Stanje. Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15). Ova dva zakona podloga su za niz podzakonskih akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivrede, korištenja poljoprivrednog zemljišta, te proizvodnje hrane. U ove zakone i prateće podzakonske akte ugrađena je i pravna stečevina Europske Unije te su izravno povezani s direktivama EU. Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, na prostoru Grada Zadra razlikuju se tri poljoprivredno-proizvođačke zone: rubni pojas Ravnih kotara, obala i otoci. Rubni pojas Ravnih kotara kontaktno je područje Grada s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije te je do domovinskog rata ovo područje bilo značajan proizvođač voća, povrća i vina u Hrvatskoj. Na primorskom dijelu i na otocima poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s razvijenim kulturama vinograda, maslina, maraske, smokve, badema, te ranog povrća. Prema Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. – 2020., poljoprivreda je na simboličnih 2 % gospodarstava (prema zaposlenosti) te sve više poprima socijalnu, a ne gospodarsku kategoriju. Razlozi za takvo stanje u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji su niz nedostataka: nesređeni vlasnički odnosi (zemljišne knjige), usitnjenost posjeda, male površine poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjavaju, te nesređeno tržište poljoprivrednim proizvodima. Unatoč nedostacima i kriznim vremenima, u proteklih nekoliko godina podignuo se respektabilan broj trajnih nasada (poglavito maslina, vinograda, smokava...) iz kojeg se razvio asortiman i kvaliteta naših proizvoda (vina, ulja, sira, meda, proizvoda od smokava, ribljih i suhomesnatih proizvoda, proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja...). Osnovni smjer u razvoju poljodjelske proizvodnje na području Grada Zadra i dalje će biti voćarstvo i maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te stočarstvo (osobito ovčarstvo i kozarstvo). Poželjni ciljevi razvitka poljoprivredne proizvodnje neće se moći u potpunosti ostvariti bez odgovarajućeg razvoja prometa poljoprivrednim proizvodima.
Stanje. Regulacija utjecaja industrije na okoliš je definirana s nizom zakonskih i podzakonskih akata čiji osnovni okvir daju Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15). Utjecaj industrije se povlači kroz propise o okolišu, vodama, zaštiti zraka, otpadu i drugim sastavnicama okoliša. Gospodarski subjekti, kao onečišćivači dužni su godišnje prijavljivati emisije u okoliš (zrak, vode/more, tlo) te količine proizvedenog i predanog otpada u Registar onečišćavanja okoliša, prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). Industrijska postrojenja ubrajaju se u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te se za iste (nova postrojenja, veće rekonstrukcije i sl.) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) te ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu temeljem Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Suvremeni razvoj industrije obilježen je stvaranjem zona u koje se preseljavaju postojeći i razvijaju novi industrijski subjekti. Postojeće industrijske zone na području Grada Zadra smještene su na području: - industrijske zone Gaženica na istočnom dijelu grada između magistralne ceste Zadar – Split i mora; - poduzetničke zone Novog Bokanjca, udaljena 20 km od autoceste; - gospodarske zona Crno sjeveroistočno od urbane aglomeracije Zadra koja se direktno nastavlja na područje prigradskog naselja Crno - planirana.
Stanje. Ustrojstvo Grada Zadra utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15) i obuhvaća 15 naselja: grad Zadar, četiri kopnena naselja: Kožino, Petrčane, Babindub i Crno te deset otočnih naselja: Brgulje, Molat, Zapuntel, Ist, Mali Iž, Veli Iž, Olib, Xxxxxxx, Rava i Xxxxx. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst), Grad Zadar spada u velike gradove (preko 35.000 stanovnika). Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 191,71 km2. Područje Grada Zadra podijeljeno je na 37 mjesnih odbora i to 25 na kopnenom dijelu Grada i 12 na otočnom dijelu Grada. Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 22 mjesna odbora uključujući: Arbanasi, Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Plovanija, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica.
Stanje. Grad Zadar se nalazi u nizinskom, priobalnom području mediteranske regije. Na području Grada ustanovljeno je 14 lovišta. Od toga 3 lovišta imaju status državnog, a 11 županijskog lovišta. Lovišta svojom površinom izlaze izvan administrativnog područja Grada Zadra. S obzirom na uvjete u kojima divljač obitava, sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11 i 41/13), sva lovišta koja dolaze na području Grada su mediteranskog tipa (što uključuje eumediteransku i submediteransku zonu). Glavne vrste lovne divljači koje dolaze u lovištima na području Grada Zadra su: jelen lopatar (Dama dama L.), muflon (Ovis musimon L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), zec obični (Lepus europaeus Pall.), fazan (Phasianus cholchicus L.), trčka skvržulja (Perdix perdix L.) i jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca Meissn.). Jelen lopatar, muflon i divlja svinja kao glavne vrste dolaze samo u uzgajalištima divljači (XIII/2 – Bonastar i XIII/31 - Tun). Od sporednih vrsta divljači na ovom području obitavaju jazavac (Xxxxx xxxxx L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.), kuna bjelica (Martes foina EHR.), kuna zlatica (Martes martes L.), siva vrana (Corvus corone cornix L.), vrana gačac (Corvus frugilegus L.), xxxxxx xxxxxx (Pica pica L.), čavka zglodnjača (Coloeus monedula L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.) i šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.). Od selica prolaznica za lovno gospodarenje najvažnija je šljuka bena (Scolopax rusticola L.). Pored navedenih vrsta koje su Zakonom o lovstvu i Pravilnikom o lovostaju svrstane u divljač koja u lovištu stalno ili povremeno obitava, u lovištima su prisutne ili sezonski dolaze i pojedine životinjske vrste koje su trajno zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) te Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Na području lovišta Grada Zadra prisutna je problematika vezana uz iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja. Kao posljedica iseljavanja dolazi do mijenjanja stanišnih prilika zapuštanjem poljoprivrednih površina. To je proces koji se na području županije ubrzano odvija posljednjih 20-ak godina kao posljedica iseljavanja zbog ratnih zbivanja na tom području. Na otocima je proces iseljavanja započeo prije nekoliko desetljeća, kao rezultat suvremenog načina života u gradovima. U oba slučaja posljedično dolazi do degradacije sta...
Stanje. Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka definirani su kao jedan od glavnih ciljeva zaštite okoliša Republike Hrvatske. Upravljanje zaštitom zraka u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) te ostalim važećim propisima donesenim na temelju istog. Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) Grad Zadar i Zadarska županija prema razinama onečišćenosti zraka klasificirani su u zonu HR 5. Razine onečišćenosti zraka određuju se prema donjim i gornjim pragovima procjene te ciljnim vrijednostima i dugoročnim ciljevima za prizemni ozon propisanim u Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12). Oznaka zone Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi SO2 NO2 PM10 Benzen, benzo(a) piren Pb, As, Cd, Ni CO O3 Hg HR 5 < DPP < DPP < GPP < DPP < DPP < DPP > CV < GV Gdje je: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost Sukladno obvezama propisanim Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) članka 12. stavka 1. predstavničko tijelo velikog grada donosi Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje velikog grada. Svrha Programa zaštite zraka Grada Zadra je definiranje ciljeva i mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka, zaštitu ozonskog sloja i prilagodbu klimatskim promjena po sektorima utjecaja s redoslijedom, rokovima i obveznicima provedbe mjera, procjenom sredstava za njegovu provedbu kao i za praćenje njegove provedbe, a s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka. Prema navedenom Programu zaštite zraka Grada Zadra ni na jednoj od 3 lokalne postaje (prema dostupnim Izvješćima o kakvoći zraka Zavoda za javno zdravstvo Grada Zadra, od 2003. do 2008. godine) nije zabilježeno bilo kakvo prekoračenje graničnih vrijednosti. Na svim mjernim postajama kvaliteta zraka je za sve onečišćujuće tvari (SO2, dim i ukupna taložna tvar) bila prve kategorije. Od 2009. godine, zbog nedostatka sredstava, na području Grada Zadra se ne provode mjerenja onečišćujućih tvari u zraku na lokalnim postajama. Podaci o ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Grada Zadra u 2012. do 2014. godine prema podacima iz Preglednika registra onečišćavanja okoliša dani su u sljedećoj tablici. Podaci z...
Stanje. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) predstavlja temeljni propis kojim je regulirana zaštita prirode, a time i zaštita biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Uz ovaj zakon vezan je niz provedbenih propisa vezanih za proglašenje zaštićenih područja, za zaštićene svojte te rijetke i ugrožene tipove staništa te postupanje s genetski modificiranim organizmima (popis relevantnih propisa može se naći na xxxx://xxx.xxxxx.xx/). U sklopu približavanja europskoj zakonodavnoj praksi Hrvatska je proglasila Ekološku mrežu Republike Hrvatske (Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07) te pripremila prijedlog kopnenih područja za europsku mrežu NATURA 2000. Nakon priključenja Hrvatske Europskoj Uniji, proglašena je NATURA 2000 ekološka mreža (Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13, 105/15). Navedena ekološka mreža zamjenjuje prijašnju, nacionalnu ekološku mrežu. Za svaki planirani zahvat koji sam ili s drugim zahvatima, može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže provodi se postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu NN 146/14). Potrebno je naglasiti da se, temeljem moderne prakse, zaštita prirode provodi na cjelokupnom teritoriju RH. Zaštita prirode time postaje integralna djelatnost koja se i dalje temelji na zaštiti vrsta i njihovih staništa te zaštićenim područjima, ali također nastoji u suradnji sa svim korisnicima prirodnih dobara osigurati njihovo razumno i održivo korištenje. Strateški dokument koji definira odrednice zaštite biološke raznolikosti je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) te je trenutno u izradi novi takav dokument. Ovim dokumentom definirane su smjernice i akcijski planovi kroz zaštitu zaštićenih dijelova prirode, ali i kroz održivo korištenje prirodnih dobara. Hrvatska je potpisala i ratificirala niz međunarodnih propisa kojima se štiti biološka raznolikost, kao što su: Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992), Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972), Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija), Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugrož...
Stanje. Problematika okoliša i zdravlja, odnosno disciplina zdravstvene ekologije, kako ju se definira u okviru zdravstvenog sustava RH, podrazumijeva 6 „integriranu temu koja zahtijeva razmatranje velikog broja čimbenika … identifikaciju složenih veza između kvalitete okoliša i rizika kojima su ljudi izloženi zbog onečišćenja zraka, vode, izloženosti kemikalijama i dr. … učinke višestruke i dugotrajne izloženosti, značajke socio-ekonomskog statusa i osobnih navika te niz drugih zdravstvenih osobitosti … neposredne i posredne učinke globalnih megatrendova, poput klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa, smanjivanja usluga ekosustava i bioraznolikosti … s krajnjim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i dobrobiti stanovništva“. U stvarnosti se ta ambiciozna zadaća svugdje u svijetu provodi u puno užem obimu, u obuhvatu definiranom:
Stanje. Najvažniji zakonski propisi kojim se reguliraju energetske djelatnosti u RH su kako slijedi: ▪ Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14, 102/15) ▪ Zakon o tržištu električne energije (NN 22/13, 102/15) ▪ Zakon o tržištu plina (NN 28/13, 14/14) ▪ Zakon o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14, 102/14, 95/15) ▪ Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 19/14) ▪ Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10, 26/11, 144/12, 14/14) ▪ Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12) ▪ Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) ▪ Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) Za regulatorni okvir za područje energetike mjerodavni su i sljedeći akti: ▪ Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) ▪ Pravilnik o energetskoj bilanci (NN 33/03) ▪ Uredba o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava (NN 95/15) Posebnim aktima regulirano je područje električne energije, područje plina, područje nafte i naftnih derivata, područje biogoriva, područje toplinske energije, područje regulacije energetskih djelatnosti, područje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i kogeneracije, čemu treba dodati niz europskih uredbi i direktiva. Osim kroz navedeni zakonski okvir Grad Zadar je formalizirao svoju politiku održivog razvoja pristupom Sporazumu gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors) čime se je obvezao na primjenu mjera energetske učinkovitosti s ciljem da do 2020. godine smanji emisije CO2 na svom području za najmanje 20%. Grad Zadar je započeo s aktivnostima sustavnog gospodarenja energijom za svoje zgrade i zgrade ustanova/poduzeća kojima je osnivač, vlasnik ili suvlasnik te sektoru javne rasvjete, no još uvijek nema podataka da se je započelo s analizama energetske potrošnje u svim ostalim sektorima na administrativnom području Grada Zadra čime bi se stekao uvid u strukturu energetske potrošnje, ne samo u vlastitim objektima, već i u stambenim objektima, objektima za obavljanje komercijalnih i uslužnih djelatnosti te u sektoru prometa. U budućim planovima vezanim za energetsku učinkovitost i primjenu obnovljivih izvora energije u Gradu Zadru ne postoji podaci o sektoru industrije. Podaci za analizu energetske potrošnje sektora zgradarstva Grada Zadra dani su za sljedeće pod-sektore: ▪ Zgrade Gradske uprave i ustanova/poduzeća kojima je Grad Zadar osnivač, vlasnik ili suvlasnik; ▪ Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora; ▪ Stambene zgrade i kuće (u daljnje...
Stanje. Status – prikaz urednosti u otplati kredita; • Nedospjela glavnica – stanje nedospjele glavnice na xxx pregleda u valuti u kojoj xx xxxxxx ugovoren; • Dospjela neplaćena obveza – iznos dospjelog dugovanja po kreditu; Stanje preplate: • Iznos u valuti – iznos preplate na xxx pregleda izražen u valuti u kojoj xx xxxxxx ugovoren; • Iznos u kunama – iznos preplate na xxx pregleda izražen u kunama;