezi tih dužnosti, smatra se ozljedom na radu.
Predstavnici radničkih vijeća i sindikata u upravnim vijećima
Ĉlanak 69.
U upravnim vijećima zdravstvenih ustanova dva su ĉlana predstavnici radnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Ako predstavnik radnika kojeg imenuje radniĉko vijeće nije ĉlan sindikata, reprezentativni sindikati imaju pravo imenovati po jednog predstavnika xxxx xxxx prisustvovati sjednicama upravnog vijeća bez prava glasa.
Uvjeti za rad sindikata
Ĉlanak 70.
Poslodavac je obvezan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije odreĊuje se sukladno broju plaćenih xxxx xxxx na koje pojedini sindikat ima pravo u radniĉkom vijeću,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, interneta, mail adrese i drugih tehniĉkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,
– slobodu podjele xxxxx, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim ploĉama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na naĉin koji ne šteti obavljanju službe,
– slobodu podjele xxxxx, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provoĊenja drugih sredstava pritiska,
– oglasne ploĉe o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,
– obraĉun sindikalne ĉlanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obraĉuna plaća i doznaĉivanja ĉlanarine na raĉun sindikata, a na temelju pisane izjave ĉlana sindikata.
U sluĉaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u xxxxx radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Poslodavac će se suzdržavati od svakoga ĉinjenja ili propuštanja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podreĊeni položaj.
U sluĉaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži Gospodarsko-socijalnog vijeća, posredovanjem Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Zaštita sindikalnog povjerenika
Ĉlanak 71.
Sindikalnom povjereniku bez suglasnosti sindikata poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, ponuditi novi ugovor pod izmijenjenim uvjetima, niti ga na bilo koji drugi naĉin staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike i dotadašnje uvjete rada.
Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu sukladno zakonu i ovom Ugovoru, odreĊuje se:
– prema broju ĉlanova sindikata – u sluĉaju xxxx xx u ustanovi izabrano radniĉko vijeće,
– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u sluĉaju kada radniĉko vijeće nije izabrano.
Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga ĉlanka daje osoba odreĊena statutom sindikata, a ako nije odreĊena statutom onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.
Zamjena radničkih vijeća sindikatom
Ĉlanak 72.
Ako radniĉko vijeće nije izabrano, sva njegova prava i ovlasti preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika.
Broj sindikalnih povjerenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne može biti veći od broja ĉlanova radniĉkog vijeća da xx xxx bilo izabrano.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti radniĉkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi odreĊenu ovlast radniĉkog vijeća.
Kada zamjenjuje radniĉko vijeće, sindikalni povjerenik, odnosno drugi ĉlanovi tako ustrojenog radniĉkog vijeća imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa zakonom, a koja se utvrĊuje prema broju ĉlanova koje bi imalo radniĉko vijeće da xx xxxx izabrano.
U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najbrojnijeg sindikata po ĉlanstvu u ustanovi ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.
Povrat na rad
Ĉlanak 73.
Poslodavac i xxxxxx sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u javnim službama, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u
sindikatu, na njegov zahtjev sklopit xx xxxxxx sporazum sukladno kojem će se ĉelniku sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamĉiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vještina odgovarati poslovima koje je radio.
O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga ĉlanka trebaju obavijestiti poslodavca u roku 30 xxxx od prestanka funkcije.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 74.
Dodaci na plaće utvrĊeni Uredbom o dodacima na plaće za pojedina radna mjesta zdravstvenih djelatnika srednje i više struĉne spreme (»Narodne novine« br. 62/02. i 20/03.) te Uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu (»Narodne novine« br. 20/03. i 47/03.) ne primjenjuju se za vrijeme važenja ovoga Ugovora.
Ĉlanak 75.
Ugovorne strane utvrĊuju privremeno ograniĉenje materijalnih prava ugovorenih ovim Kolektivnim ugovorom, sukladno Dodatku Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Ĉlanak 76.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla primjenjivat će se sukladno odredbi ĉlanka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (»Narodne novine« br. 141/12.).
Iznimno, do usklaĊivanja kolektivnih ugovora pojedinih javnih službi s ĉlankom 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, sukladno Dodatku I Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, na zaposlene u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjivat će se pravo na naknadu troškova prijevoza prema odredbama kolektivnog ugovora djelatnosti koji to pravo ima ureĊeno na za radnike najpovoljniji naĉin.
Ĉlanak 77.
Ministarstvo će potrebu, kriterije i postupke za odreĊivanje pripravnosti kao i voĊenje evidencije vremena provedenog na radnom mjestu za vrijeme pripravnosti urediti posebnim aktom u roku od 10 xxxx od xxxx potpisivanja ovoga Ugovora.
Radnik nadslužbe koji zahtijeva pozivanje na rad radnika koji je u pripravnosti, za potrebu njegovog dolaska iz pripravnosti na radno mjesto odgovara pod xxxxx kaznenom i materijalnom odgovornošću.
Ĉlanak 78.
Smatra se da je ovaj Xxxxxx zakljuĉen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Ĉlanak 79.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. prosinca 2013. godine.
ZA SINDIKATE | ||
ZA VLADU | Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske | |
REPUBLIKE HRVATSKE | ||
Xxxxxxxx Xxxxxxxx, v. r. | ||
Ministar zdravlja | ||
Hrvatski strukovni sindikat | ||
prof. dr. sc. Xxxxx Xxxxxxx, dr. med., v. r. | medicinskih sestara-medicinskih tehniĉara | |
Xxxxxx Xxxxxxx Xxxx, v. r. | ||