Environmental and Social Safeguards Primjeri odredbi

Environmental and Social Safeguards. The Borrower through the PIE shall implement the Project in conformity with the requirements set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy. In particular, should the Project require an Environmental Impact Assessment (EIA) or an Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) in accordance with the Environmental and Social Safeguards Policy, the Borrower through the PIU shall notify the CEB and ensure that the EIA/ESIA is undertaken in accordance with the requirements of the Environmental and Social Safeguards Policy. The Borrower through the PIU shall ensure that the relevant EIA/ESIA documentation is made available for the CEB’s review upon request. In particular, the Borrower through the PIU: (a) Shall carry out any resettlement and/or compensation to the users of the land plots where construction is envisaged in accordance with the safeguards standard “Management of land acquisition, economic displacement and involuntary resettlement”, set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy, and shall prepare an abbreviated resettlement plan or livelihood restoration plan; (b) Shall provide to the CEB a bi-annual progress report on the progress of the resettlement process including on-going negotiations, agreement and complaints; (c) Shall submit to the CEB for review the ESIA of the Faculty of Electrical Engineering when available; (d) Shall Inform CEB immediately in the case of any environmental and social issue in connection with the financing, including but not limited to: any action or protest, any significant complaint, any significant Occupational Health and Safety issue (e.g. loss of life or important accident); and (e) Shall set up a complaint mechanism at sub-project level, to address any potential comments and complaints during project implementation.
Sample 1Sample 2
Law Insider
+
Microsoft® Word Add-in

Get the Official Word Add-in

Open in AppSource
Add to Word Now
Environmental and Social Safeguards. The Borrower through the PIE and PIU shall implement the Project in conformity with the requirements set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy. In particular, an Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) must be undertaken for the entire Bio4 Campus project. Before the start of any construction activity, the Borrower through the PIE and PIU shall undertake an ESIA BIO4 campus project so as to adequately assess the environmental and social impacts of such a development in line with the principles of the EU legislation and the CEB’s Environmental and Social Safeguards Policy (ESSP). Once completed, the ESIA will be shared with the CEB for information.The Borrower through the PIE and PIU shall also ensure that any potential complaint concerning land acquired, will be handled in accordance with the Environmental and Social Safeguards Policy. Furthermore: The expropriation process conducted for the purposes of the Project shall be undertaken in line with the Environmental and Social Safeguards Standard 2, as appended in Appendix 6 hereof; A specific Project-level grievance mechanism shall be put in place for the purposes of the Project. The Borrower, through the PIU, shall put in place a system allowing it to monitor complaints and any potential issue or accident during the construction phase of the Project, and shall report to the CEB on a Project-level the complaints filed thereunder; such reporting is to be included in the Project monitoring reports to be delivered under Clause 6.1 of the Agreement. Such monitoring reports shall also include specific sections on: The expropriation activities conducted for the purposes of the Project, so as to keep the CEB informed of the progress of the expropriation process, including potential complaints filed with respect to such activities; and environmental and social safeguards, where any environmental, social and / or occupational health and safety incidents that may occur and actions to manage them will be included. Any potential complaints that may be voiced in relation to the Project will also be included, as well as any actions undertaken by the Borrower related to stakeholder engagement for the Project.
Sample 1
Environmental and Social Safeguards. The Borrower through the PIE and PIU shall implement the Project in conformity with the requirements set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy. In particular, should the Project require an Environmental Impact Assessment (EIA) or an Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) in accordance with the Environmental and Social Safeguards Policy, the Borrower through the PIU shall notify the CEB and ensure that the EIA/ESIA is undertaken in accordance with the requirements of the Environmental and Social Safeguards Policy. The Borrower, through the PIU shall ensure that any potential complaint concerning land acquired, will be handled in accordance with the Environmental and Social Safeguards Policy. The relevant EIA/ESIA documentation shall be made available to the CEB for review upon request.
Sample 1
Environmental and Social Safeguards. The Borrower through the PIE shall implement the Project in conformity with the requirements set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy. In particular, should the Project require an Environmental Impact Assessment (EIA) or an Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) in accordance with the Environmental and Social Safeguards Policy, the Borrower through the PIU shall notify the CEB and ensure that the EIA/ESIA is undertaken in accordance with the requirements of the Environmental and Social Safeguards Policy. The Borrower through the PIU shall ensure that the relevant EIA/ESIA documentation is made available for the CEB’s review upon request. In particular, the Borrower through the PIU: (a) Shall carry out any resettlement and/or compensation to the users of the land plots where construction is envisaged in accordance with the safeguards standard “Management of land acquisition, economic displacement and involuntary resettlement”, set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy, and shall prepare an abbreviated resettlement plan or livelihood restoration plan; (b) Shall provide to the CEB a bi-annual progress report on the progress of the resettlement process including on-going negotiations, agreement and complaints; (c) Shall submit to the CEB for review the ESIA of the Faculty of Electrical Engineering when available;
Sample 1
Environmental and Social Safeguards. The Borrower through the PIE shall implement the Project in conformity with the requirements set forth in the Environmental and Social Safeguards Policy. In particular, should the Project require an Environmental Impact Assessment (EIA) or an Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) in accordance with the Environmental and Social Safeguards Policy, the Borrower shall notify the CEB and ensure that the EIA/ESIA is undertaken in accordance with the requirements of the Environmental and Social Safeguards Policy. The Borrower shall ensure that the relevant EIA/ESIA documentation is made available for the CEB’s review upon request.
Sample 1

Related to Environmental and Social Safeguards

  • NAKNADE I TROŠKOVI Banka naplaćuje naknade i troškove koji nastanu u vezi sa otvaranjem i vođenjem platnog računa, kao i naknade za pružene platne usluge. Vrste i visine naknada i troškova utvrđene su Tarifom naknada za platne usluge koja čini sastavni deo ovih Opštih uslova i Okvirnog ugovora kao i Pregledom usluga i naknada povezanih sa platnim računom. Za dodatno dostavljanje informacija o izvršenju platnih transakcija na zahtev Korisnika, u vidu potvrda o izvršenju/odbijanju platnog naloga odnosno o stanju i prometu na njegovom tekućem računu, Banka naplaćuje naknadu u skladu sa Tarifom naknada za platne usluge. Korisnik ovlašćuje Banku da radi naplate naknada i troškova iz Tarife naknada za platne usluge, može zadužiti njegov račun, bez bilo kakve naknadne saglasnosti. U slučaju postojanja dospelih nenaplaćenih potraživanja Banke po osnovu bilo kog drugog ugovornog odnosa Banke i Korisnika, Banka svoja dospela potraživanja može naplatiti iz sredstava na platnom računu/računima Korisnika, te ovlašćuje Banku da može zadužiti njegov platni račun / račune za iznos nenaplaćenog potraživanja. U slučaju da na platnom računu / računima Korisnika nema dovoljno sredstava u valuti plaćanja, Banka može izvršiti konverziju iz ostalih valuta na njegovom deviznom računu / računima koristeći kupovni kurs Banke, u skladu sa kursnom listom Banke koja važi u trenutku izvršenja transakcije. Banka zadržava pravo promene naknada i troškova predviđenih Tarifom naknada za platne usluge. Xxxxx xx Korisniku najmanje jednom godišnje, i to najkasnije do 01. xxxxx tekuće godine a za predhodnu kalendarsku godinu, bez naknade dostaviti Izveštaj o naplaćenim naknadama za usluge povezane sa platnim računom, a na način ugovoren u okvirnom ugovoru. Izveštaj o naplaćenim naknadama sadrži i podatke o primenjenim kamatnim stopama i ukupnom iznosu xxxxxx, ako je pružalac platnih usluga naplaćivao i/ili plaćao kamatu u izveštajnom periodu za pojedine usluge povezane s platnim računom. U slučaju gašenja platnog računa, Xxxxx xx dužna da, nakon gašenja tog računa, Korisniku, bez odlaganja, dostavi Izveštaj o naplaćenim naknadama koji se odnosi na taj platni račun, za period od poslednjeg slanja Izveštaja pa do xxxx njegovog gašenja, i to najkasnije u roku od 30 xxxx od xxxx gašenja tog platnog računa.

  • PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 277 1) Pravilnik o načinu i postupku registrovanja ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca i poslova kućnog pomoćnog osoblja ("Službeni glasnik RS", broj 1/2002); 2) Pravilnik o uslovima, postupku i načinu ostvarivanja prava na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta ("Službeni glasnik RS", broj 1/2002); 3) Pravilnik o načinu izdavanja i sadržaju potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad zaposlenog u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju ("Službeni glasnik RS", broj 1/2002); 4) Pravilnik o radnoj knjižici ("Službeni glasnik RS", broj 17/97); 5) Pravilnik o upisu sindikalnih organizacija u registar ("Službeni glasnik RS", br. 6/97, 33/97, 49/2000, 18/2001 i 64/2004); 6) Pravilnik o registraciji kolektivnih ugovora ("Službeni glasnik RS", broj 22/97). Poslodavac je dužan da sa zaposlenima koji su zasnovali radni odnos do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nemaju zaključen ugovor o radu, zaključi ugovor o uređivanju međusobnih prava, obaveza i odgovornosti, koji sadrži elemente iz člana 33. stav 1. ovog zakona, osim iz tač. 4) - 8). Ugovorom iz stava 1. ovog člana ne zasniva se radni odnos.

  • Preraspodjela radnog vremena (1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. (2) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog radnog vremena uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno. (3) Iznimno od odredbe st. 2. ovog članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako Poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. (5) Dodaci plaći odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu isplaćuju se u plaći za mjesec u kojem su ostvareni. (6) Poslodavac mora pisanim putem obavijestiti radnika o preraspodijeljenom radnom vremenu tjedan dana unaprijed. Obavijest treba sadržavati točnu naznaku razdoblja i ukupnog trajanja rada dužeg od punog radnog vremena, kao i razdoblje preraspodjele u kojem će radnik raditi kraće od punog radnog vremena. (7) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci. (8) Preraspodijeljeno radno vrijeme svodi se na puno radno vrijeme po isteku maksimalno šestomjesečnog korištenja. (9) Rad, po pisanom nalogu Poslodavca, duži od radnog vremena koje je po odredbama ovog Kolektivnog ugovora utvrđeno kao preraspodijeljeno radno vrijeme, smatra se prekovremenim radom. (10) Preraspodjela radnog vremena ne može se uvesti zbog nedostatka broja izvršitelja na otvorenim sistematiziranim radnim mjestima. (11) Radni sati odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu posebno se evidentiraju radi svođenja preraspodijeljenog radnog vremena na puno radno vrijeme. (12) Preraspodjela radnog vremena ne može se odrediti radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, trudnicama, roditelju s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez dostavljanja Poslodavcu pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

  • PONUDBENI LIST (Obrazac I, Obrazac II, Obrazac III)

  • Raspored radnog vremena (1) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u šest radnih dana ili u drugom, manjem broju radnih dana utvrđenih odlukom iz st. 5. ovog članka. (2) Dnevno radno vrijeme može biti raspoređeno jednokratno, dvokratno i u smjenama, u punom, nepunom i preraspodijeljenom vremenu. (3) Dvokratnim radnim vremenom smatra se rad s prekidom dužim od jednog sata. (4) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene rada na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena. (5) Poslodavac donosi, uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, pisanu odluku o rasporedu radnog vremena. Zbog specifičnosti poslovanja i potreba organiziranja rada u ugostiteljstvu, osobito zbog pretežito sezonskog poslovanja, o tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. (6) Vrijeme pripravnosti smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova sukladno sklopljenom ugovoru o radu, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu rada gdje se njegovi poslovi obavljaju. (7) O rasporedu i promjeni radnog vremena o kojoj poslodavac ne obavijesti radnika najmanje tjedan dana unaprijed, radnik se nije dužan odazvati na posao, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. (8) O vremenu pripravnosti poslodavac je dužan izvijestiti radnika najmanje 48 sati unaprijed. (9) Vrijeme provedeno u pripravnosti nije radno vrijeme i ne računa se u mjesečni fond sati.

  • PREDMET UGOVORA Članak 2.

  • Putnik i Organizator saglasno ugovaraju nadležnost Arbitražnog xxxx XXXX Beograd, Kondina 14 za rešavanje međusobnih sporova, uz primenu ovih Opštih uslova, kao i Opštih uslova putovanja YUTA i propisa R. Srbije.

  • POSEBNE ODREDBE 1. Rad van radnog odnosa 1) Privremeni i povremeni poslovi 1) nezaposlenim licem; 2) zaposlenim xxxx xxxx nepuno radno vreme - do punog radnog vremena; 3) korisnikom starosne penzije. Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.

  • Jezik i pismo ponude Ponuda se dostavlja na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, na latiničnom ili ćirilićnom pismu. Sva ostala dokumentacija uz ponudu xxxx biti na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Dokumentacija može biti i na drugom jeziku, ali u xxx slučaju se obavezno prilaže i prevod ovlaštenog sudskog tumača za jezik sa kojeg je prevod izvršen za dijelove dokumentacije iz kojih će se vršiti ocjena kvalifikovanosti ponuđača i prihvatljivosti ponude.

  • RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku, saglasno članu 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst) proizlaze iz činjenice da je povlačenje sredstava po Sporazumu o zajmu, uslovljeno stupanjem na snagu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu.