SOCIJALNI DIJALOG. (1) Polazeći od zajedničkog i trajnog opredjeljenja za unapređenje socijalnog dijaloga sindikati i Poslodavac preuzimaju uzajamne obveze o redovitom izvješćivanju i konzultiranju prije donošenja odluka Poslodavca koje se odnose na područja: - plaća i ostalih materijalnih prava, - zapošljavanja, - zaštite i poboljšanja zdravlja, - obrazovanja.
(2) Svako od navedenih područja može se detaljnije razraditi posebnim sporazumom potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.
(1) Poslodavac će, ako osniva novo društvo unutar INA Grupe, a ne radi se o statusnoj promjeni Poslodavca, svim radnicima koji će prijeći od Poslodavca na rad u novoosnovano društvo u roku od godine dana od dana osnivanja, osigurati priznavanje kontinuiteta radnog staža provedenog kod Poslodavca.
(2) Poslodavac se obvezuje da će u slučaju prestanka postojanja društva iz prethodnog stavka kao i u slučaju utvrđivanja viška radnika u tom društvu, sve unutar razdoblja od godine dana od dana osnivanja, preuzeti na rad radnike koji su od Poslodavca prešli na rad u novoosnovano društvo, pod uvjetom da radnicima koji su utvrđeni kao višak nije omogućen nastavak rada na drugom radnom mjestu u novoosnovanom društvu. U slučaju preuzimanja radnika, s istima će se sklopiti ugovori o radu za radno mjesto sukladno potrebama Poslodavca, radnom iskustvu i stručnoj spremi radnika.
(3) Poslodavac se obvezuje da će u slučaju prijenosa ugovora o radu ili prelaska radnika na rad kod drugog poslodavca, na zahtjev sindikata pristupiti ugovaranju socijalne klauzule. Ovisno o tome radi li se o prijenosu ugovora o radu ili prelasku na rad kod drugog poslodavca, i ovisno o tome je li novi poslodavac društvo unutar ili izvan INA Grupe, predmet ugovaranja bit će primjerice: kontinuitet radnog staža, obveza isplate obeštećenja, obveza ponovnog preuzimanja radnika na rad kod nastupa određenih uvjeta, rok u kojem novi poslodavac neće otkazivati ugovore o radu iz poslovno uvjetovanih razloga, rok na koji se sklapa socijalna klauzula, zadržavanje razine postojećih materijalnih prava i rok u kojem se u slučaju dogovora ista zadržavaju i sl.
(4) Sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora se obvezuju uputiti Poslodavcu zahtjev za ugovaranje socijalne klauzule u roku od 3 radna dana od dana zaprimanja na savjetovanje namjeravane odluke Poslodavca od strane Radničkog vijeća, a koje za posljedicu ima obvezu Poslodavca za ugovaranje socijalne klauzule.
SOCIJALNI DIJALOG. (1) Prepoznajući i vrednujući stečevine socijalnog dijaloga i potrebu uključivanja predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovore i raspravu o pitanjima kojim se izravno ili neizravno utječe na učinkovitost i kvalitetu rada državnih službi kao servisa građana te određenih specifičnih pitanja koja se odnose na status državnih službenika i namještenika, Vlada i sindikat će nastojati, kada za to postoji interes jedne od ugovornih strana, u raspravu o pojedinim pitanjima iz kolektivnog ugovora uključiti predstavnike nevladinih udruga i akademske zajednice, radi omogućavanja njihovog doprinosa kvaliteti pojedinih rješenja iz kolektivnog ugovora.
(2) Svaka ugovorna strana može predložiti najviše tri predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice radi njihovog uključivanja u raspravu o pitanjima koja su predmet kolektivnih pregovora i radna tijela ustrojena radi razmatranja određenih specifičnih pitanja.
(3) Predstavnici nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovorima imaju status dobronamjernih savjetnika i ne mogu izvještavati javnost o tijeku i rezultatima rasprave i pregovora, bez odobrenja ugovorne strane koja ih je predložila.
SOCIJALNI DIJALOG. (1) Polazeći od zajedničkog i trajnog opredjeljenja za unapređenje socijalnog dijaloga sindikati i Poslodavac preuzimaju uzajamne obveze o redovitom izvješćivanju i konzultiranju prije donošenja odluka Poslodavca koje se odnose na područja: - plaća i ostalih materijalnih prava, - zapošljavanja, - zaštite i poboljšanja zdravlja, - obrazovanja.
(2) Svako od navedenih područja može se detaljnije razraditi posebnim sporazumom potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.
SOCIJALNI DIJALOG. Članak 120.
(1) Prepoznajući i vrednujući stečevine socijalnog dijaloga i potrebu uključivanja predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovore i raspravu o pitanjima kojim se izravno ili neizravno utječe na učinkovitost i kvalitetu rada državnih službi kao servisa građana te određenih specifičnih pitanja koja se odnose na status državnih službenika i namještenika, Vlada i sindikati će nastojati, kada za to postoji interes jedne od ugovornih strana, u raspravu o pojedinim pitanjima iz kolektivnog ugovora uključiti predstavnike nevladinih udruga i akademske zajednice, radi omogućavanja njihovog doprinosa kvaliteti pojedinih rješenja iz kolektivnog ugovora.
(2) Svaka ugovorna strana može predložiti najviše tri predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice radi njihovog uključivanja u raspravu o pitanjima koja su predmet kolektivnih pregovora i radna tijela ustrojena radi razmatranja određenih specifičnih pitanja.
(3) Predstavnici nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovorima imaju status dobronamjernih savjetnika i ne mogu izvještavati javnost o tijeku i rezultatima rasprave i pregovora, bez odobrenja ugovorne strane koja ih je predložila.
SOCIJALNI DIJALOG. Europska povelja za istraživače podcrtava neke opće principe socijalnog dijaloga.16 Osim ovih principa, koji bi trebali biti zajamčeni općenito, ključan je i razvoj socijalnog dijaloga na radnom mjestu, u instituciji/poduzeću, na granskoj i nacionalnoj razini, uz europski socijalni dijalog koji se odnosi na Europski istraživački prostor. Socijalni dijalog bi stoga trebao obuhvaćati sljedeće principe: • Na razini radnog mjesta trebale bi biti uspostavljene redovne konzultacije između svakog zaposlenika i njegovog rukovoditelja u svrhu postizanja sporazuma o opisu radnog mjesta, napredovanju u plaći gdje je moguće, razvoju karijere, ključnim radnim ciljevima i projek- tima, daljnjim kvalifikacijama, predavačkim i mentorskim obvezama, dodatnim aktivnostima i bilo kojim drugim pitanjima koja pokrene zaposlenik. Zaposlenik bi trebao imati pravo (ne obvezu) konzultirati se s predstavnikom zaposlenika. • Na razini radnog mjesta trebale bi biti uspostavljene redovne timske konzultacije između svih članova tima, voditelja tima ili projekta, predstavnika zaposlenika i uprave institucije/ poduzeća kako bi se postigao sporazum o planiranju, radnom vremenu, kapacitetima i bilo kojim drugim pitanjima koja se odnose na timski rad i jačanje tima. • Na razini institucije/poduzeća trebao bi biti uspostavljen redoviti socijalni dijalog između predstavnika zaposlenika i uprave kako bi se mogli međusobno informirati, raspravljati i postizati sporazume o bilo kojem pitanju koje utječe na svo ili dio osoblja uključujući (1) politike i procedure koje će se provoditi, konzultacije i odlučivanje o odredbama o radnom vremenu i fleksibilnom radu, godišnjem odmoru i drugim dopustima, administrativnim pita- njima itd.; (3) opće propise i odredbe o daljnjem usavršavanju, sudjelovanju na sastancima, patentima i publikacijama itd.; (4) opće propise o radu na daljinu, (uključujući poslovna puto- vanja, međunarodne sastanke, projekte, rad od kuće itd.). • Na razini institucije/poduzeća trebao bi biti uspostavljen jasan i transparentan sustav delegi- xxxxx koji jamči sudjelovanje u granskom i nacionalnom socijalnom dijalogu i njegovo stvarno provođenje. • Na svim razinama socijalnog dijaloga treba postojati vijeće i definirane procedure za rješa- vanje problema – kako za tumačenje ugovora tako i za neočekivane situacije i konflikte. Xxx xxxxxxxx može uključivati sudjelovanje sljedeće više razine socijalnog dijaloga kao arbitraž- nog tijela. 16 Opća načela i zahtjevi vezani uz poslodavce i fi...