Iznimno od stavka. 1. ovog članka, slijepi radnik i radnik koji po osnovi uvjeta rada ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 25% ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radna dana, a najviše 35 radnih dana, ovisno o kriterijima iz članka 53. ovog Pravilnika. Dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koji je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način propisan odredbama članka. 53. i 54. ovoga Pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod Poslodavca. Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 57. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 53. i 54. ovog Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Iznimno od stavka. 1. ovoga članka, u slučaju nemogućnosti organiziranja sistematskih pregleda u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, poslodavac će organizirati sistematski pregled i u zdravstvenim ustanovama izvan mreže javne zdravstvene službe.
Iznimno od stavka. 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Iznimno od stavka. 1. - 3. ovoga ĉlanka, naknada troškova mjesnog i meĊumjesnog prijevoza za dolazak na posao i s posla ne ostvaruje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene sprijeĉenosti za rad i za druge dane kada radnik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao. Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odluĉuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika te poštujući racionalnost troškova. Radnici su dužni na zahtjev poslodavca, a u svrhu utvrĊivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja na adresi koju su prijavili poslodavcu. Na pisani zahtjev radnika s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno radnika koji imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto, poslodavac je dužan radniku isplatiti novĉani iznos vrijednosti godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada, odnosno novĉani iznos u visini 80% iznosa stvarnih troškova meĊumjesnog javnog prijevoza. Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez. Studenti koji studiraju po ugovoru o stipendiji i koji su nakon završenog studija u obvezi stupiti na rad, imaju pravo na isplatu stipendije u najmanjem iznosu na koji se, prema propisima, ne plaća porez za rad kod poslodavca. Radnici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog sluĉaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata. Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za ukupni rad u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, odnosno njihovim pravnim prethodnicima i to za navršenih: 10 godina 1,0 prosjeĉna mjeseĉna neto-plaća 15 godina 1,5 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće 20 godina 2,0 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće 25 godina 2,5 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće 30 godina 3,0 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće 35 godina 3,5 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće 40 godina 4,0 prosjeĉne mjeseĉne neto-plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje sijeĉanj – kolovoz prethodne godine. Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga ĉlanka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu. Jubilarna nagrada radnicima za navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina ukupnog rada u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, odnosno njihovim pravnim prethodnicima iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u 2015. isplaćuje se u visini neoporezivih iznosa. U prigodi Dana Svetog Xxxxxx radniku će se ispl...
Iznimno od stavka. 1. ovoga članka, javni natječaj nije potreban u slučajevima predviđenim granskim kolektivnim ugovorima te u slučaju izmjene ugovora o radu (npr. kod reorganizacije, napredovanja ili promjene sistematizacije).
Iznimno od stavka. 1. ovoga članka, kod izračuna otpremnine zaposlenika koji je tijekom rada u javnoj službi i prestanka radnog odnosa već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž neće biti uračunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.
Iznimno od stavka. 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu bez natječaja u slučaju: - kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, ali ne duže od 60 dana, - kad potrebe za obavljanjem posla ne traju dulje od 60 dana, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu, - u slučaju izmjene ugovora o radu radnika koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a kojim se mijenja naziv posla, odnosno popis ili opis poslova. Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. S osobom iz stavka 5. ovog članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci. Svatko može slobodno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima, zasnovati radni odnos kod poslodavca, ako ispunjava uvjete za zasnivanje radnog odnosa. Ugovor o radu mora sadržavati sastojke predviđene Zakonom, a pitanja koja nisu uređena ugovorom o radu rješavaju se neposrednom primjenom odredbama ovog Pravilnika i ostalih akata poslodavca. U postupku sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od osobe koja želi sklopiti ugovor o radu podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom i na takva pitanja ne mora se odgovoriti. Ugovor o radu je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Iznimno od stavka. 3. ovog članka, zaštitu povrijeđenog prva pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtijeva iz stavka 1. ovog članka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povedu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvu i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor. Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika. Poslodavac je dužan zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji , sukladno posebnim zakonima. Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvrjedljivo okruženje. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvrjedljivo okruženje. Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravane i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa Poslodavac će imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva osobe.
Iznimno od stavka. 4. ovoga članka, poslodavac će primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika ako: - je ovlaštena osoba odsutna; - se radi o pritužbi same ovlaštene osobe ili na samu ovlaštenu osobu; - ako radnik određen za rješavanje pritužbi ne riješi pritužbu u propisanom roku ili ako to ovlaštena osoba izričito zatraži od poslodavca. Ovlaštena osoba dužna je odmah, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, pozvati radnika protiv kojeg je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje te po potrebi druge osobe koje imaju saznanja o događaju. O očitovanju radnika sastavlja se zapisnik koji xxx xxxxxx i ovlaštena osoba supotpisuju. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. U provođenju postupka ovlaštena xxxxx xxxx poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastanka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji. Ako ovlaštena osoba utvrdi da postoji neželjeno ponašanje radnika, predlaže poslodavcu, ovisno o svakom pojedinom slučaju, poduzimanje mjera kao što su: - usmeno upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje; - xxxxxx upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje; - promjene u organizaciji rada kako bi se izbjegla zajednička fizička prisutnost radnika koji je uznemiravan i radnika za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje. Ako poslodavac u roku propisanom Zakonom o radu ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio sudsku zaštitu pred nadležnim sudom.
Iznimno od stavka. 1. i 2. ovoga članka, ravnatelj ustanove može, u skladu s naravi pojedinih poslova i kada za to postoji izrazita potreba, radno vrijeme određenih radnika raspoređivati na drugi način, u okviru tjednog fonda od 40 radnih sati. Osim raspoređivanja iz stavka 3. ovoga članka, ravnatelj ustanove može za poslove u čijem obavljanju postoje sezonske oscilacije, preraspodijeliti radno vrijeme, u skladu sa Zakonom o radu. Radnik mora biti pisano obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena koje odstupa od uobičajenoga rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed,osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika. Radnik koji radi puno radno vrijeme, kao i najmanje 6 sati dnevno, svakog radnog dana ima pravo na stanku od 30 minuta i ista se uračunava u radno vrijeme. Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od 12 sati neprekidno. Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Kada je rad organiziran u šestodnevnome radnom tjednu, radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno. Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje istog tijekom sljedećeg tjedna. Ako radnik zbog naravi ili potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 4. ovog članka, može ga koristiti naknadno, prema odluci neposredno nadređene osobe, u skladu sa Zakonom o radu. Raspored radnog vremena, početak i završetak dnevnog radnog vremena, kao i vrijeme korištenja stanke, utvrđuje poslodavac svojom odlukom.