Common use of Stanje Clause in Contracts

Stanje. Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15). Ova dva zakona podloga su za niz podzakonskih akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivrede, korištenja poljoprivrednog zemljišta, te proizvodnje hrane. U ove zakone i prateće podzakonske akte ugrađena je i pravna stečevina Europske Unije te su izravno povezani s direktivama EU. Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, na prostoru Grada Zadra razlikuju se tri poljoprivredno-proizvođačke zone: rubni pojas Ravnih kotara, obala i otoci. Rubni pojas Ravnih kotara kontaktno je područje Grada s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije te je do domovinskog rata ovo područje bilo značajan proizvođač voća, povrća i vina u Hrvatskoj. Na primorskom dijelu i na otocima poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s razvijenim kulturama vinograda, maslina, maraske, smokve, badema, te ranog povrća. Prema Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. – 2020., poljoprivreda je na simboličnih 2 % gospodarstava (prema zaposlenosti) te sve više poprima socijalnu, a ne gospodarsku kategoriju. Razlozi za takvo stanje u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji su niz nedostataka: nesređeni vlasnički odnosi (zemljišne knjige), usitnjenost posjeda, male površine poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjavaju, te nesređeno tržište poljoprivrednim proizvodima. Unatoč nedostacima i kriznim vremenima, u proteklih nekoliko godina podignuo se respektabilan broj trajnih nasada (poglavito maslina, vinograda, smokava...) iz kojeg se razvio asortiman i kvaliteta naših proizvoda (vina, ulja, sira, meda, proizvoda od smokava, ribljih i suhomesnatih proizvoda, proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja...). Osnovni smjer u razvoju poljodjelske proizvodnje na području Grada Zadra i dalje će biti voćarstvo i maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te stočarstvo (osobito ovčarstvo i kozarstvo). Poželjni ciljevi razvitka poljoprivredne proizvodnje neće se moći u potpunosti ostvariti bez odgovarajućeg razvoja prometa poljoprivrednim proizvodima.

Stanje. Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Područje voda pravno je uređeno Zakonom o poljoprivredi vodama (NN 30/15153/09, 130/11, 56/13, 14/14), kojim se uređuje i definira pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Temeljem Zakona o vodama definiran je i niz pripadajućih podzakonskih akata. Uz to, u RH su doneseni važni planski dokumenti za upravljanje vodama, a to su Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Plan upravljanja vodnim područjima (NN 39/13, 48/1582/13). Ova dva zakona podloga su za niz podzakonskih akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivredeZa područje Zadarske županije, korištenja poljoprivrednog zemljišta, te proizvodnje hrane. U ove zakone a time i prateće podzakonske akte ugrađena je i pravna stečevina Europske Unije te su izravno povezani s direktivama EU. Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, doneseno je nekoliko značajnih planova: Plan zaštite voda Zadarske županije (2002), Vodoopskrbni plan Zadarske županije (2008), Plan navodnjavanja za područje Zadarske županije (2007) te Studija zaštite voda na prostoru području Zadarske županije (2005), jedan od najvažnijih dokumenata zaštite voda ovog područja. Grad Zadar nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja koje je okarakterizirano kao krško područje. Područje Grada Zadra razlikuju siromašno je površinskim vodotocima te unutar njegovih granica prolaze samo 2 tekućice koje su prema Planu upravljanja vodnim područjima (2013) proglašene vodnim tijelom (JKRN935019 i JKRN935020), dok ostali površinski tokovi predstavljaju povremene bujice (kao što su Ričina i Vruljica) za koje ne postoje podaci o stanju. Praćenje stanja vodnih tijela provodi se tri poljoprivredno-proizvođačke zone: rubni pojas Ravnih kotarau okviru nadzornog monitoringa, obala i otoci. Rubni pojas Ravnih kotara kontaktno je područje Grada s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije te je do domovinskog rata ovo područje bilo značajan proizvođač voćasukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, povrća i vina u Hrvatskoj. Na primorskom dijelu i na otocima poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s razvijenim kulturama vinograda151/14, maslina, maraske, smokve, badema, te ranog povrća78/15). Prema Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. – 2020.podacima Hrvatskih voda, poljoprivreda je na simboličnih 2 % gospodarstava (prema zaposlenosti) te sve više poprima socijalnu, a ne gospodarsku kategoriju. Razlozi za takvo stanje u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji su niz nedostataka: nesređeni vlasnički odnosi (zemljišne knjige), usitnjenost posjeda, male površine poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjavaju, te nesređeno tržište poljoprivrednim proizvodima. Unatoč nedostacima i kriznim vremenima, u proteklih nekoliko godina podignuo se respektabilan broj trajnih nasada (poglavito maslina, vinograda, smokava...) iz kojeg se razvio asortiman i kvaliteta naših proizvoda (vina, ulja, sira, meda, proizvoda od smokava, ribljih i suhomesnatih proizvoda, proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja...). Osnovni smjer u razvoju poljodjelske proizvodnje oba vodna tijela na području Grada Zadra su u umjerenom ekološkom stanju zbog povišenih vrijednosti fosfora i dalje će biti voćarstvo i maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvopromjena u koncentraciji kisika, te stočarstvo u dobrom kemijskom stanju. Područje Grada Zadra dio je grupiranog vodnog tijela podzemnih voda JKGNKCPV_08 RAVNI KOTARI za koje je procijenjeno loše količinsko i kemijsko stanje uslijed intruzije slane vode (osobito ovčarstvo Plan upravljanja vodnim područjima, 2013), što potvrđuju i kozarstvorezultati analize podataka o koncentracijama klorida na crpilištima Zadarskog vodovoda koja se nalaze na području Ravnih Kotara (Boljkovac i Golubinka). Poželjni ciljevi razvitka poljoprivredne proizvodnje neće se moći u potpunosti ostvariti bez odgovarajućeg razvoja prometa poljoprivrednim proizvodima.

Stanje. Poljoprivredna politika Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske5, Grad Zadar se nalazi unutar tri krajobrazne jedinice: kopneni dio pripada Sjeverno-dalmatinskoj zaravni, otoci Škarda, Ist, Molat, Iž i njeni ciljevi definirani su Rava Zadarsko-šibenskom arhipelagu, a otoci Silba, Olib i Premuda Kvarnersko-velebitskom prostoru. Prema položaju, klimatološkim i geomorfološkim obilježjima te stupnju prisutnosti čovjekovog utjecaja, unutar ovih jedinica mogu se izdvojiti pojedini tipovi krajobraza, odnosno specifična krajobrazna područja na administrativnom području Grada Zadra: zadarsko primorje (kopneni dio) te zadarski arhipelag (otoci). Na nacionalnoj razini ne postoji zakon koji se bavi isključivo problematikom krajobraza, no zaštita krajobraza regulirana je kroz nekoliko pravnih propisa. Zakonom o poljoprivredi zaštiti prirode (NN 30/1580/13) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zaštiti i očuvanju kulturnih dobara štite se pojedina zaštićena i evidentirana područja prirodne, odnosno kulturne baštine. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 39/1380/13, 48/15)153/13, 78/15) krajobraz se štiti kroz mjere koje su utvrđene u postupcima PUO i SPUO, dok Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) propisuje zaštitu krajobraza kroz dokumente prostornog uređenja. Ova dva zakona podloga Na lokalnoj razini Grada Zadra za problematiku krajobraza zaduženi su Upravni odjel za niz podzakonskih akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivrederazvitak otoka i zaštitu okoliša, korištenja poljoprivrednog zemljištaUpravni odjel za kulturu i šport, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, te proizvodnje hraneUpravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja. U ove zakone i prateće podzakonske akte ugrađena je i pravna stečevina Europske Unije te su izravno povezani s direktivama EU. Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, Trenutno ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama na prostoru Grada Zadra razlikuju temelju koje bi se tri poljoprivredno-proizvođačke zone: rubni pojas Ravnih kotara, obala i otoci. Rubni pojas Ravnih kotara kontaktno je područje Grada s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije te je do domovinskog rata ovo područje bilo značajan proizvođač voća, povrća i vina u Hrvatskoj. Na primorskom dijelu i na otocima poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s razvijenim kulturama vinograda, maslina, maraske, smokve, badema, te ranog povrća. Prema Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. – 2020., poljoprivreda je na simboličnih 2 % gospodarstava (prema zaposlenosti) te sve više poprima socijalnu, a ne gospodarsku kategoriju. Razlozi za takvo stanje u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji su niz nedostataka: nesređeni vlasnički odnosi (zemljišne knjige), usitnjenost posjeda, male površine poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjavaju, te nesređeno tržište poljoprivrednim proizvodima. Unatoč nedostacima i kriznim vremenima, u proteklih nekoliko godina podignuo se respektabilan broj trajnih nasada (poglavito maslina, vinograda, smokava...) iz kojeg se razvio asortiman i kvaliteta naših proizvoda (vina, ulja, sira, meda, proizvoda od smokava, ribljih i suhomesnatih proizvoda, proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja...). Osnovni smjer u razvoju poljodjelske proizvodnje krajobrazne raznolikosti na području Grada Zadra moglo precizno utvrditi. Tek je načelno moguće reći da područje Grada odlikuje znatna krajobrazna raznolikost koja je posljedica prirodnih datosti, dok je u slučaju kulturnih krajobraza i dalje će biti voćarstvo naslijeđeno kulturno dobro. Zaštita krajobraza u Hrvatskoj, pa tako i maslinarstvona području Grada Zadra provodi se kroz normativne mjere kojima se štite pojedina zaštićena i evidentirana područja prirodne i kulturne baštine; mjere zaštite krajobraza propisane dokumentima prostornog uređenja; te mjere zaštite krajobraza utvrđene u postupcima PUO i SPUO. U nastavku slijedi pregled navedenih oblika zaštite krajobraza na području Grada Zadra. Na području Grada Zadra prepoznat je jedan lokalitet koji se štiti Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture (Perivoj Xxxxxxxxx Xxxxxx) dok se Prostornim planom uređenja Grada Zadra još tri osobito vrijedna područja predlažu za postupak uvođenja u registar (grebeni kod Silbe s podmorjem, vinogradarstvo Perivoj kraljice Xxxxxx i vinarstvo, te stočarstvo (osobito ovčarstvo i kozarstvootok Rava). Poželjni ciljevi razvitka poljoprivredne proizvodnje neće Krajobrazi unutar navedenih područja ističu se moći u potpunosti ostvariti bez odgovarajućeg razvoja prometa poljoprivrednim proizvodimakao osobito vrijedni zbog svojih ekoloških i/ili kulturnih, ambijentalnih i vizualnih kvaliteta.