Common use of Stanje Clause in Contracts

Stanje. Zaštita tla u RH je, osim načelno kroz zaštitu okoliša (Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)), u većoj mjeri provedena sektorski, posebno u poljoprivredi i šumarstvu kao najvećim korisnicima zemljišnih resursa RH. Iako ne postoje podzakonski akti unutar Zakona o zaštiti okoliša koji bi detaljnije definirali postupke i mjere zaštite tla, tlo se ipak štiti od štetnih utjecaja putem procjene utjecaja zahvata koja uključuje i tlo kao sastavnicu okoliša, kroz izradu četvorogodišnjih izvješća o stanju okoliša (tla), strategije i plana zaštite okoliša na razini RH, odnosno programa zaštite okoliša na razini županija i gradova. Najpotpunija zaštita tla definirana je unutar Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) koji posebno težište stavlja na održavanje poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, a time se definira i zaštita zemljišta odnosno tla od oštećenja i onečišćenja. U okviru ovog Zakona donesen je čitav niz podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta. Područje Grada Zadra nalazi se u dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora, koji pripadaju širem kompleksu Dinarida, tj. geotektonskim jedinicama Ravnih kotara i zadarskih otoka. Građeno je od vapnenačkih naslaga, a obalnu i otoke karakterizira velika razvedenost. Tla na području Grada Zadra su antropogenizirana što znači da je čovjekova intervencija potpuno modificirala prirodnu dinamiku i svojstva. Prevladavaju crvenica na vapnencu i dolomitu (terra rossa), smeđe tlo na vapnencu i rendzine. Na kopneno obalnom pojasu zastupljeno je smeđe tlo, srednje duboko alohtono, antropogenizirano tlo i koluvijalno karbonatno s prevagom zemljišnog materijala neoglejeno. Na području Grada Zadra ne postoje sustavna istraživanja o stanju tala. Pretpostavlja se da kao i u preostalim dijelovima Hrvatske do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, može uzrokovati onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Osim onečišćavanja uslijed korištenja pesticida i herbicida postoje slučajevi pojedinačnog izlijevanja motornih ulja. Poseban je problem nepropisno odlaganje svih vrsta otpada, uključujući i opasni otpad. Uz prometnice također može doći do onečišćenja tala taloženjem čestica ispušnih plinova, kao i nepropisnim odlaganjem raznih vrsta otpada koje ima negativan utjecaj na bioravnotežu, estetska i fizionomska obilježja terena.

Stanje. Zaštita tla i poboljšanje kvalitete zraka definirani su kao jedan od glavnih ciljeva zaštite okoliša Republike Hrvatske. Upravljanje zaštitom zraka u RH je, osim načelno kroz zaštitu okoliša (Zakon Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti okoliša zraka (NN 80/13130/11, 153/1347/14) te ostalim važećim propisima donesenim na temelju istog. Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) Grad Zadar i Zadarska županija prema razinama onečišćenosti zraka klasificirani su u zonu HR 5. Razine onečišćenosti zraka određuju se prema donjim i gornjim pragovima procjene te ciljnim vrijednostima i dugoročnim ciljevima za prizemni ozon propisanim u Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12). Oznaka zone Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi SO2 NO2 PM10 Benzen, 78/15))benzo(a) piren Pb, u većoj mjeri provedena sektorskiAs, posebno u poljoprivredi i šumarstvu kao najvećim korisnicima zemljišnih resursa RH. Iako ne postoje podzakonski akti unutar Zakona Cd, Ni CO O3 Hg HR 5 < DPP < DPP < GPP < DPP < DPP < DPP > CV < GV Gdje je: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost Sukladno obvezama propisanim Zakonom o zaštiti okoliša zraka (NN 130/11, 47/14) članka 12. stavka 1. predstavničko tijelo velikog grada donosi Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji bi detaljnije definirali postupke i mjere zaštite tla, tlo se ipak štiti od štetnih utjecaja putem procjene utjecaja zahvata koja uključuje i tlo kao sastavnicu okoliša, kroz izradu četvorogodišnjih izvješća o stanju okoliša (tla), strategije i plana je sastavni dio Programa zaštite okoliša na razini RHza područje velikog grada. Svrha Programa zaštite zraka Grada Zadra je definiranje ciljeva i mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka, odnosno programa zaštite okoliša na razini županija zaštitu ozonskog sloja i gradova. Najpotpunija zaštita tla definirana je unutar Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13prilagodbu klimatskim promjena po sektorima utjecaja s redoslijedom, 48/15) koji posebno težište stavlja na održavanje poljoprivrednog zemljišta sposobnim rokovima i obveznicima provedbe mjera, procjenom sredstava za poljoprivrednu proizvodnjunjegovu provedbu kao i za praćenje njegove provedbe, a time se definira s osnovnim ciljem zaštite i zaštita zemljišta odnosno tla od oštećenja i onečišćenjatrajnog poboljšanja kvalitete zraka. U okviru ovog Zakona donesen je čitav niz podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta. Područje Prema navedenom Programu zaštite zraka Grada Zadra nalazi se u dinarskom sustavu gorja ni na jednoj od 3 lokalne postaje (prema dostupnim Izvješćima o kakvoći zraka Zavoda za javno zdravstvo Grada Zadra, od 2003. do 2008. godine) nije zabilježeno bilo kakvo prekoračenje graničnih vrijednosti. Na svim mjernim postajama kvaliteta zraka je za sve onečišćujuće tvari (SO2, dim i predgorskih prostoraukupna taložna tvar) bila prve kategorije. Od 2009. godine, koji pripadaju širem kompleksu Dinaridazbog nedostatka sredstava, tj. geotektonskim jedinicama Ravnih kotara i zadarskih otoka. Građeno je od vapnenačkih naslaga, a obalnu i otoke karakterizira velika razvedenost. Tla na području Grada Zadra su antropogenizirana što znači da je čovjekova intervencija potpuno modificirala prirodnu dinamiku i svojstvase ne provode mjerenja onečišćujućih tvari u zraku na lokalnim postajama. Prevladavaju crvenica Podaci o ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak na vapnencu i dolomitu (terra rossa), smeđe tlo na vapnencu i rendzine. Na kopneno obalnom pojasu zastupljeno je smeđe tlo, srednje duboko alohtono, antropogenizirano tlo i koluvijalno karbonatno s prevagom zemljišnog materijala neoglejeno. Na području Grada Zadra ne postoje sustavna istraživanja o stanju talau 2012. Pretpostavlja do 2014. godine prema podacima iz Preglednika registra onečišćavanja okoliša dani su u sljedećoj tablici. Podaci za 2014. godinu predstavljaju stanje na dan 22. rujna 2015. SO2 59851,92 39911,48 26481,28 NO2 22910,35 259624,5 15323,39 CO 15892,39 27386,6 11221,69 CO2 17032933,63 12146376,86 10858664,61 NMHOS 17376,28 19182,57 343,8 PM10 3399,32 755,7 Izvor: Preglednik registra onečišćavanja okoliša, HAOP, 2015. SO2 – Oksidi sumpora izraženi kao sumporov dioksid, NO2 – Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid, CO – Ugljikov monoksid, CO2 – Ugljikov dioksid, NMHOS – Nemetanski hlapivi organski spojevi, PM10 – Čestice. Najveći dio emisija onečišćujućih tvari u zrak potječe iz procesa izgaranja goriva od čega najveći dio čini CO2 te NO2, SO2, i CO. Emisije CO2, SO2 i PM10 se da kao i u preostalim dijelovima Hrvatske razdoblju od 2012. do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti2014. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, može uzrokovati onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Osim onečišćavanja uslijed korištenja pesticida i herbicida postoje slučajevi pojedinačnog izlijevanja motornih ulja. Poseban je problem nepropisno odlaganje svih vrsta otpada, uključujući i opasni otpad. Uz prometnice također može doći do onečišćenja tala taloženjem čestica ispušnih plinova, kao i nepropisnim odlaganjem raznih vrsta otpada koje ima negativan utjecaj na bioravnotežu, estetska i fizionomska obilježja terenasmanjuju.

Stanje. Zaštita tla u RH je, osim načelno kroz zaštitu okoliša Regulacija utjecaja industrije na okoliš je definirana s nizom zakonskih i podzakonskih akata čiji osnovni okvir daju Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 153/13 i 78/15). Utjecaj industrije se povlači kroz propise o okolišu, vodama, zaštiti zraka, otpadu i drugim sastavnicama okoliša. Gospodarski subjekti, kao onečišćivači dužni su godišnje prijavljivati emisije u okoliš (zrak, vode/more, tlo) te količine proizvedenog i predanog otpada u Registar onečišćavanja okoliša, prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). Industrijska postrojenja ubrajaju se u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te se za iste (nova postrojenja, u većoj mjeri provedena sektorski, posebno u poljoprivredi veće rekonstrukcije i šumarstvu kao najvećim korisnicima zemljišnih resursa RH. Iako ne postoje podzakonski akti unutar Zakona sl.) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno ocjena o zaštiti okoliša koji bi detaljnije definirali postupke i mjere zaštite tla, tlo se ipak štiti od štetnih utjecaja putem potrebi procjene utjecaja) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata koja uključuje i tlo kao sastavnicu okoliša, kroz izradu četvorogodišnjih izvješća o stanju okoliša (tla), strategije i plana zaštite okoliša na razini RH, odnosno programa zaštite okoliša na razini županija i gradova. Najpotpunija zaštita tla definirana je unutar Zakona o poljoprivrednom zemljištu okoliš (NN 39/13, 48/1561/14) koji posebno težište stavlja te ocjena prihvatljivosti zahvata na održavanje poljoprivrednog zemljišta sposobnim ekološku mrežu temeljem Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za poljoprivrednu proizvodnju, a time ekološku mrežu (NN 146/14). Suvremeni razvoj industrije obilježen je stvaranjem zona u koje se definira preseljavaju postojeći i zaštita zemljišta odnosno tla od oštećenja i onečišćenjarazvijaju novi industrijski subjekti. U okviru ovog Zakona donesen je čitav niz podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta. Područje Grada Zadra nalazi se u dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora, koji pripadaju širem kompleksu Dinarida, tj. geotektonskim jedinicama Ravnih kotara i zadarskih otoka. Građeno je od vapnenačkih naslaga, a obalnu i otoke karakterizira velika razvedenost. Tla Postojeće industrijske zone na području Grada Zadra smještene su antropogenizirana što znači da je čovjekova intervencija potpuno modificirala prirodnu dinamiku na području: - industrijske zone Gaženica na istočnom dijelu grada između magistralne ceste Zadar – Split i svojstva. Prevladavaju crvenica mora; - poduzetničke zone Novog Bokanjca, udaljena 20 km od autoceste; - gospodarske zona Crno sjeveroistočno od urbane aglomeracije Zadra koja se direktno nastavlja na vapnencu i dolomitu (terra rossa), smeđe tlo na vapnencu i rendzine. Na kopneno obalnom pojasu zastupljeno je smeđe tlo, srednje duboko alohtono, antropogenizirano tlo i koluvijalno karbonatno s prevagom zemljišnog materijala neoglejeno. Na području Grada Zadra ne postoje sustavna istraživanja o stanju tala. Pretpostavlja se da kao i u preostalim dijelovima Hrvatske do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, može uzrokovati onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Osim onečišćavanja uslijed korištenja pesticida i herbicida postoje slučajevi pojedinačnog izlijevanja motornih ulja. Poseban je problem nepropisno odlaganje svih vrsta otpada, uključujući i opasni otpad. Uz prometnice također može doći do onečišćenja tala taloženjem čestica ispušnih plinova, kao i nepropisnim odlaganjem raznih vrsta otpada koje ima negativan utjecaj na bioravnotežu, estetska i fizionomska obilježja terenapodručje prigradskog naselja Crno - planirana.