Stanje. Područje voda pravno je uređeno Zakonom o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14), kojim se uređuje i definira pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Temeljem Zakona o vodama definiran je i niz pripadajućih podzakonskih akata. Uz to, u RH su doneseni važni planski dokumenti za upravljanje vodama, a to su Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) i Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13). Za područje Zadarske županije, a time i Grada Zadra, doneseno je nekoliko značajnih planova: Plan zaštite voda Zadarske županije (2002), Vodoopskrbni plan Zadarske županije (2008), Plan navodnjavanja za područje Zadarske županije (2007) te Studija zaštite voda na području Zadarske županije (2005), jedan od najvažnijih dokumenata zaštite voda ovog područja. Grad Zadar nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja koje je okarakterizirano kao krško područje. Područje Grada siromašno je površinskim vodotocima te unutar njegovih granica prolaze samo 2 tekućice koje su prema Planu upravljanja vodnim područjima (2013) proglašene vodnim tijelom (JKRN935019 i JKRN935020), dok ostali površinski tokovi predstavljaju povremene bujice (kao što su Ričina i Vruljica) za koje ne postoje podaci o stanju. Praćenje stanja vodnih tijela provodi se u okviru nadzornog monitoringa, sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15). Prema podacima Hrvatskih voda, oba vodna tijela na području Grada Zadra su u umjerenom ekološkom stanju zbog povišenih vrijednosti fosfora i promjena u koncentraciji kisika, te u dobrom kemijskom stanju. Područje Grada Zadra dio je grupiranog vodnog tijela podzemnih voda JKGNKCPV_08 RAVNI KOTARI za koje je procijenjeno loše količinsko i kemijsko stanje uslijed intruzije slane vode (Plan upravljanja vodnim područjima, 2013), što potvrđuju i rezultati analize podataka o koncentracijama klorida na crpilištima Zadarskog vodovoda koja se nalaze na području Ravnih Kotara (Boljkovac i Golubinka).
Appears in 2 contracts
Stanje. Područje voda pravno Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske5, Grad Zadar se nalazi unutar tri krajobrazne jedinice: kopneni dio pripada Sjeverno-dalmatinskoj zaravni, otoci Škarda, Ist, Molat, Iž i Rava Zadarsko-šibenskom arhipelagu, a otoci Silba, Olib i Premuda Kvarnersko-velebitskom prostoru. Prema položaju, klimatološkim i geomorfološkim obilježjima te stupnju prisutnosti čovjekovog utjecaja, unutar ovih jedinica mogu se izdvojiti pojedini tipovi krajobraza, odnosno specifična krajobrazna područja na administrativnom području Grada Zadra: zadarsko primorje (kopneni dio) te zadarski arhipelag (otoci). Na nacionalnoj razini ne postoji zakon koji se bavi isključivo problematikom krajobraza, no zaštita krajobraza regulirana je uređeno kroz nekoliko pravnih propisa. Zakonom o vodama zaštiti prirode (NN 153/0980/13) i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara štite se pojedina zaštićena i evidentirana područja prirodne, 130/11, 56/13, 14/14), kojim se uređuje i definira pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodamaodnosno kulturne baštine. Temeljem Zakona Zakonom o vodama definiran je i niz pripadajućih podzakonskih akata. Uz to, u RH su doneseni važni planski dokumenti za upravljanje vodama, a to su Strategija upravljanja vodama zaštiti okoliša (NN 91/0880/13, 153/13, 78/15) krajobraz se štiti kroz mjere koje su utvrđene u postupcima PUO i Plan upravljanja vodnim područjima SPUO, dok Zakon o prostornom uređenju (NN 82/13)153/13) propisuje zaštitu krajobraza kroz dokumente prostornog uređenja. Za područje Zadarske županijeNa lokalnoj razini Grada Zadra za problematiku krajobraza zaduženi su Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša, a time Upravni odjel za kulturu i Grada Zadrašport, doneseno je nekoliko značajnih planova: Plan zaštite voda Zadarske županije (2002)Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Vodoopskrbni plan Zadarske županije (2008), Plan navodnjavanja te Upravni odjel za područje Zadarske županije (2007) te Studija zaštite voda provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja. Trenutno ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama na području Zadarske županije (2005), jedan od najvažnijih dokumenata zaštite voda ovog područja. Grad Zadar nalazi temelju koje bi se unutar Jadranskog vodnog područja koje je okarakterizirano kao krško područje. Područje Grada siromašno je površinskim vodotocima te unutar njegovih granica prolaze samo 2 tekućice koje su prema Planu upravljanja vodnim područjima (2013) proglašene vodnim tijelom (JKRN935019 i JKRN935020), dok ostali površinski tokovi predstavljaju povremene bujice (kao što su Ričina i Vruljica) za koje ne postoje podaci o stanju. Praćenje stanja vodnih tijela provodi se u okviru nadzornog monitoringa, sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15). Prema podacima Hrvatskih voda, oba vodna tijela stanje krajobrazne raznolikosti na području Grada Zadra su moglo precizno utvrditi. Tek je načelno moguće reći da područje Grada odlikuje znatna krajobrazna raznolikost koja je posljedica prirodnih datosti, dok je u umjerenom ekološkom stanju zbog povišenih vrijednosti fosfora slučaju kulturnih krajobraza i promjena naslijeđeno kulturno dobro. Zaštita krajobraza u koncentraciji kisikaHrvatskoj, te u dobrom kemijskom stanju. Područje pa tako i na području Grada Zadra dio je grupiranog vodnog tijela podzemnih voda JKGNKCPV_08 RAVNI KOTARI za koje je procijenjeno loše količinsko provodi se kroz normativne mjere kojima se štite pojedina zaštićena i kemijsko stanje uslijed intruzije slane vode (Plan upravljanja vodnim područjima, 2013), što potvrđuju evidentirana područja prirodne i rezultati analize podataka o koncentracijama klorida na crpilištima Zadarskog vodovoda koja se nalaze kulturne baštine; mjere zaštite krajobraza propisane dokumentima prostornog uređenja; te mjere zaštite krajobraza utvrđene u postupcima PUO i SPUO. U nastavku slijedi pregled navedenih oblika zaštite krajobraza na području Ravnih Kotara Grada Zadra. Na području Grada Zadra prepoznat je jedan lokalitet koji se štiti Zakonom o zaštiti prirode (Boljkovac NN 80/13) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture (Perivoj Xxxxxxxxx Xxxxxx) dok se Prostornim planom uređenja Grada Zadra još tri osobito vrijedna područja predlažu za postupak uvođenja u registar (grebeni kod Silbe s podmorjem, Perivoj kraljice Xxxxxx i Golubinkaotok Rava). Krajobrazi unutar navedenih područja ističu se kao osobito vrijedni zbog svojih ekoloških i/ili kulturnih, ambijentalnih i vizualnih kvaliteta.
Appears in 2 contracts