Preraspodjela radnog vremena (1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
(2) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog radnog vremena uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
(3) Iznimno od odredbe st. 2. ovog članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako Poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(5) Dodaci plaći odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu isplaćuju se u plaći za mjesec u kojem su ostvareni.
(6) Poslodavac mora pisanim putem obavijestiti radnika o preraspodijeljenom radnom vremenu tjedan dana unaprijed. Obavijest treba sadržavati točnu naznaku razdoblja i ukupnog trajanja rada dužeg od punog radnog vremena, kao i razdoblje preraspodjele u kojem će radnik raditi kraće od punog radnog vremena.
(7) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci.
(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme svodi se na puno radno vrijeme po isteku maksimalno šestomjesečnog korištenja.
(9) Rad, po pisanom nalogu Poslodavca, duži od radnog vremena koje je po odredbama ovog Kolektivnog ugovora utvrđeno kao preraspodijeljeno radno vrijeme, smatra se prekovremenim radom.
(10) Preraspodjela radnog vremena ne može se uvesti zbog nedostatka broja izvršitelja na otvorenim sistematiziranim radnim mjestima.
(11) Radni sati odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu posebno se evidentiraju radi svođenja preraspodijeljenog radnog vremena na puno radno vrijeme.
(12) Preraspodjela radnog vremena ne može se odrediti radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, trudnicama, roditelju s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez dostavljanja Poslodavcu pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Prekovremeni rad U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje. Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika. Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Prekovremeni rad plaća se na kraju svakog mjeseca, a ako radnik to želi može se izvršiti preraspodjela radnog vremena u omjeri 1 sat prekovremenog rada = sat i trideset minuta za utvrđivanja broja sati i slobodnih dana, sukladno mogućnosti organizacije rada.
PUTNE ISPRAVE, ZDRAVSTVENI I ZAKONSKI PROPISI Putnik za putovanje u inostranstvo xxxx imati važeću putnu ispravu, sa rokom važenja xxx najmanje 6 meseci, od xxxx završetka putovanja, i u roku dostaviti Organizatoru ispravne i kompletne potrebne podatke i dokumenta za dobijanje vize, ukoliko istu pribavlja Organizator. Službenik agencije Organizatora, niti Posrednika, nije ovlašćen da utvrđuje validnost putnih i drugih isprava i dokumenata. Kada Organizator posreduje u postupku podnošenja dokumentacije, isti ne garantuje dobijanje vize, niti dobijanje vize u roku i ne snosi nikakvu odgovornost za neispravnost putnog i drugih dokumenta ili ako pogranične vlasti ili imigracione službe ne odobre ulazak, tranzit ili xxxxx boravak Putniku. Ukoliko Putnik, za vreme putovanja izgubi putne isprave ili mu budu ukradene, xxxxx xx o svom trošku blagovremeno obezbediti nove i snositi sve eventualne štetne posledice po xxx osnovu. Putnik xx xxxxx ugovoriti Posebne usluge vezano za njegovo zdravstveno stanje, kao npr. specifična ishrana, karakteristike smeštaja itd., zbog hronične bolesti, alergije, invaliditeta i dr., jer u protivnom Organizator ne preuzima nikakvu posebnu obavezu, odgovornost ni štetu po xxx osnovu. Za putovanja u zemlje, u kojima xxxx posebna pravila, koja obuhvataju obaveznu vakcinaciju ili nabavku određenih dokumenata, obaveza je Putnika da obavi potrebne vakcinacije i obezbedi odgovarajuće potvrde o tome, i da u slučaju eventualnih posledica xxx snosi odgovornost za štetu. Putnik xx xxxxx striktno poštovati carinske, devizne i dr. xxxxxxx X. Srbije, tranzitnih i zemalja u kojima boravi, te u slučaju nemogućnosti nastavka putovanja, odnosno boravka i svega drugog, sve posledice i troškove snosi xxx Xxxxxx. Ukoliko se putovanje ne može realizovati zbog propusta Putnika, vezano za odredbe xxx xxxxx, primenuju se odredbe xxxxx 12. Opštih uslova.
Mjesto isporuke roba ili izvršenja usluga ili izvođenja radova Lot broj JZU UKC TUZLA 1 xxxxxx 5.128,21 Prema tenderskoj dokumentaciji
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku, saglasno članu 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst) proizlaze iz činjenice da je povlačenje sredstava po Sporazumu o zajmu, uslovljeno stupanjem na snagu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu.
PROGRAM PUTOVANJA PO ZAHTEVU PUTNIKA I POJEDINAČNE USLUGE 15.1. Program putovanja po zahtevu Putnika: Individualno putovanje (dalje: Program po zahtevu) Putnika jeste kombinacija dve ili više usluga, kao i višednevni boravak koji uključuje samo uslugu smeštaja u određenim terminima, koji se ne nalazi u ponudi Organizatora, odnosno koji Organizator nije prethodno objavio, već ga je sačinio po zahtevu Putnika. Na Program po zahtevu, analogno se primenjuju odredbe prethodnih tačaka ovih Opštih uslova, ako ovom tačkom nije drugačije regulisano. Putnik ima pravo da odustane od Ugovora, o čemu xx xxxxx, pismeno izvestiti Organizatora. Datum pismenog otkaza Ugovora predstavlja osnov za obračun naknade koja pripada Organizatoru, izražene procentualno u odnosu na ukupnu cenu zahtevanog putovanja, ako Programom nije drugačije određeno i to: Ukoliko Putnik blagovremeno otkaže putovanje (90 do 60 xxxx), Organizator ima pravo naknade samo učinjenih administrativnih troškova. 15 % ako se putovanje otkaže od 60 do 30 xxxx pre početka putovanja, 20 % ako se otkaže 29 do 20 xxxx pre početka putovanja, 40 % ako se otkaže 19 do 15 xxxx pre početka putovanja, 80 % ako se otkaže 14 do 10 xxxx pre početka putovanja, 90 % ako se otkaže 9 do 6 xxxx pre početka putovanja, 100 % ako se otkaže 5 xxxx pre početka putovanja ili u toku putovanja.
15.2. Pojedinačne usluge i „Rezervacije na upit“: Ukoliko Putnik rezerviše samo jednu uslugu,koja ne obuhvata uslugu noćenja Organizator nastupa samo kao posrednik tuđe usluge. Za individualne i „rezervacije na upit”, Putnik polaže na ime troškova rezervacije depozit, koji ne može biti manji od 50 eur, u dinarskoj protivvrednosti, po zvanicnom sdrednjem kusru, na xxx uplate. Ukoliko rezervacija bude prihvaćena, xx xxxxxx Putnika, depozit se uračunava u cenu usluge. Ukoliko rezervaciju, posrednik usluge ne potvdi u ugovorenom roku, depozit se u celosti vraća Putniku. Ako Putnik ne prihvati ponuđenu ili potvrđenu rezervaciju, a xxxx xx u celosti u skladu sa zahtevima Putnika, iznos depozita zadržava posrednik usluge, u celosti. Posrednik usluge, osim zbog svoje grube nepažnje i nemara, ne odgovara za nedostatke, materijalna i telesna oštećenja kod individualnih turističkih usluga po zahtevu Putnika, za koje je on samo posrednik između Putnika i neposrednih pružaoca usluga (npr. pojedinačna usluga smeštaja, prevoza, ulaznice za sportske manifestacije, izlete, rent-a car i dr.). Dobijanjem dokaza o ugovorenoj pojedinačnoj usluzi, stupaju na snagu ugovorni odnosi, isključivo između Putnika i svakog pojedinačnog pružaoca usluge.
USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 99. stav
POSLOVNA TAJNA Poslovnom tajnom Društva smatraju se oni dokumenti i podaci, koji se odnose na poslovanje Društva, a čije bi priopćavanje neovlaštenim osobama bilo protivno interesima Društva i vlasnika udjela u Fondu, ili se zakonom ili drugim propisima smatraju poslovnom tajnom. Poslovnom tajnom u Društvu smatraju se naročito podaci o veličini vrijednosti udjela vlasnika. Osnivači Društva, članovi Uprave i Nadzornog odbora Društva kao i sve osobe koje su zaposlene ili obavljaju stalne ili povremene poslove na temelju posebnog ugovora, dužni su čuvati poslovnu tajnu u protivnom, odgovaraju Društvu za nastalu štetu zbog odavanja poslovne xxxxx. Obveza čuvanja poslovne xxxxx ne prestaje niti nakon što xxxx navedene osobe izgube status koji ih obvezuje na čuvanje poslovne xxxxx. AZ Benefit nije pravna osoba pa tako nije obveznik ni poreza na dobit niti poreza na dodanu vrijednost. Prema Zakonu o porezu na dohodak dobrovoljna mirovinska štednja je porezno poticajna za poslodavce i porezne obveznike koji obavljaju samostalne djelatnosti i to na način da je uplata doprinosa u dobrovoljne mirovinske fondove xx xxxxxx poslodavca i poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost za radnike priznata kao izdatak na koji se ne plaća porez na dohodak. Osnovne karakteristike poreznog tretmana uplata u dobrovoljni mirovinski fond su: Tretman uplata doprinosa xx xxxxxx poslodavaca za zaposlenike odnosno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost za njega osobno ili za njegove zaposlenike članove dobrovoljnog mirovinskog xxxxx: Porez na dohodak ne plaća se na iznos uplaćenih doprinosa koje poslodavci odnosno obveznici poreza koji obavljaju samostalnu djelatnost, uz prethodnu suglasnost člana, uplate u tuzemne dobrovoljne mirovinske fondove i to u iznosu od 500 kn mjesečno, odnosno 6.000 kn godišnje. Navedeni iznosi određeni su Zakonom o porezu na dohodak važećim na xxx donošenja ovog Prospekta te su podložni izmjenama i dopunama propisa. Prestankom ili ukidanjem odgovarajućih odredaba poreznih ili drugih propisa odnosno relevantnih Zakona, ovaj se članak smatra automatski izmijenjenim ili ukinutim u skladu sa odredbama poreznog propisa ili Zakona na snazi u mjerodavnom trenutku.
Raspored radnog vremena (1) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u šest radnih dana ili u drugom, manjem broju radnih dana utvrđenih odlukom iz st. 5. ovog članka.
(2) Dnevno radno vrijeme može biti raspoređeno jednokratno, dvokratno i u smjenama, u punom, nepunom i preraspodijeljenom vremenu.
(3) Dvokratnim radnim vremenom smatra se rad s prekidom dužim od jednog sata.
(4) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene rada na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.
(5) Poslodavac donosi, uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, pisanu odluku o rasporedu radnog vremena. Zbog specifičnosti poslovanja i potreba organiziranja rada u ugostiteljstvu, osobito zbog pretežito sezonskog poslovanja, o tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.
(6) Vrijeme pripravnosti smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova sukladno sklopljenom ugovoru o radu, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu rada gdje se njegovi poslovi obavljaju.
(7) O rasporedu i promjeni radnog vremena o kojoj poslodavac ne obavijesti radnika najmanje tjedan dana unaprijed, radnik se nije dužan odazvati na posao, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
(8) O vremenu pripravnosti poslodavac je dužan izvijestiti radnika najmanje 48 sati unaprijed.
(9) Vrijeme provedeno u pripravnosti nije radno vrijeme i ne računa se u mjesečni fond sati.
OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Članak 91.
