OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom potvrđuje se Xxxxxx, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovorom se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U uvodnom dijelu Ugovora sadržane su definicije pojmova koji se spominju u ostalim odredbama Ugovora. Jedna od najvažnijih jest definicija rezidenta, pomoću koje se izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja općenito vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Također će se omogućiti hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da xx xxxxxx oporezuju stopom od 5% na izvoru, ali i naknade za autorska prava također se oporezuju stopom od 5% na izvoru. Pri oporezivanju dividendi utvrđena xx xxxxx poreza po odbitku od 5% ako je stvarni korisnik društvo koje je rezident druge države ugovornice i kontrolira, izravno ili neizravno, najmanje 25% kapitala društva koje isplaćuje dividende (osim kada dividende isplaćuje subjekt za ulaganja xxxx xx spomenuto u podstavku (b) članka 10), 15% kada se dividende isplaćuju iz dohotka (uključujući dobit) koji proizlazi izravno ili neizravno od nekretnina u smislu članka 6. xx xxxxxx subjekta za ulaganja koji vrši raspodjelu najvećeg dijela ovog dohotka na godišnjoj osnovi i xxxx je dohodak od takvih nekretnina izuzet od poreza te 10% u svim drugim slučajevima. Propisani su načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje prema društvima država ugovomica u raznim poreznim situacijama. Postupak zajedničkog dogovaranja predstavlja mogućnost da se o svakom nastalom problemu ili prijetećem slučaju dvostrukog oporezivanja nadležna tijela država izravno dogovaraju što pridonosi ubrzanju rješavanja problema. Članak o razmjeni obavijesti predstavlja efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ugovorom izmedu Republike Hrvatske i Arapske Republike Egipat o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjecavanju izbjegavanja placanja poreza na dohodak ureduju se nacini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U uvodnom dijelu Ugovora sadržane su definicije pojmova koji se spominju u ostalim odredbama Ugovora. Jedna od najvažnijih jest definicija rezidenta, pomocu koje se izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata. Ugovorom se hrvatskim gradevinskim i slicnim poduzecima omogucuje da ne placaju porez na dobit u Arapskoj Republici Egiptu, ako ti radovi traju krace od 9 mjeseci. Takoder ce se omoguciti hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika izmedu Republike Hrvatske i Arapske Republike Egipat, placanje poreza na ostvarenu dobit iskljucivo u Republici Hrvatskoj. Osim toga, važno je napomenuti da je u završnim odredbama ovog Ugovora propisano da ce hrvatska društva u Arapskoj Republici Egiptu imati isti status i pogodnosti kao i društva te države.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom potvrđuje se Sporazum o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Sporazumom o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma države članice europodručja suglasne su daljnjim razvojem ESM-a jačati otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize kako bi se osigurala financijska stabilnost europodručja. Ugovorom o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma i Sporazumom o izmjenama i dopunama Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma se propisuje prikupljanje financijskih sredstava i pružanje potpore za stabilnost pod strogim uvjetima, koji odgovaraju odabranim instrumentima financijske pomoći, u korist članova ESM-a koji imaju ozbiljne financijske poteškoće ili im takve poteškoće prijete, ako je to apsolutno neophodno za zaštitu financijske stabilnosti cjelokupnog europodručja i njegovih država članica. ESM ima pravo prikupljati sredstva izdavanjem financijskih instrumenata ili sklapanjem financijskih ili drugih ugovora ili aranžmana s članicama ESM-a, financijskim institucijama ili trećim stranama. Sporazum o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma primjenjuje na države članice Europske unije koje pripadaju europodručju.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za "Plinacro plinovodi II", propisuje xx xxxxx podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca po Ugovoru o jamstvu te nadležnosti za provedbu Ugovora o jamstvu.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovor o drugom zajmu propisuje način podmirivanja financijskih obveza te nadležnost za provedbu Ugovora o drugom zajmu.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom potvrđuje se Xxxxxx kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovorom se uređuje sljedeće: − prepoznata je izuzetna važnost potrebe za reformama javnih financija i učinkovitog središnjeg bankarstva u jugoistočnoj Europi i drugim zemljama − osviještena xx xxxxxxx promicanja međunarodnih standarda u upravljanju javnim financijama, središnjem bankarstvu i drugim područjima javne uprave − postoji potreba jačanja suradnje u upravljanju javnim financijama i središnjem bankarstvu − nužno je razvijati aktivnosti razmjene znanja, kapaciteta i tehničke pomoći između zemalja jugoistočne Europe te drugih zemalja i međunarodnih organizacija − potrebno je uvažavati važnost međusobne suradnje utemeljene na načelima ravnopravnosti, državnog suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, dobre vjere i dobrosusjedskih odnosa − prepoznata je želja za ostvarivanjem zajedničkih ciljeva osnivanjem organizacije na temelju multilateralnog ugovora koji su zaključile zemlje jugoistočne Europe i druge zemlje, a kojoj mogu pristupiti i druge zemlje i međunarodne organizacije.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ugovorom između Republike Hrvatske i Države Izrael o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu uređuju se načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U uvodnom dijelu Ugovora sadržane su definicije pojmova koji se spominju u ostalim odredbama Ugovora. Jedna od najvažnijih jest definicija rezidenta, pomoću koje se izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Državi Izrael, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Također će se omogućiti hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Države Izrael, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Osim toga, važno je napomenuti da je u završnim odredbama ovog Ugovora propisano da će hrvatska društva u Državi Izrael imati isti status i pogodnosti kao i društva te države.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom se potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima, čime se stvaraju pretpostavke za njegovo stupanje na snagu.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) polazi od načela uzajamnosti i otvorenosti u međusobnoj trgovini robama, uz poštivanje odredbi Općeg sporazuma o carinama i trgovini GATT 1994., te načela Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaju biti na snazi svi dvostrani ugovori o slobodnoj trgovini koje je Republika Hrvatska sklopila s budućim zemljama članicama CEFTA-e (Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Crna Gora, Republika Moldova, Republika Srbija, UNMIK/Kosovo). CEFTA 2006 sadrži i tzv. horizontalne odredbe – opća izuzeća, sigurnosna izuzeća, državne monopole, pravila tržišnog natjecanja za poduzeća,državne pomoći, javne nabavke, odredbe o zaštiti intelektualnog vlasništva, dampingu, općim zaštitnim mjerama, re-eksportu i ozbiljnoj nestašici, radi rješavanja poteškoća vezanih uz platnu bilancu. Da bi se otklonila mogućnost zloupotrebe u provedbi Ugovora, detaljno je propisan postupak i način za poduzimanje zaštitnih mjera, opseg i dužina tih mjera, a poseban dio Ugovora odnosi se na pravila o podrijetlu robe i pitanja nadzora i kontrole nad pravilnom primjenom tih pravila. Pored uobičajenih područja uključenih u ugovore o slobodnoj trgovini, Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) uključuje i povećan opseg suradnje u otklanjanju tehničkih prepreka trgovini, tržišnom natjecanju, poticanju i zaštiti ulaganja, te trgovini uslugama. Novi CEFTA ugovor trebao bi konsolidirati stanje ugovoreno postojećom mrežom ugovora o slobodnoj trgovini između zemalja koje pristupaju CEFTA-i i sadašnjih članica CEFTA-e.
OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI ZAKONOM. Ovim Zakonom potvrđuje se Xxxxxx o zajmu, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovor o zajmu propisuje način podmirivanja financijskih obveza te nadležnost za provedbu Ugovora o zajmu. Provedba ovoga Zakona zahtijeva osiguranje dodatnih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Republika Hrvatska, temeljem Ugovora o zajmu, obvezala xx xxx zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema IBRD-u. Izvršavanje Ugovora o zajmu podrazumijeva financijske obveze otplate zajma za Republiku Hrvatsku u svojstvu zajmoprimca, u iznosu cjelokupnog zajma, kamata i drugih troškova koji nastaju na temelju Ugovora o zajmu. Trošak plaćanja početne provizije koja iznosi 0,25% ukupnog iznosa zajma podmiruje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske (s pozicija Ministarstva financija 2015. godine). Ministarstvo poduzetništva i obrta planirat će iznose potrebne za izvršavanje Ugovora o zajmu unutar limita ukupnih rashoda koje u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike utvrđuje Vlada Republike Hrvatske za naredno trogodišnje razdoblje.