SINDIKAT ZAPOSLENIH U POLJOPRIVREDI PREHRAMBENOJ I DUHANSKOJ INDUSTRIJI

JADRANSKA PIVOVARA SPLIT d.d. sa sjedištem u Vranjicu, Vranjički put 14, (dalje u tekstu: Poslodavac)

I

SINDIKAT ZAPOSLENIH U POLJOPRIVREDI PREHRAMBENOJ I DUHANSKOJ INDUSTRIJI

I VODOPRIVREDI HRVATSKE, Zagreb, Ljudevita Posavskog 5, zastupan po Xxxxxx Xxxxxxxxxxxx (dalje u tekstu: Sindikat)

HRVATSKA UDRUGA SINDIKATA, Split, Trg Republike 2/IV, zastupana po Xxxxxxx Xxxxxxxxx (dalje u tekstu: Sindikat)

Na temelju članka 185. Zakona o radu (Narodne novine broj 38/95; 54/95; 65/95; 17/01; 82/01; 114/03 i 142/03) sklopili su u Vranjicu dana 08.09. 2004.god.

KOLEKTIVNI UGOVOR JADRANSKA PIVOVARA – SPLIT d.d.

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i na osnovi rada radnika-članova Sindikata u trgovačkom društvu Jadranska pivovara – Split d.d.,Vranjic, Vranjički put 14 te prava i obveze Poslodavca prema radnicima.

Područje primjene Kolektivnog ugovora je Splitsko-dalmatinska županija.

Poslodavac i Sindikati suglasni su kako će se odredbe ovog ugovora primjenjivati na sve radnike društva.

Pod pojmom radnik u smislu ovog Kolektivnog ugovora podrazumijevaju se svi radnici, zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, koji rad obavljaju u trgovačkom društvu Jadranska pivovara-Split d.d.

Članak 2.

Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na povoljniji način, pisanim sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, primjenjivat će se odredbe sporazuma, nakon sklapanja tog sporazuma.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi ovog Kolektivnog ugovora, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Svaki radnik je obvezan poslove preuzete ugovorom obavljati savjesno i stručno, prema uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba, u skladu s naravi i vrstom rada, a poslodavac je obvezan za izvršeni rad radniku isplatiti plaću te ostala utvrđena novčana prava.

II ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 4.

Poslodavac je obvezan poštivati sva ograničenja i zabrane diskriminacije radnika sukladno odredbama Zakona.

Diskriminacija je zabranjena u odnosu na:

1. Uvjete za zapošljavanje, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata za obavljanje određenog posla na svim razinama profesionalne hijerarhije

2. Napredovanje u poslu

3. Pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije

4. Uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom uključujući jednakost plaća

5. Otkaz ugovora o radu

6. Prava članova i djelovanja u udrugama radnika ili poslodavaca, uključujući povlastice koje proizlaze iz tog članstva

Diskriminacijom se smatra uznemiravanje i spolno uznemiravanje.

Odredbe Kolektivnog ugovora, ugovora o radu i odredbe drugih akata poslodavca kojima se utvrđuje diskriminacija na nekom od temelja iz stavka 2. i 3. ovog članka ništave su.

III SKLAPANJE UGOVORA

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 5.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadržavati slijedeće:

1. Stranama, njihovom prebivalištu odnosno sjedištu, mjestu rada

2. Nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava

3. Danu otpočinjanja rada

4. Očekivanom trajanju ugovora

5. Trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo

6. Otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac

7. Osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo

8. Trajanju redovitog radnog dana ili tjedna

Članak 6.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Članak 7.

Ako ugovor o radu koji nije sklopljen u pisanom obliku prestane prije isteka petnaestog dana od dana početka rada, poslodavac je dužan uručiti radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, najkasnije posljednjeg dana rada.

Članak 8.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane u članku 5. ovog Kolektivnog

ugovora.

Članak 9.

Ako se radnik upućuje na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec dana, za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o radu će se primjenjivati inozemni propisi, pisani ugovor o radu mora se sklopiti ili se radniku mora uručiti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo te mora sadržavati, osim xxxxxxxx iz članka 5. i dodatne uglavke o:

1. Trajanju rada u inozemstvu

2. Novcu u kojem će se isplaćivati plaća

3. Drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati prava za vrijeme rada u inozemstvu

4. Uvjetima vraćanja u zemlju.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 10.

Uvjeti koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova utvrđuju se u popisu poslova – sistematizaciji radnih mjesta kod poslodavca, a odnose se na stručnu spremu, radno iskustvo, posebna znanja i sposobnosti, te posebnu zdravstvenu sposobnost radnika.

Članak 11.

Posebna zdravstvena sposobnost uvjet je za obavljanje onih poslova na kojima radnik po pravilniku ministra nadležnog za rad može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Poradi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova poslodavac može prije sklapanja ugovora o radu uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima iz prethodnog stavka.

Troškove zdravstvenih pregleda iz stavke 1. i 2. ovog članka snosi poslodavac.

Članak 12.

Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života.

Članak 13.

Malodobnik stariji od petnaest godina života može sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

Članak 14.

Ako su Zakonom, drugim propisima, drugim ili ovim Kolektivnim ugovorom ili sistematizacijom radnih mjesta određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji ispunjava te uvjete.

3. Probni rad

Članak 15.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad za radnika do trećeg stupnja stručne spreme ne može se utvrditi u trajanju dužem od dva mjeseca; za četvrti stupanj stručne spreme do četiri mjeseca, za peti do pet mjeseci, i za šesti i sedmi stupanj stručne spreme do šest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je 7 dana.

Članak 16.

Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopio ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

4. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 17.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno

vrijeme.

5. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 18.

Radnik može iznimno sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, a naročito kad se radi o:

o sezonskom poslu

o zamjeni privremeno odsutnog radnika

o vremenski stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju opsega poslova

o privremenim poslovima za obavljanje kojih poslodavac ima iznimnu potrebu

o ostvarenju određenog poslovnog pothvata

Članak 19.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.

Pored slučaja zamjene privremeno nenazočnog radnika, poslodavac smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme za iste sezonske poslove sa preraspodjelom radnog vremena za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Kod zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, poslodavac je dužan radniku omogućiti pravo izbora načina plaćanja sati rada I po načelu preraspodjele radnog vremena sukladno odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

IV PRIPRAVNICI I VOLONTERI

Članak 20.

Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko prema predviđenom planu postoji potreba za popunu određenih poslova uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju određenom u članku 22. ovog kolektivnog ugovora ukoliko postoje materijalne, tehničke i stručne mogućnosti za njegovo osposobljavanje, kao i u slučaju kad Zavod za zapošljavanje ili druga organizacija preuzme obvezu nadoknaditi plaću, odnosno dio plaće ili troškova za njegovo osposobljavanje.

Članak 21.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili drugim propisom uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Volonterski rad traje najduže koliko traje pripravnički staž.

Ako Zakonom nije drugačije propisano, na volontera se primjenjuju i odredbe ovog Kolektivnog ugovora, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Članak 22.

Ako Zakonom nije drugačije određeno, pripravnički staž, uključujući i volonterski rad, traje ovisno o stupnju stručne spreme i to:

◊ za poslove do zaključno V stupnja stručne spreme, najviše šest mjeseci

◊ za poslove VI stupnja stručne spreme, najviše devet mjeseci

◊ za poslove VII stupnja stručne spreme, najviše dvanaest mjeseci

Članak 23.

Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu.

Stručni ispit pripravnika sastoji se od općeg i posebnog dijela. Općim dijelom stručnog ispita provjerava se poznavanje materije koja proizlazi iz struke pripravnika, a posebnim dijelom znanje potrebno za samostalno i uspješno obavljanje poslova za koje se pripravnik osposobljavao.

Članak 24.

Nakon završetka pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano Zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili posebnim pravilnikom. Stručni ispit se polaže pred komisijom od tri člana. Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnost provjeravaju i imenuje ih pojedini poslodavac.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena predviđenog trajanja.

Članak 25.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

V RADNO VRIJEME

Članak 26.

Puno rado vrijeme određuje se u trajanju od 40 sati tjedno.

Dnevno radno vrijeme može biti raspoređeno jednokratno, dvokratno i u smjenama, u punom, nepunom, i preraspodjeljenom vremenu.

Radna mjesta za koja se može odrediti dvokratno radno vrijeme, određuju se Pravilnikom poslodavca.

Dvokratnim radnim vremenom smatra se raspored radnog vremena kod kojeg radnici između prvog i drugog dijela imaju stanku dužu od jednog sata.

Radnicima na određenim poslovima može se odrediti rad u smjenama, ugovorom o radu ili odlukom o rasporedu radnog vremena uz prethodno savjetovanje sa radničkim vijećem.

Radom u smjenama smatra se rad organiziran u najmanje dvije smjene s punim dnevnim radnim vremenom na način da se u jednakim ritmovima izmjenjuje raspored rada radnika dnevno, tjedno ili u nekom drugom vremenskom periodu.

Dnevno radno vrijeme određuje poslodavac odlukom.

Članak 26.a

1. Noćni rad

Rad između 22,00 sata i 06,00 sati idućeg dana, smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopno najviše tjedan dana.

Zabranjen je noćni rad ženama u industriji i malodobnika, osim ako je takav rad potreban zbog više sile ili sprječavanja kvara na sirovinama.

Izuzeci od zabrane noćnog rada žena u industriji regulirani su Čl.53. Zakona o radu.

Članak 27.

Poslodavac donosi, uz prethodno savjetovanje sa radničkim vijećem ili sindikatom, pisanu odluku o načelnom rasporedu radnog vremena. O tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

Raspored i trajanje radnog vremena utvrđeno prema odredbama iz stavaka 1. ovog članka može se izmijeniti zbog potrebe uvođenja prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena. O rasporedu i promjeni radnog vremena poslodavac će obavijestiti radnika najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju uvođenja hitnog prekovremenog rada.

O rasporedu i promjeni radnog vremena o kojoj poslodavac ne obavijesti radnika najmanje tjedan dana unaprijed, radnik se nije dužan odazvati na posao, osim u slučaju uvođenja hitnog prekovremenom rada.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 28.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada, ne zahtjeva rad u punom radnom vremenu.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Članak 29.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Članak 30.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako ugovorom o radu nije drugačije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu koje su proveli na radu.

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 31.

Radi zaštite zdravlja radnika, radno vrijeme na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje, utvrđuje se u trajanju kraćem od punog radnog vremena.

Članak 32.

Radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom ostvaruju sva prava kao da rade s punim radnim vremenom.

Članak 33.

Radnici kojima je radno vrijeme skraćeno prema odredbi članka 32., ne mogu se na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca niti im se može uvesti prekovremeni rad.

Izuzetno od stavka 1.ovog članka, radnik koji radi na poslovima sa skraćenim radnim vremenom obvezan je obavljati u preostalom vremenu do punog radnog vremena poslove na kojima ne postoje štetni utjecaji, ako je to utvrđeno ugovorom o radu.

Obavljanje drugih poslova prema stavku 2. ovog članka ne smatra se prekovremenim radom.

4. Prekovremeni rad

Članak 34.

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

Članak 35.

O hitnom prekovremenom radu radnika je obvezan izvijestiti poslodavac najkasnije jedan dan unaprijed.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Članak 36.

Prekovremeni rad ne može se odrediti:

- radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada,

- trudnici

- malodobnom radniku,

- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad može raditi majka djeteta do tri godine starosti te samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti.

Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se neposrednom rukovoditelju.

5. Preraspodjela radnog vremena

Članak 37.

Radi potrebe djelatnosti, zastoja u poslu, odnosno povećanja obujma poslova u određenom vremenu, osiguranju većeg broja slobodnih dana i uštede energije, za dane državnih blagdana, naravi određenih poslova i u drugim slučajevima, može se uvesti preraspodjela radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se pisanom odlukom poslodavca po provedenom postupku savjetovanja sa radničkim vijećem.

Članak 38.

Xxxxxxxx, majka s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, i malodobnik, može raditi u preraspodjeljenom punom radnom vremenu samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Članak 39.

Radno vrijeme preraspodjeljuje se tijekom kalendarske godine na način da u jednom razdoblju traje kraće, a u drugom duže od punog radnog vremena.

Preraspodjeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 52 sata tjedno, osim za sezonske poslove kad ne smije biti duže od 60 sati tjedno.

Članak 40.

Kod eventualnog zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, poslodavac je dužan radniku omogućiti izbor:

a) primjenu načela preraspodjele radnog vremena sa isplatom mjesečnog fonda sati uz produženje radnog odnosa za ostvarene sate u preraspodjeli iznad punog radnog vremena ili

b) primjenu načela preraspodjele radnog vremena sa isplatom ukupno odrađenih sati u svakom mjesecu rada, uz upis sati ostvarenih u preraspodjeli iznad mjesečnog fonda sati na način propisan propisima o mirovinskom osiguranju.

6. Korištenje radnog vremena

Članak 41.

Rad treba točno započeti i ne smije se prije vremena završiti.

Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se na način koji određuje poslodavac upisivanjem u evidenciju prisutnosti na radu.

VI ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 42.

Radnici koji rade u punom radno vremenu imaju pravo na stanku u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

Radnicima koji rade dvokratno radno vrijeme s prekidom dužim od 30 minuta, u radno vrijeme računa se 30 minuta nakon isteka prvog dijela radnog vremena.

Radnik koji radi dnevno duže od punog radnog vremena ima pravo na stanku razmjerno dužini radnog

vremena.

Članak 43.

Vrijeme korištenja stanke određuje poslodavac pisanom odlukom o rasporedu radnog vremena uz savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom.

Članak 44.

Ako je narav posla takva da onemogućuje prekid rada radi korištenja stanke, stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

Članak 45.

Žena koja nakon porodnog dopusta ili rada sa skraćenim radnim vremenom nastavi dojiti dijete, do njegove godine dana života, ima u tu svrhu, tijekom rada u punom radno vremenu, pravo koristiti dva sata za dojenje djeteta.

2. Dnevni odmor

Članak 46.

Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno na poslovima sezonske naravi, punoljetni radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 47.

Nedjelja je dan tjednog odmora.

Odlukom o rasporedu radnog vremena utvrđuju se poslovi na kojima je zbog prirode posla radnik obvezan raditi nedjeljom, a dan tjednog odmora osi-gurava mu se u razdoblju od iduća dva tjedna, a najkasnije u razdoblju od mjesec dana.

4. Godišnji odmor

Članak 48.

Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju najmanje 18 radnih dana u svakoj kalendarskoj godini. Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje 24 radna dana.

Radnici koji rade na poslovima sa štetnim utjecajima, zbog čega im je priznato skraćeno radno vrijeme ili staž osiguranja s uvećanim trajanjem, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Članak 49.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, blagdani i neradni dani određeni zakonom, i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.

Članak 50.

Na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora utvrđenog u članku 48. ovog Kolektivnog ugovora dodaje se broj dana godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

a) Iz osnova složenosti poslova

◊ Radniku na radnom mjestu sa III. I IV. stupnjem obrazovanja 1 dana

◊ Radniku na radnom mjestu sa V. I IV. stupnjem obrazovanja 2 dana

◊ Radniku na radnom mjestu sa VII. I VIŠIM stupnjem obrazovanja 3 dana

◊ Radnici koji obavljaju poslove s otežanim uvjetima rada 2 dana

b) Iz osnova radnog staža

◊ Do pet godina radnog staža 1 dana

◊ Od pet do deset godina radnog staža 2 dana

◊ Od deset do petnaest godina radnog staža 4 dana

◊ Od petnaest do dvadeset godina radnog staža 6 dana

◊ Od dvadeset do dvadeset pet godina radnog staža 8 dana

◊ Preko dvadeset pet godina radnog staža 10 dana

◊ Samohranom roditelju sa djetetom do 10 godina starosti 2 dana

◊ Roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju 2 dana

◊ Roditelju nositelju osiguranja s dvoje

ili više malodobne djece 2 dana

◊ Radniku invalidu domovinskog rata 2 dana

Osim malodobnih radnika i radnika koji rade na poslovima sa štetnim utjecajem, zbog čega im je priznato pravo na skraćeno radno vrijeme i staž s uvećanim trajanjem, najduže trajanje godišnjeg odmora koji se utvrđuje po osnovama iz prethodnog stavka je trideset dana.

Članak 51.

Raspored korištenja godišnjeg odmora (plan korištenja) utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. svibnja tekuće godine, polazeći od potrebe organizacije rada. Poslodavac je dužan, kada mu to organizacija rada omogućava, uvažiti iskazane želje radnika za razdoblje korištenja godišnjeg odmora, osobito radnika sa malodobnom djecom.

Poslodavac je dužan radnika izvijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja.

Članak 52.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, o čemu je dužan izvijestiti poslodavca najmanje 10 dana prije utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora.

Prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno radnik mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dva dana godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu obavijesti poslodavcu 2 dana prije korištenja.

Članak 53.

Radnici na sezonskim poslovima koji nemaju šest mjeseci neprekidnog rada u kalendarskoj godini za koju koriste godišnji odmor, imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora sukladno odredbama Zakona o radu.

5. Plaćeni dopust

Članak 54.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na odsustvovanje s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe i to za:

◊ Sklapanje braka 5 dana

◊ Rođenje djeteta 5 dana

◊ Smrti supružnika, djeteta, roditelja, braće i sestara 5 dana

◊ Smrti xxxxxxx, xxxx, roditelja, braće i sestara supružnika 3 dana

◊ Bolesti i liječenja člana uže obitelji 5 dana

◊ Selidbe u istom mjestu 2 dana

◊ Selidbe u drugo mjesto 3 dana

◊ Elementarne nepogode 3 dana

◊ Dobrovoljno davanje krvi 2 dana

◊ Obavljanje specijalističkih pregleda radnika invalida 2 dana

Radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od 7 dana za vrijeme stručnog i općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanje za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, uz naknadu plaće, pod uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.

Radnik je dužan pravodobno i prema okolnosti slučaja izvijestiti poslodavca o vremenu korištenja plaćenog

dopusta.

Korištenje prava na plaćeni dopust u slučajevima utvrđenim stavkom 1. ovog članka, radnik ostvaruje u

trenutku nastanka tih određenih važnih osobnih potreba, te u slučaju ponavljanja istih ili drugih slučajeva iz stavka 1. ovog članka u jednoj godini ima pravo na plaćeni dopust predviđen za svaki slučaj.

Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz stavka 1. ovog članka, radnik može ostvariti pravo na plaćeni dopust najviše do sedam dana u godini.

Radnik ne ostvaruje pravo na odsustvovanje s rada ukoliko okolnosti utvrđene stavkom 1. ovog članka nastupe kada radnik ne radi zbog korištenja slobodnih dana, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih slučajeva odsutnosti s rada.

Članak 55.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku (sukladno mogućnostima i potrebama rada), školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a radnik je dužan sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada školovati, obrazovati, osposobljavati i usavršiti se za rad.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca uređuje se posebnim ugovorom.

Radnik za vrijeme stručnog ili općeg osposobljavanja, školovanja ili usavršavanja na koje je upućen od poslodavca ili uz njegovu suglasnost, ima pravo na:

- plaćeni dopust za pripremu i polaganje ispita u trajanju do 7 dana

- naknadu troškova školarine, tečaja ili stručnog ispita

- naknadu putnih troškova i dnevnice za službena putovanja ako ispit polaže izvan sjedišta poduzeća.

Članak 56.

Radnik ima pravo obrazovati se za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada.

6. Neplaćeni dopust

Članak 57.

Radniku se može na osobni zahtjev odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima:

- njege člana obitelji

- izgradnje ili popravka kuće ili stana

- liječenja na osobni trošak

- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

Kad to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti u trajanju i dužem od 30 dana.

VII ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 58.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu zdravlja i života radnika.

Članak 59.

Poslodavac ima obvezu svakom radniku osigurati odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao i to: kad radnika prima na posao, ako radnika premješta na drugi posao, ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća, te ako se uvodi nova tehnologija.

Osposobljavanje se obavlja u radno vrijeme i na teret poslodavca.

Poslodavac je dužan radnika osigurati za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, temeljem utvrđenih prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Članak 60.

Radnik je obvezan:

- raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,

- održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitan sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

- upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

- upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika, pri sklapanju ugovora o radu i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život i zdravlje radnika ili njegovu radnu sredinu,

- ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,

- podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti,

- pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen.

Članak 61.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu djeluje na način utvrđen Zakonom o zaštiti na radu i ovim ugovorom.

Izbor i imenovanje povjerenika, obavlja se sukladno odredbi članka 69. Zakona o zaštiti na radu.

O povjerenicima zaštite na radu imenovanim od strane Sindikata, Sindikat je dužan obavijestiti Poslodavca.

Poslodavac mora omogućiti povjereniku za zaštitu na radu prisustvovanje sjednici Odbora za zaštitu na radu.

Članak 62.

Poslodavac je dužan povjereniku osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave.

Povjerenik koji postupa sukladno svojim ovlastima utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu, zaštićen je od postupka Poslodavca.

Članak 63.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:

◊ biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika

◊ primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu

◊ biti nazočan kod inspekcijskih pregleda i obavještavati inspektora rada o svojim zapažanjima i zapažanjima zaposlenika čiji je povjerenik

◊ pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi životi i zdravlje radnika a poslodavac to propušta ili odbija učiniti

◊ obrazovati se za obavljanje poslova povjerenika, stalo proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije značajne za rad

◊ stavljati prigovore na inspekcijski nalaz i mišljenje

◊ svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način.

Članak 64.

radio.

Povjerenik ima pravo na dva sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu uz naknadu plaće kao da je

Ako povjerenik na zahtjev poslodavca (sudjeluje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl.) ili inspektora rada

(prisustvovanje inspekcijskim nadzorima) radi obnašanja svojih dužnosti izostane s rada više od vremena utvrđenog stavkom 1. ovog članka ima i za to vrijeme pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Povjerenik ima pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja za zaštitu na radu(tečajevi, seminari, sastanci i sl.) sedam dana tijekom kalendarske godine.

Poslodavac je dužan omogućiti povjereniku pristup svim radnim mjestima i podacima koji su od značaja za ostvarivanje zaštite na radu.

2. Zaštita privatnosti zaposlenika

Članak 65.

Radnici su obvezni poslodavcu ili osobi za to ovlaštenoj, dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblast rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva.

Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radnicima i članovima njihovih obitelji vođenje kojih je propisano Zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava iz rada i po osnovi rada, odnosno prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti.

Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja podatke o radnicima smije prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.

O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, kao i o imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.

3. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 66.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika sukladno odredbama Zakona o radu.

U cilju zaštite dostojanstva radnika, poslodavac će naročito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće, način kontrole radnika i imovine, te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koji izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika raznim oblicima uznemiravanja.

Poslodavca je dužan, uz suglasnost radničkog vijeća, imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavca, ili osoba iz prethodnog stavka dužna je u roku od četiri dana od dostave pritužbe ispitati i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

U postupku rješavanja pritužbi radnika, imenovana osoba može, ako osjeti potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba. Imenovana osoba dužna je svaki navod radnika, pazeći na postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.

Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća, ili pravni zastupnik.

Imenovana osoba je obvezna odmah poduzeti potrebne mjere radi sprečavanja daljnjeg uznemiravanja radnika. Sadržaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima slučaja (prijedlog drugačijeg rasporeda rada određenih radnika ako to priroda posla omogućava, razmještaj radnika u poslovnim prostorijama, usmeno upozorenje, pisano upozorenje uz najavu prestanka ugovora o radu, otkaz ugovora o radu i drugo.

Spolno uznemiravanje radnika od strane osobe koja mu je hijerarhijski nadređena predstavlja tešku povredu obveza iz ugovora o radu.

U odnosu na prikupljene podatke i činjenice, te u odnosu na poduzete predložene mjere zaštite dostojanstva radnika, imenovana osoba je obavezna štititi privatnost i dostojanstvo sudionika i doprinositi atmosferi međusobnog uvažavanja i poštovanja zaposlenih radnika, nezavisno od njihovog hijerarhijskog položaja u radnoj sredini: Povreda odredbi o tajnosti podataka od strane osobe imenovane za primanje i rješavanje pritužbi radnika, predstavlja tešku povredu ugovora o radu.

VIII PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA

1. Plaća za izvršeni rad radnika

Članak 67.

Za izvršeni rad kod poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

- osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

- dodatka na plaću za radni staž,

- dodatka na plaću za rad u posebnim uvjetima (teži uvjeti rada),

- uvećanja plaće po osnovi izvršavanja poslova i radnih zadataka u opsegu i kvaliteti koja je veća od prosječne, odnosno uobičajene (stimulativni dio plaće).

Članak 68.

1. Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora predstavlja najniži iznos kojeg je poslodavac dužan isplatiti radniku.

2. Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, uobičajene za obavljanje određenih poslova.

3. Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti, kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

4. Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto i za djelatnost poslodavca.

Članak 69.

Osnovna plaća (za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00) utvrđuje se na način da ista predstavlja zbroj osnovice koja iznosi 2.600,00 kuna, i stalnog dodatka za prehranu u iznosu od 450,00 kuna.

Pod najjednostavnijim poslovima označenim koeficijentom 1,00 podrazumijevaju se npr. poslovi vrtlara. Osnovna plaća radnika za složenije poslove odnosno radna mjesta utvrđuje se tako da se osnovica iz stavka 1.

ovog članka pomnoži pripadajućim koeficijentom iz Tarifnog priloga ovog kolektivnog ugovora, i na ovako utvrđen iznos doda stalni dodatak za prehranu od 450,00 kuna.

Xxxxxxx plaća utvrđuje se za mjesečni fond sati u visini 1/12 godišnjeg fonda sati. Iznosi iz stavka 1. ovog članka utvrđeni su u bruto iznosu.

Članak 70.

Tarifni prilog je popis radnih mjesta sistematiziranih redoslijedom od najjednostavnijih do najsloženijih, na način da je za svako radno mjesto određen ponder njegove složenosti u odnosu na najjednostavnije poslove, izražen koeficijentom s dvije decimale.

Radi preglednosti, poslovi i radni zadaci, odnosno radna mjesta, grupirani su prema kriteriju istog ili sličnog stupnja složenosti.

Radno mjesto, odnosno poslovi i zadaci označeni koeficijentom 1,00 su najjednostavniji poslovi za čije obavljanje i razumijevanje radnih naloga nije potrebno posebno obrazovanje.

Odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta utvrđuje se u razmjeru 1,00 : 4,84.

1.2. Dodaci na osnovnu plaću

Članak 71.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža za 0,5%.

U godine radnog staža za koje zaposlenik ima pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka uračunava se radni staž upisan u radnu knjižicu i uvećan za tekući radni staž.

Članak 72.

U slučaju kada radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radi u dane blagdana ili neradne dane propisane Zakonom, u noćnom radu, dvokratno, nedjeljom ili prekovremeno ima pravo na sljedeće povećanje:

1. Za rad u dane blagdana i neradne dane propisane Zakonom 50%

2. Za rad nedjeljom 50%

3. Za prekovremeni rad 50%

4. Za noćni rad 50%

Pod noćnim radom iz prethodnog stavka smatra se rad između 22.00 i 06.00 sati sljedećeg dana.

Prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena utvrđenim zakonom. Rad u preraspodijeljenom radnom vremenu ne smatra se prekovremenim radom.

Ako se radniku u tijeku jednog dana ponove dva ili više osnova po kojima se povećava obračunska osnovica, tada se svi dodaci kumuliraju osim u slučaju ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom nedjelja, tada radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad na dan blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom.

1.3. Uvećanje plaće za izuzetne radne

rezultate (stimulativni dio) i umanjenje plaće

Članak 73.

Kad radnik posebne i radne zadatke radnog mjesta na kojem radi obavlja u opsegu i kvaliteti koja premašuje uobičajene rezultate, poslodavac će mu isplatiti povećanu plaću.

Doprinos radnika s temelja kvalitete rada utvrđuje se u odnosu na kvalitetu izvršenih poslova, odnosa prema sredstvima rada i reprodukcijskom materijalu, poslovnim partnerima, (kupcima i dobavljačima), pravovremenosti obavljanja poslova.

Doprinos radnika s temelja radne discipline, utvrđuje se u odnosu na pravovremeni dolazak i odlazak s posla, napuštanje radnog mjesta za vrijeme radnog vremena, iskorištenost radnog vremena i izvršenju poslova radnog mjesta.

Doprinos radnika s temelja obujma izvršenog rada utvrđuje se u odnosu na radne učinke, samoinicijativnost, kreativnost, unapređenje organizacije, povećanje efikasnosti rada, ostvarenje rezultata iznad planiranog.

Radniku koji ostvari po kriterijima utvrđenim ovim člankom rezultate rada veće od prosječnih, odnosno uobičajenih plaća se može povećati do 40% osnovne plaće.

Iznos uvećanja plaće iz prethodnih stavaka određuje ovlašteni rukovoditelj na prijedlog osobe koja neposredno rukovodi i nadgleda rad ranika, a odluku o isplati stimulativnog dijela plaće donosi poslodavac.

Radniku koji zakašnjava ili napušta radno mjesto za vrijeme radnog vremena ili prije isteka radnog vremena ili narušava radnu disciplinu, korigirat će se plaća. Radniku čiji su rezultati rada ispod uobičajenih ako pokazuje nedovoljnu efikasnost, ako nema samoinicijativnost, korigirat će se plaća. Radniku se može se umanjiti plaća najviše do do 10% od osnovne plaće.

1.4. Uvećanje plaće za teže uvjete rada

Članak 74.

Osnovna plaća radnika povećava se u slučaju kad radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih za to radno mjesto, koji zahtijevaju posebne psihofizičke napore radnika (na pr. buka, vlaga, teški fizički napori s mogućim posljedicama za zdravlje, opasnost od pada, alata i sl.)

Osnovna plaća iz osnove težih uvjeta rada povećava se za 10% osnovne plaće. Poslovi pod otežanim uvjetima rada utvrđeni su u popisu poslova kod poslodavca.

1.5. Plaća pripravnika

Članak 75.

Pripravnik ima pravo na plaću u visini 90% osnovne plaće radnog mjesta određenim ugovorom o radu.

1. Naknada plaće

Članak 76.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih Zakonom, drugim propisom ili Kolektivnim ugovorom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.

Članak 77.

Za dane blagdana i neradne dane određene Zakonom, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu kao da je

radio.

Članak 78.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu kao da je radio.

Članak 79.

Za dane kada koristi pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe iz članka 57. ovog Kolektivnog ugovora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Članak 80.

U slučaju odsutnosti s posla zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) u trajanju do 42 dana, radniku pripada naknada plaće na teret poslodavca u visini od 90 % njegove plaće ostvarene u mjesecu prije početka bolovanja.

Naknada plaće u visini 100% od osnovice pripada radniku za slučaj privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

Članak 81.

Za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje, radnik ima pravo naknade plaće u visini kao da

je radio.

Članak 82.

Ako radnik odbije raditi, zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Pravo na naknadu plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje sve dok se ne provedu propisane mjere zaštite

na radu.

Xxxxxx ima pravo na naknadu plaće kao da je radio i kad ne radi jer poslodavac nije poduzeo mjere za

sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih bi opravdano bilo očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, a radnik će zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom u roku utvrđenom ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 83.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio za rad u radničkom vijeću, odnosno sindikatu.

Članak 84.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće radnog mjesta za vrijeme kad ne radi zbog obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja sukladno mogućnostima i potrebama poslodavca.

Članak 85.

Pod naknadom plaće podrazumijeva se osnovna plaća radnog mjesta uvećana za dodatak za godine ukupnog radnog staža.

Naknadu plaće koju poslodavac radniku isplaćuje, isplaćuje zajedno s plaćom.

2. Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 86.

Plaća se radnicima isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec nakon obavljenog rada. Rok za isplatu plaća je do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec.

Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti obračun plaće, naknade plaće, otpremnine i drugih ugovorenih i isplaćenih novčanih prava.

Plaća se isplaćuje u novcu.

Plaća se isplaćuje u razdobljima koja ne smiju biti duža od mjesec dana. Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac, isplaćuje se zajedno s plaćom.

Članak 87.

U slučaju da poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće i otpremninu, te druga ugovorena novčana prava radnika ili ista ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće, otpremnine radnika i drugih novčanih prava, radniku uručiti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

Obračuni iz prethodnog stavka ovog čanka su vjerodostojne isprave.

Članak 88.

Poslodavac je dužan predsjedniku radničkog vijeća ili sindikalnom povjereniku omogućit uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

3. Drugi novčani i nenovčani primici radnika

4.1. Regres za godišnji odmor

Članak 89.

Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u visini od 1.000,00 kuna.

Regres za godišnji odmor isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik koristi godišnji odmor. Regres iz stavka 1. ovog članka ne može biti manji od iznosa propisanim u 1. stavku ovog članka.

Ovisno o financijskim rezultatima, odnosno rezultatima poslovanja Poslodavca, Glavni direktor može odlučiti o povećanju regresa za godišnji odmor, ali najviše do visine prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca u mjesecu prije korištenja većeg dijela godišnjeg odmora.

4.2. Otpremnina za mirovinu

Članak 90.

U slučaju kad radnik ostvari pravo na mirovinu pripada mu otpremnina najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

4.3. Solidarna pomoć

Članak 91.

Poslodavac je dužan radniku, ili njegovoj obitelji, na njihov zahtjev, isplatiti solidarnu pomoć u slijedećim slučajevima:

− smrti radnika

− nastanka teške invalidnosti

− bolovanja dužeg od 90 dana

− smrti člana uže obitelji

Iznosi za pojedine slučajeve ne mogu biti niži od neoporezivih iznosa utvrđenih Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Pod članom uže obitelji smatraju se: supružnik, roditelji, djeca, braća i sestre.

4.4. Dnevnica za službeni put

Članak 92.

Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvo ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.

Kada je radnik po nalogu pojedinog poslodavca upućen na službeni put u zemlji ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, naknadu za iznos hotelskog računa za noćenje i dnevnicu. U slučaju da službeni put traje 8 sati, radnik nema pravo na dnevnicu već se to radno vrijeme računa kao redovno. U slučaju da radnik provede na službenom putu od 8 do 12 sati, pripada mu iznos 50% dnevnice, a više od 12 sati puni iznos dnevnice.

Poslodavac je dužan isplatiti dnevnicu najmanje u neoporezivom iznosu propisanom Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se pod uvjetima i u visini propisanoj za tijela državne

uprave.

Članak 93.

Nakon povratka sa službenog putovanja radnik je dužan sačiniti obračun i predati ga računovodstvenoj službi poslodavca najkasnije trećeg dana po povratku s putovanja.

Putnom obračunu moraju biti priloženi svi dokazi o učinjenim troškovima puta i račun o usluzi smještaja. Prilikom predaje putnog obračuna radnik je dužan vratiti iznos više isplaćene akontacije. Ako radnik ne preda razliku akontacije, iznos ostatka akontacije odbit će mu se od sljedeće isplate dijela plaće, bez obzira na iznos postojećih zabrana na plaću i njihovu visinu.

4.5. Terenski dodatak

Članak 94.

Ako radnik obavlja poslove i zadatke za poslodavca izvan mjesta svog stalnog prebivališta, poslodavac će mu isplatiti terenski dodatak za boravaka na terenu u zemlji, koji ne može biti niži od neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Za boravak na terenu u inozemstvu, poslodavac će isplatiti radniku terenski dodatak najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak, odnosno u valuti zemlje u kojoj se obavlja rad na terenu.

Članak 95.

Ako poslodavac na svoj trošak radniku osigura smještaj i/ili plati troškove prehrane na terenu, terenski dodatak iz prethodnog članka umanjit će se za iznos troškova smještaja i /ili prehrane.

4.6. Naknada za odvojeni život

Članak 96.

Ako poslodavac ima potrebu za radom radnika čije je mjesto stalnog prebivališta izvan mjesta u kojem je sjedište poslodavca, odnosno izvan mjesta rada radnika, isplatit će mu naknadu za odvojeni život, najmanje u neoporezivom iznosu utvrđenom u Pravilniku o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Ako je radniku osiguran smještaj i prehrana, visina ove naknade smanjit će se za iznos tih troškova. Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

4.7. Jubilarne nagrade

Članak 97.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod poslodavca, a ovo pravo radnik stječe trenutkom kad navrši:

◊ 10 godina radnog staža

◊ 15 godina radnog staža

◊ 20 godina radnog staža

◊ 25 godina radnog staža

◊ 30 godina radnog staža

◊ 35 godina radnog staža

◊ 40 godina radnog staža

Iznosi ne mogu biti niži od neoporezivih utvrđenih Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Poslodavac je dužan jubilarnu nagradu isplatiti radniku najkasnije s plaćom za mjesec studeni u godini u kojoj je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Pod radnim stažem ostvarenim kod poslodavca podrazumijeva se i radni staž ostvaren kod pravnih prednika poslodavca.

4.8. Naknada troškova prijevoza

Članak 98.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte sredstvima javnog prometa.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

U slučajevima kada radnik nema mogućnosti prijevoza javnim prometom, poslodavac je dužan utvrditi i isplatiti radniku naknadu troškova prijevoza vodeći računa o približno sličnim relacijama za koje je moguće utvrditi cijenu mjesečne odnosno pojedinačne karte za sredstva javnog prijevoza.

4.9. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 99.

Ako radnik po nalogu poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebe poslodavca, isplatit će mu se naknada za korištenje privatnog automobila u visini od 30% cijene litre benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru.

Poslodavac će nalog iz prethodnog stavka izdati za svaki posao, odnosno svaki radni nalog zasebno.

4.10. Dar djetetu, Božićnica i Uskrsnica

Članak 100.

Poslodavac će osigurati sredstva za poklon djetetu do navršene 15-te godine starosti, roditelju – nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta, a iznos ne može biti niži od neoporezivog iznosa propisanog Pravilnikom o porezu na dohodak temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Pravo na poklon iz stavka 1. imaju djeca koja su zdravstveno osigurana preko radnika koji je zaposlen kod Poslodavca.

Članak 101.

Poslodavac će radniku u pravilu isplatiti prigodnu nagradu za Xxxxxxx xxxxxxxx, u iznosu od 600,00 kuna.

Ovisno o financijskim rezultatima, odnosno rezultatima poslovanja Poslodavca, Glavni direktor može odlučiti o povećanju Božićnice, ali najviše do visine prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati.

Članak 101.a.

Poslodavac će radnicima isplatiti prigodan dar u naravi za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon bona od

400 KN.

4.11. Nagrada učenicima i studentima

Članak 102.

Učenicima i studentima na obaveznoj praksi u punom radnom vremenu, pripada nagrada u visini koju međusobno ugovore poslodavac i obrazovna ustanova koja upućuje učenika i studenta na praksu, ukoliko učenik i student s poslodavcem ne ugovore drukčije.

Ukoliko nije zaključen ugovor sukladno prethodnom stavku ovog članka, učenicima i studentima pripada nagrada srazmjerno vremenu provedenom na radu, a najviše do visine neoporezivog dijela propisanog zakonom, i to:

a) učenicima I razreda 30%, II razreda 40%, III razreda 50% i IV razreda 60% najniže osnovne plaće kod poslodavca,

b) studentima I godine 50%, II godine 60%, III godine70 % i IV godine 80% najniže osnovne plaće kod poslodavca.

Učenici i studenti na obveznoj praksi imaju pravo na sve dodatke za obavljeni rad kao i naknadu troškova prijevoza s posla i na posao po istima kriterijima kao i ostali radnici kod poslodavca.

Nagrada i dodaci se ne isključuju.

Ostala prava i obveze učenika i studenata poslodavac će regulirati međusobnim ugovorom u skladu sa Zakonom.

IX IZUMI, TEHNIČKA I STRUKOVNA UNAPREĐENJA

Članak 103.

Radniku koji pokaže interes za stvaranje izuma ili istraživanja mogućnosti tehničkih unapređenja u svezi s djelatnošću poslodavca, poslodavac može posebnom odlukom odobriti novčana sredstva za stručnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Izumi ostvareni na radu ili u svezi s radom pripadaju tom poslodavcu.

Na izum kojeg radnik ostvari izvan rada ili koji nema veze s radom, a u svezi je s djelatnošću poslodavca, poslodavac ima pravo prvokupa.

Posebnim ugovorom utvrdit će se nadoknada za primijenjeno tehničko unapređenje koje je predložio radnik.

Radniku, odnosno grupi radnika, za izum ili tehničko unapređenje pripada naknada koja se određuje na temelju osnovice utvrđene u ugovoru, a najmanje u visini od 15% od osnovice.

Strukovno unapređenje je rješenje kojim se unapređuje i inovira struka u postupku kreiranja određenog tehnološkog postupka ili konačnog proizvoda, a kojim se postiže bolja kvaliteta proizvoda, ušteda materijala, energije, vremena, unapređuje proces proizvodnje i u konačnici dobiva novi proizvod koji ne mora biti predmet patenta.

X PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Način prestanka ugovora o radu

Članak 104.

Ugovor o radu prestaje

1. Smrću radnika

2. Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

3. Kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije

4. Dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad

5. Sporazumom radnika i poslodavca

6. Otkazom

7. Odlukom nadležnog suda

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 105.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:

- podatke o stranama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

- u slučaju novčanih dugovanja poslodavca prema radniku, vrstu i rok namirenja istog,

- datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti.

3. Otkaz ugovora o radu

Članak 106.

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.

3.1. Redoviti otkaz

Članak 107.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobito uvjetovani otkaz) ili

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 108.

Poslovni i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 109.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 110.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, poslodavac ili po njemu ovlaštena osoba dužna je radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnosti otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Skrivljenim ponašanjem radnika kao kršenje obveze i odgovornosti radnika na radu osobito će se smatrati:

- neopravdano zakašnjavanje na rad ili nedozvoljeno napuštanje tijekom ili prije isteka radnog vremena,

- Nepridržavanje mjera zaštite na radu

- nedolično ponašanje na radu

- odbijanje pružanja stručne pomoći radnicima,

- prouzrokovanje štete na radu nenamjerno ili grubom greškom i nepažnjom u manjem opsegu,

- nepravovremeno i nekvalitetno izvršavanje poslova uslijed čega nije nastala šteta ili je nastala u manjem opsegu,

- nepridržavanje uputa i naloga poslodavca

3.2. Redoviti otkaz radnika

Članak 111.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom, osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem slučaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

3.3. Izvanredni otkaz

Članak 112.

Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 113.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa naročito će se smatrati:

- neopravdano izostajanje s rada najmanje pet radnih dana s prekidima u tijeku 12 mjeseci,

- neopravdano izostajanje s rada od dva do pet dana uzastopno,

- neizvršavanje radnih obveza čime se znatnije ometa proces rada ili upravljanje kod poslodavca ili uzrokuje znatna materijalna šteta,

- zloupotreba bolovanja,

- unošenje i prodaja artikala u osobnu korist,

- upotreba sredstava poslodavca u osobne svrhe,

- uzrokovanje znatne materijalne štete namjerno ili grubom nepažnjom,

- narušavanje ugleda poslodavca,

- nepristojan i neprofesionalan odnos prema kolegama na radu, kupcima i dobavljačima

Članak 114.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom zaposlenika, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

3.4 Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 115.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

3.5 Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 116.

Otkaz mora imati pisani oblik.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s većim smetnjama u razvoju, korištenje prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe, te u drugim slučajevima opravdane odsutnosti radnika s rada određenim Zakonom.

4. Otkazni rok

Članak 117.

U slučaju redovitog otkaza kod poslodavca primjenjuju se otkazni rokovi utvrđeni zakonom, izuzev u slučaju kada se otkazuje ugovor o radu radniku s neprekidnim radnim stažem kod poslodavca iznad 20 godina. U ovom slučaju otkazni rok iznosi 5 mjeseci.

Pod radnim odnosom kod poslodavca podrazumijeva se radni odnos radnika kod poslodavca i njegovih pravnih prednika.

Članak 118.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na naknadu plaće odsustvovati s rada šest sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 119.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

5. Otpremnina

Članak 120.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno i određeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem se otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao sukladno prethodnom stavku, osim ako je odbio zaposlenje na ponuđenim mu poslovima sukladno zakonu.

Članak 121.

Radnik kojemu poslodavac otkazuje Xxxxxx o radu na neodređeno vrijeme, nakon dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca ili njegovih prednika, iz razloga koji nisu uvjetovani njegovim ponašanjem, ima pravo na otpremninu u iznosu određenom Zakonom o radu.

U slučaju poremećaja u poslovanju koje bi dovele do smanjenja broja radnika s obvezom sačinjavanja programa zbrinjavanja viška radnika, o visini otpremnina zajednički se dogovaraju Poslodavac i sindikat.

XI OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 122.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Poslodavac je dužan pisane odluke o ostvarivanju pojedinačnih prava i obveza radnika neposredno uručiti radniku ili dostaviti preporučeno poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu.

Neovisno od postupka utvrđenog stavkom 1. ovog članka, radnik koji smatra da je prema njemu nepravedno postupljeno od strane nadređenog radnika, suradnika ili uprave društva, može se na postupanje prema njemu žaliti nadređenom ili upravi društva, a može se obratiti za posredovanje radničkom vijeću.

Članak 123.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akta u svezi s ostvarenjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku, uz potpis radnika kojim potvrđuje primitak.

Ukoliko radnik odbije primitak pismena na način naveden u stavku 1. ovog članka, odluka se može dostaviti i putem pošte, na adresu koju je prijavio poslodavcu. U slučaju odbijanja prijama ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči istog.

Istekom roka od 8 dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno. Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi koja je određena za punomoćnika.

Odluka poslodavca koja se uručuje radniku treba sadržavati uputu o podnošenju zahtjeva za zaštitu prava.

XII NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

Članak 124.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Članak 125.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim (krivičnim) djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju

solidarno.

Članak 126.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cijene ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se vještačenjem.

Članak 127.

Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu do najviše 500,00 kuna ako je prouzrokovana:

1. tučnjavom više radnika u vrijeme rada,

2. zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

3. zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,

4. nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka,

5. prestankom rada prije isteka otkaznog roka,

6. nenošenjem propisane radne odjeće na radnom mjestu,

7. nedolično ponašanje na radu,

8. odbijanje pružanja stručne pomoći radnicima kod poslodavca,

9. ne prijavljivanje poslodavcu izvršene teže povrede radne obveze,

Članak 128.

Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom iz članka 127. mnogo veća od utvrđenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Članak 129.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je istom naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 130.

Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim (krivičnim) djelom s umišljanjem

2. Odgovornost poslodavca

Članak 131.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 132.

Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine, a teče od dana saznanja za štetu i počinitelja. U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala.

Članak 133.

Kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.

Članak 134.

Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji je štetu prouzrokovao u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade.

XIII UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 135.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno zastupanje interesa i prava članova sindikata.

Poslodavac je radi osiguranja uvjeta za rad sindikata obvezan osigurati pristup podacima i informacijama važnim za ostvarenje prava iz stavka 1. ovog članka.

Članak 136.

Ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće sva prava i obveze radničkog vijeća preuzima sindikalni povjerenik.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca sindikalni povjerenik ostvaruje tako da za svakog člana sindikata ima pravo na 2 sata aktivnosti godišnje.

Osim broja sati sindikalne aktivnosti utvrđene u prethodnom stavku ovog članka poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada do 5 dana godišnje zbog pohađanja seminara, sindikalnih sastanaka i sl., a za članove viših organa sindikata 7 dana.

Članak 137.

Poslodavac je dužan sindikatu osigurati najmanje sljedeće:

◊ odgovarajući prostor za rad

◊ korištenje telefona, telefaksa u odgovarajućem opsegu

◊ slobodnu podjelu tiska i priopćenja koja se odnose na problematiku radno pravnog statusa radnika na način kojim je sindikatu omogućeno slobodno komuniciranje s članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Isključuje se tisak koji ima političko promidžbeni značaj

◊ obračun i naplatu sindikalne članarine i sindikalnih kredita putem isplatnih lista, a uz suglasnost radnika

Članak 138.

Sindikalni povjerenik će aktivnosti iz članka 137. ostvarivati na način koji ne šteti poslovanju, odnosno koji ne ometa proces rada.

Sindikat će obavijestiti poslodavca o izboru sindikalnog povjerenika u pisanom obliku u roku od 10 dana od

izbora.

Članak 139.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac ne može, bez suglasnosti sindikata:

- smanjiti plaću, osim u slučajevima smanjenja plaće svim radnicima i

- otkazati ugovor o radu ili ga na drugačiji način staviti u nepovoljni položaj.

Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka.

Članak 140.

Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti sazna poslovnu, službenu ili drugu zakonom zaštićenu tajnu, dužna je takvu tajnu čuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.

Poslovna tajna utvrđuje se posebnim pravilnikom koji donosi poslodavac.

XIV PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Ponašanje ugovornih strana

Članak 141.

Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržavati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama Kolektivnog ugovora, sprječavale ili otežavale njegovu provedbu.

2. Socijalni mir

Članak 142.

i dr.)

Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora strane će se suzdržati od industrijskih akcija (štrajka, lock outa

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočinjanje

kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja niti na postupanje strana ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova predviđenih ovim Kolektivnim ugovorom.

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na industrijske akcije, prosvjede i sl. koje kao potporu pregovaračkim odborima organiziraju Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata

3. Zaključivanje, izmjene i dopune Kolektivnog ugovora

Članak 143.

Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane, najkasnije trideset dana prije isteka roka važnosti ovog Kolektivnog ugovora.

Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 144.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu Kolektivnog ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana je dužna o prijedlogu izjasniti se u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, predlagatelj može pokrenuti postupak pred mirovnim vijećem.

Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora.

4. Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova

Članak 145.

Za rješavanje sporova među stranama Kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, ustanovljuje se, u roku od pet dana, mirovno vijeće. Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, odnosno o drugim prijedlozima za rješavanje spornih situacija.

Članak 146.

Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka strana imenuje po jednog člana u mirovno vijeće. Strane u sporu sporazumno imenuju trećeg člana iz redova uglednih strukovnih ili znanstvenih javnih djelatnika.

Članak 147.

postupka.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku pet dana od pokrenutog Izbor članova mirovnog vijeća i postupak pred tim vijećem obavlja se Pravilniku koji regulira postupak.

Članak 148.

Strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća.

Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim, kao i kad koja od strana ne imenuje člana mirovnog vijeća, odnosno, ako strane ne imenuju trećeg člana vijeća.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku. Sporazum je sastavni dio Kolektivnog ugovora i dopunjuje ga, odnosno mijenja njegove odredbe.

Članak 149.

arbitraži.

Ako je mirenje neuspješno, strane spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti

Arbitraža ima pet članova i isto toliko zamjenika. Svaka strana imenuje dva člana i njihove zamjenike.

Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.

Postupak pred arbitražom strane mogu urediti posebnim pravilnikom.

Ako strane postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, postupak će se urediti sporazumom strana sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu strane će odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.

Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele strane spora.

Članak 150.

Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni Zakona, drugog propisa ili Kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na Zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na pravičnosti.

Ako strane spora u Kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugačije, arbitražna odluka mora biti obrazložena. Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

5. Tijelo za tumačenje Kolektivnog ugovora

Članak 151.

Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog Kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

6. Otkaz Kolektivnog ugovora

Članak 152.

Svaka strana može otkazati Kolektivni ugovor.

mjeseci.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u pisanom obliku o roku koji ne može biti kraći od šest Po otkazivanju Kolektivnog ugovora, svaka strana može tražiti sklapanje novog kolektivnog ugovora.

XV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 153.

Strane se obvezuju u pravilu polugodišnje razmotriti izvješće tijela iz članka 151. ovog Kolektivnog ugovora, utvrditi postoje li sporne odredbe o primjeni Kolektivnog ugovora i ocijeniti postoje li razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune Kolektivnog ugovora.

Svaka strana ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnog stavka.

Članak 154.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Kolektivnog ugovora snose potpisnici, svaki u svom

dijelu.

Članak 155.

Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.

Članak 156.

Smatra se da je ovaj Kolektivni ugovor sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, a primjenjuje se od 01.09. 2004. godine.

Kolektivni ugovor će se objaviti na način kako je to utvrđeno Pravilnikom o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.

U Vranjicu, 08.09. 2004. godine

ZA POSLODAVACA ZA SINDIKATE

Glavni direktor:

1.                Xxxxx Xxxxxxxxxxx, v.r.

Xxxxx Xxxxx, v.r.

2.                Xxxxxx Xxxxxxxx, v.r.

JADRANSKA PIVOVARA - SPLIT DD
RADNA MJESTA RAZVRSTANA PO TARIFNIM RAZREDIMA SA KOEFICIJENTIMA
razred	naziv radnog mjesta
I RAZRED
1. grupa, koef. 1,00	vrtlar
2. grupa, koef. 1,10	spremačica
II RAZRED
1. grupa, koef. 1,37	pomoćni radnik
	radnik u transportu
III RAZRED
1. grupa, koef. 1,47	traktorista
	skladišni radnik
	pomoćnik skladištara u nabavi
	brojač ambalaže
2. grupa, koef. 1,50	radnik u proizvodnji
	radnik u punionici
	vozač viličara
3. grupa, koef. 1,55	radnik na stroju II
IV RAZRED
1. grupa, koef. 1,71	vozač
	manipulant
2. grupa, koef. 1,77	pivar
	radnik na stroju I
	energetičar rashlad. i kotlovnice
	strojari održavatelji
	električar
	serviser
	skladištar
	radnik na održavanju u silosu
V RAZRED

1. grupa, koef. 1,85	referent za knjiženje
	samostalni ref. za knjiž. i uskl.- fin. knjig.
	samostalni ref. za knjiž. i uskl.- mat. knjig.
	administrator
	kemijski laborant
	mikrobiološki laborant
	referent za radne odnose
	skladištar u nabavi
2. grupa, koef. 1,97	poslovođa proizvodnje piva
	poslovođa održavanja
	poslovođa punionice
	poslovođa energetike
	poslovođa električara
	poslovođa skladišta
	vođa smjene u Silosu
	glavni blagajnik
	referent nabave II
	referent za obračun plaća
	referent ambalaže
3. grupa, koef. 2,10	likvidator ( financ. )
	tajnica - administrator
	samostalni referent ( Silos )
VI RAZRED
1. grupa, koef. 2,18	referent pripreme elektro održ.
	referent za osiguranje
	referent prodaje
	voditelj servisne službe
2. grupa, koef.2,26	sam.ref. pripreme strojnog održ.i osig. imovine
	sam. ref. za kontiranje i bilanc.
	poslovođa unutarnjeg transporta
	referent distribucije
	analitičar prodaje
	samostalni stručnjak zaštite na radu i PPZ
VII RAZRED
1. grupa, koef. 2,42	referent izvoza
	referent za marketing
	referent nabave

2. grupa, koef. 2,58	samostalni ref. platnog prometa
VIII RAZRED
1. grupa, koef. 2,66	voditelj odjela za plaće
	voditelj fakturnog odjela
2. grupa, koef. 2,74	voditelj strojarskog održavanja
	mikrobiolog
	sam. ref. za im.pravne od. i osig. imovine
	tehnolog u Silosu
3. grupa, koef. 2,90	samostalni ref. naplate potraživanja
	voditelj punionice boca i bačava
IX RAZRED
1. grupa, koef. 3,23	tehnolog u proizvodnji
	tehnolog u punionici
	voditelj kontrole kvalitete
	voditelj tehnologije proizvodnje
	sistem analitičar
2. grupa, koef. 3,39	voditelj odjela za poreze
	sistem inženjer
3. grupa, koef. 3,55	voditelj pravnih poslova
	voditelj kadrovskih i općih poslova
	voditelj operative u silosu
	voditelj marketinga
	voditelj prodajnog centra Zagreb
	analitičar programer
X RAZRED
1. grupa, koef.4,03	rukovoditelj financijske službe
	rukovoditelj službe informatike
	rukovoditelj knjigovodstvene službe
	rukovoditelj pravne, kadrovske i opće sl.
	rukovoditelj elektro-održ. i automatizacije
	rukovoditelj nabavne službe
	pomoćnik dir. prodaje za Južnu Hrvatsku
2. grupa, koef. 4,84	glavni tehnolog
	rukovoditelj proizvodnje piva

ruk. strojnog održ., energetike i investicija

glavni analitičar

glavni revizor

Radnici s kojima glavni direktor dioničkog društva sklapa poseban ugovor kojim se utvrđuju njihova prava i obveze su:

pomoćnik gl.direktora za financijske poslove

pomoćnik gl.direktora za komercijalne poslove

financijski direktor

komercijalni direktor

direktor proizvodno-tehničkog sektora

direktor prodaje za Sj.Hrvatsku

direktor prodaje za Juž.Hrvatsku

direktor marketinga

stručni suradnik LI-PEK

direktor XX Xxxxx

Xxxxxxx,08.09.2004.