Common use of Stanje Clause in Contracts

Stanje. Regulacija utjecaja industrije na okoliš je definirana s nizom zakonskih i podzakonskih akata čiji osnovni okvir daju Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15). Utjecaj industrije se povlači kroz propise o okolišu, vodama, zaštiti zraka, otpadu i drugim sastavnicama okoliša. Gospodarski subjekti, kao onečišćivači dužni su godišnje prijavljivati emisije u okoliš (zrak, vode/more, tlo) te količine proizvedenog i predanog otpada u Registar onečišćavanja okoliša, prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). Industrijska postrojenja ubrajaju se u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te se za iste (nova postrojenja, veće rekonstrukcije i sl.) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) te ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu temeljem Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Suvremeni razvoj industrije obilježen je stvaranjem zona u koje se preseljavaju postojeći i razvijaju novi industrijski subjekti. Postojeće industrijske zone na području Grada Zadra smještene su na području: - industrijske zone Gaženica na istočnom dijelu grada između magistralne ceste Zadar – Split i mora; - poduzetničke zone Novog Bokanjca, udaljena 20 km od autoceste; - gospodarske zona Crno sjeveroistočno od urbane aglomeracije Zadra koja se direktno nastavlja na područje prigradskog naselja Crno - planirana.

Stanje. Regulacija utjecaja industrije na okoliš je definirana s nizom zakonskih i podzakonskih akata čiji osnovni okvir daju Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske Zaštita tla u RH je, osim načelno kroz zaštitu okoliša (NN 30/09) i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 153/13, 78/15)), u većoj mjeri provedena sektorski, posebno u poljoprivredi i šumarstvu kao najvećim korisnicima zemljišnih resursa RH. Utjecaj industrije Iako ne postoje podzakonski akti unutar Zakona o zaštiti okoliša koji bi detaljnije definirali postupke i mjere zaštite tla, tlo se povlači kroz propise o okolišu, vodama, zaštiti zraka, otpadu ipak štiti od štetnih utjecaja putem procjene utjecaja zahvata koja uključuje i drugim sastavnicama okoliša. Gospodarski subjekti, tlo kao onečišćivači dužni su godišnje prijavljivati emisije u okoliš (zrak, vode/more, tlo) te količine proizvedenog i predanog otpada u Registar onečišćavanja sastavnicu okoliša, prema Pravilniku kroz izradu četvorogodišnjih izvješća o registru onečišćavanja stanju okoliša (tla), strategije i plana zaštite okoliša na razini RH, odnosno programa zaštite okoliša na razini županija i gradova. Najpotpunija zaštita tla definirana je unutar Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 87/15)39/13, 48/15) koji posebno težište stavlja na održavanje poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, a time se definira i zaštita zemljišta odnosno tla od oštećenja i onečišćenja. Industrijska postrojenja ubrajaju U okviru ovog Zakona donesen je čitav niz podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta. Područje Grada Zadra nalazi se u zahvate dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora, koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te se za iste (nova postrojenjapripadaju širem kompleksu Dinarida, veće rekonstrukcije tj. geotektonskim jedinicama Ravnih kotara i sl.) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) te ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu temeljem Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)zadarskih otoka. Suvremeni razvoj industrije obilježen Građeno je stvaranjem zona u koje se preseljavaju postojeći od vapnenačkih naslaga, a obalnu i razvijaju novi industrijski subjektiotoke karakterizira velika razvedenost. Postojeće industrijske zone Tla na području Grada Zadra smještene su antropogenizirana što znači da je čovjekova intervencija potpuno modificirala prirodnu dinamiku i svojstva. Prevladavaju crvenica na području: - industrijske zone Gaženica vapnencu i dolomitu (terra rossa), smeđe tlo na istočnom dijelu grada između magistralne ceste Zadar – Split vapnencu i mora; - poduzetničke zone Novog Bokanjcarendzine. Na kopneno obalnom pojasu zastupljeno je smeđe tlo, udaljena 20 km od autoceste; - gospodarske zona Crno sjeveroistočno od urbane aglomeracije srednje duboko alohtono, antropogenizirano tlo i koluvijalno karbonatno s prevagom zemljišnog materijala neoglejeno. Na području Grada Zadra ne postoje sustavna istraživanja o stanju tala. Pretpostavlja se da kao i u preostalim dijelovima Hrvatske do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, može uzrokovati onečišćenja tla, koja se direktno nastavlja i nakon prestanka aktivnosti na područje prigradskog naselja Crno - planirananjima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Osim onečišćavanja uslijed korištenja pesticida i herbicida postoje slučajevi pojedinačnog izlijevanja motornih ulja. Poseban je problem nepropisno odlaganje svih vrsta otpada, uključujući i opasni otpad. Uz prometnice također može doći do onečišćenja tala taloženjem čestica ispušnih plinova, kao i nepropisnim odlaganjem raznih vrsta otpada koje ima negativan utjecaj na bioravnotežu, estetska i fizionomska obilježja terena.