Contract

Na temelju ĉlanka 125. i 126. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 149/09), Pravilnika o naĉinu objave Pravilnika o radu ("Narodne novine", br. 8/96), ĉlanka 69. Statuta Muzeja MeĊimurja Čakovec, na prijedlog ravnatelja, Upravno vijeće Muzeja MeĊimurja Čakovec, nakon savjetovanja s radniĉkim vijećem/sindikalnim povjerenikom, xxxx 21.06.2010. donosi

PRAVILNIK

O RADU, PLAĆAMA I DRUGIM PRIMANJIMA ZAPOSLENIKA MUZEJA MEĐIMURJA ČAKOVEC

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureĊuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva zaposlenika te mjere zaštite od diskriminacije i druga važna pitanja za radnike (u daljnjem tekstu: zaposlenik) zaposlene kod poslodavca, a pobliže se ureĊuje:

- sklapanje ugovora o radu,

- zaštita života, zdravlja i privatnosti zaposlenika,

- probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,

- radno vrijeme,

- odmori i dopusti,

- zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja,

- zaštita zaposlenika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,

- plaće,

- materijalna prava zaposlenika,

- zabrana natjecanja radnika s poslodavcem,

- naknada štete,

- prestanak ugovora o radu,

- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,

- mjere kontrole,

- prijelazne i završne odredbe.

Članak 2.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve zaposlenike Muzeja koji su sklopili ugovor o radu na odreĊeno ili neodreĊeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostoru poslodavca te na drugom mjestu koje odredi poslodavac, odnosno na mjestu odreĊenom ugovorom o radu.

Članak 3.

U radnom odnosu poslodavac i zaposlenik dužni su se pridržavati zakona, meĊunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrĊeni u skladu s Ustavom i objavljeni a koji su na snazi, kolektivnog ugovora i ovog Pravilnika o radu.

Članak 4.

Svaki zaposlenik obvezan je ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i struĉno, prema uputama poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba poslodavca u skladu s naravi i vrstom rada.

Članak 5.

Poslodavac, uz puno poštivanje prava i dostojanstva svakog zaposlenika, obvezan je zaposleniku isplatiti plaću te osigurati uvjete za rad na siguran

naĉin, a zaposlenik je obvezan prema uputama poslodavca, danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Članak 6.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreĊenih suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Članak 7.

Poslodavac xx xxxxx prije stupanja na rad zaposlenika omogućiti zaposleniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga xx xxxxx upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 8.

Poslodavac xx xxxxx voditi evidenciju o zaposlenicima koji su kod njega zaposleni.

Evidencija xxxx sadržavati podatke o zaposlenicima i o radnom vremenu.

Članak 9.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruĉju rada i radnih uvjeta, ukljuĉujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struĉnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim propisima.

Članak 10.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se najpovoljnije pravo ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 11.

Svaka osoba može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete na naĉin propisan zakonom i ovim Pravilnikom zasnovati radni odnos u Muzeju ako ispunjava opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa utvrĊen zakonom i posebne uvjete za rad na odreĊenim poslovima propisane zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Muzeja.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapaju i potpisuju ravnatelj i zaposlenik.

Članak 12.

Ugovor o radu sklapa se na neodreĊeno vrijeme.

Članak 13.

Ugovor o xxxx xxxx se iznimno sklopiti na odreĊeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa xxxx je prestanak unaprijed utvrĊen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem odreĊenog posla ili nastupanjem odreĊenog dogaĊanja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na odreĊeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim zaposlenikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.

Iznimno, ugovor o radu na odreĊeno vrijeme može trajati duže od tri godine samo ako je potrebno zbog zamjene privremeno nenazoĉnog zaposlenika ili je zbog drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ako je ugovor o radu na odreĊeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako zaposlenik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreĊeno vrijeme.

Poslodavac xx xxxxx zaposleniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme osigurati iste uvjete xxxx xxx i zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

Članak 14.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz ĉlanka 11. ovog Pravilnika xxxx sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliĉitim mjestima,

3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se zaposlenik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu poĉetka rada,

5. oĉekivanom trajanju ugovora u sluĉaju ugovora o radu na odreĊeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih xx xxxx pridržavati zaposlenik, odnosno poslodavac, a u sluĉaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, naĉinu odreĊivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja zaposlenik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog xxxx ili tjedna.

Umjesto toĉki 6., 7., 8. i 9. ovoga ĉlanka može se u ugovoru uputiti na kolektivni ugovor ili na odredbe ovog Pravilnika koji ureĊuje ta pitanja.

Poslodavac xx xxxxx zaposleniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od petnaest (15) xxxx od xxxx sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno poĉetku rada.

Članak 15.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac xx xxxxx zaposleniku prije poĉetka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Članak 16.

Ako se zaposlenik privremeno upućuje na rad u inozemstvo, xxxxxx ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u

inozemstvo xxxx sadržavati, osim uglavaka iz ĉlanka 14. ovoga Pravilnika, i dodatne stavke o:

1. trajanju rada u inozemstvu,

2. rasporedu radnog vremena,

3. neradnim danima i blagdanima u koje zaposlenik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće,

4. novĉanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća,

5. drugim primanjima u novcu i naravi na xxxx xx zaposlenik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

6. uvjetima vraćanja u zemlju.

Primjerak prijave iz ĉlanka 14. stavka 5 ovoga Pravilnika, poslodavca xxxx uruĉiti zaposleniku prije odlaska u inozemstvo.

Članak 17.

Ako poslodavac prije poĉetka rada ne sklopi sa zaposlenikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom sklopio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 18.

Ne smije se zaposliti osoba mlaĊa od petnaest xxxxxx ili xxxxx s petnaest i starija od petnaest a mlaĊa od osamnaest godina koja pohaĊa obvezno osnovno obrazovanje.

Članak 19.

Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika koji se smije zaposliti za sklapanje odreĊenog ugovora o radu, maloljetnik je poslovno sposoban za

sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s xxx ugovorom.

Zakonski zastupnik ovlaštenje za sklapanje ugovora o radu iz stavka 2. ovog ĉlanka xxxx dati u pisanom obliku.

Članak 20.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o sistematizaciji odreĊeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o xxxx xxxx sklopiti samo zaposlenik koji udovoljava xxx uvjetima.

Članak 21.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu navedeni su u Pravilniku o sistematizaciji rada poslodavca.

Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje xxxx ispunjavati zaposlenik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete struĉne spreme, radno iskustvo i posebna znanja i sposobnosti.

Članak 22.

Prilikom sklapanja ugovora o radu zaposlenik xx xxxxx obavijestiti poslo- davca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu zaposlenik dolazi u dodir.

Članak 23.

Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova poslodavac može uputiti zaposlenika na lijeĉniĉki pregled.

Troškove lijeĉniĉkog pregleda snosi poslodavac.

Članak 24.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

Članak 25.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa zaposlenika u Muzeju, na prijedlog ravnatelja, donosi Upravno vijeće.

Odluku iz stavka 1. ovog ĉlanka donosi Upravno vijeće, u skladu s godišnjim planom radnih mjesta i programom rada Muzeja koji, na prijedlog ravnatelja, utvrĊuje Upravno vijeće.

Prije dostavljanja prijave zavodu za zapošljavanje o slobodnom radnom mjestu, ravnatelj će utvrditi može li potrebu za novim zaposlenikom zadovoljiti rasporeĊivanjem postojećih zaposlenika.

Ako se radni odnos ne može zasnovati na naĉin utvrĊen u stavku 3. ovoga ĉlanka, ravnatelj podnosi prijedlog Upravnom vijeću o potrebi zasnivanja radnog odnosa zaposlenika.

Odluka sadrži: naziv i sjedište Muzeja, naziv radnog mjesta, broj potrebnih zaposlenika, uvjete kojima zaposlenik treba udovoljavati da bi mogao obavljati poslove i zadaće radnog mjesta, rok za podnošenje prijava za zasnivanje radnog odnosa, vrijeme zasnivanja radnog odnosa (neodreĊeno/odreĊeno), uvjet pokusnog rada, uvjet prethodne provjere zaposlenikovih sposobnosti.

Članak 26.

O odluci iz ĉlanka 25. stavak 1. ovog Pravilnika obavještava se zavod za zapošljavanje podnošenjem prijave potrebe za zaposlenikom.

Prijava potrebe za zaposlenikom dostavlja se zavodu za zapošljavanje u roku od osam (8) xxxx od xxxx donošenja odluke iz ĉlanka 25. stavak 1. ovog Pravilnika.

Članak 27.

U prijavi potrebe za zaposlenikom upućenoj zavodu za zapošljavanje xxxxxx xx se uvjeti xxxxxx xxxxx udovoljavati zaposlenik na radnome mjestu za koje se zasniva radni odnos, te rok od osam (8) xxxx u kojem zavod za zapošljavanje može obavijestiti Muzej o zaposlenicima raspoloživim za zapošljavanje u Muzeju.

Članak 28.

Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja donosi odluku o raspisivanju natjeĉaja za izbor struĉnog muzejskog osoblja.

Za struĉno muzejsko osoblje Muzeja objavljuje se natjeĉaj u dnevnom tisku.

Ako je zasnivanje radnog odnosa oglašeno u dnevnom tisku, ravnatelj Muzeja će odluku o izboru osobe s kojom će zasnovati radni odnos donijeti nakon proteka roka za podnošenje prijave.

Rok za podnošenje prijave za zasnivanje radnog odnosa iznosi petnaest

(15) xxxx.

Nepravodobne prijave kandidata neće se razmatrati.

Odluka o raspisivanju natjeĉaja za izbor struĉnog muzejskog osoblja Muzeja sadrži navode utvrĊene u ĉlanku 25. stavak 5. ovog Pravilnika.

Članak 29.

Odluku o izboru izmeĊu prijavljenih kandidata donosi ravnatelj.

Na temelju odluke o izboru, ugovor o radu s izabranim kandidatom sklapa ravnatelj.

Kandidate koji nisu izabrani poslodavac o tome pismeno izvješćuje i vraća im dostavljenu dokumentaciju u roku od 8 xxxx od xxxx izbora.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI ZAPOSLENIKA

Članak 30.

Poslodavac xx xxxxx pribaviti i održavati postrojenja, ureĊaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu xxxx xx organizirati rad na naĉin koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika u skladu s naravi posla koji obavlja, posebnim zakonima i drugim propisima.

Poslodavac xx xxxxx upoznati zaposlenika s opasnostima posla koje zaposlenik obavlja, a xxxxx ga je i osposobiti za rad na naĉin koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika te sprjeĉava nastanak nesreća.

Članak 31.

Osobni podaci zaposlenika smiju se prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to odreĊeno zakonom ili ako je to potrebno rad ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Osobne podatke zaposlenika smije prikupljati, obraĊivati, koristiti i dostavljati samo poslodavac ili osoba koju za to poslodavac posebno opunomoći.

Poslodavac xx xxxxx imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci zaposlenika prikupljaju, obraĊuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

IV. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 32.

Prilikom sklapanja ugovora o xxxx xxxx se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Ako je ugovoreni probni rad, otkazni rok je najmanje xxxxx xxxx.

Trajanje probnog xxxx xxxx se ugovoriti za poslove za koje je Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Muzeja utvrĊeno kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa.

Članak 33.

Probni rad može trajati najviše:

- do mjesec xxxx za poslove za koje se traži do III. stupnja struĉne spreme,

- do dva mjeseca za poslove za koje xx xxxxx XX. stupanj struĉne spreme,

- do tri mjeseca za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj struĉne spreme,

- do šest mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj struĉne spreme ili više.

Probni rad iznimno se može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje 10 xxxx.

Probni rad zaposlenika prati ravnatelj ili osoba koju ravnatelj za to ovlasti.

Najkasnije zadnjeg xxxx probnog rada ravnatelj izdaje pisanu potvrdu o zaposlenikovoj uspješnosti tijekom probnog rada, s obrazloženjem.

Ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, ugovor se raskida, uz otkazni rok od 7 xxxx.

Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom xxxx xxxx biti obrazložen u pisanom obliku.

Članak 34.

Zaposlenik na probnom radu, na poslovima za koje je sklopio ugovor o xxxx, xxxxx pokazati svoje struĉne i radne sposobnosti.

Članak 35.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala poslodavac može zaposliti kao pripravnika (vježbenik ili pripravnik, u daljnjem tekstu: pripravnik).

Pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za koje se školovao.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži struĉna sprema od IV. do VII. stupnja.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme ako prema predviĊenom planu postoji potreba za popunu odreĊenih poslova uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na odreĊeno vrijeme ako postoje materijalne, tehniĉke i struĉne mogućnosti za njegovo osposobljavanje, kao i u sluĉaju kad zavod za zapošljavanje ili druga organizacija preuzme obvezu da nadoknadi plaću, odnosno dio plaće ili troškova za njegovo osposobljavanje.

Visina plaće pripravnika iznosi 80% od plaće utvrĊene za radno mjesto za koje se pripravnik osposobljava.

Članak 36.

Za struĉno muzejsko osoblje posebnim je zakonom utvrĊena obveza, trajanje i naĉin provoĊenja pripravniĉko-vježbeniĉkog staža i polaganje struĉnog ispita.

Rad u svojstvu pripravnika-vježbenika za muzejska zvanja za obavljanje struĉnih poslova u Muzeju, kao i za obavljanje pomoćnih i struĉnih poslova, traje najduže dvije godine.

Pravo na polaganje struĉnog ispita imaju pripravnici-vježbenici sa školskom spremom propisanom za odgovarajuće muzejsko zvanje, odnosno struĉne poslove i s najmanje godinu xxxx radnog, odnosno pripravniĉko-vježbeniĉkog staža u muzejskoj struci.

Naĉin polaganja struĉnog ispita, ispitno gradivo, sastav i rad ispitnih povjerenstava utvrĊuju se pravilnikom o polaganju struĉnih ispita i programom struĉnih ispita u muzejskoj struci.

Članak 37.

Ako zakonom nije drukĉije utvrĊeno, pripravniĉki staž može trajati najviše:

- do 6 mjeseci za poslove za koje xx xxxxx XX. stupanj struĉne spreme,

- do 10 mjeseci za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj struĉne spreme,

- do 12 mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj struĉne spreme.

Članak 38.

Pripravnik xxxx imati mentora te dobiti plan i program obuĉavanja.

Članak 39.

Pripravnik polaže struĉni ispit ako je to propisano zakonom i drugim propisima.

Pripravnik xxxx dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.

Prije polaganja struĉnog ispita prvi put pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od pet radnih xxxx.

Članak 40.

Ako pripravnik ne položi pripravniĉki ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati xxx jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 xxxx.

Ako ni tada ne položi pripravniĉki ispit, prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg xxxx xxxx za polaganje ispita.

Članak 41.

Na pripravnike se primjenjuju i propisi pojedinih djelatnosti u kulturi (Zakona o muzejima i sl.).

Članak 42.

Postupak za utvrĊivanje potrebnih znanja i sposobnosti, odnosno ostvari- vanje predviĊenih rezultata rada provodi se u skladu sa zakonom, s xxx da vrijeme provjere ne može trajati kraće od tri mjeseca od xxxx pokretanja postupka.

Postupak iz stavka 1. ne odnosi se na struĉno muzejsko osoblje, nego za sve ostale zaposlenike iz ĉlanka 35. ovog Pravilnika.

Postupak iz stavka 1. ovoga ĉlanka pokreće poslodavac te imenuje komisiju od tri ĉlana, od kojih xx xxxxx obvezno predstavnik sindikata.

Članovi komisije iz prethodnog stavka moraju imati najmanje isti stupanj struĉne spreme odreĊene vrste zanimanja i radnog iskustva kao zapo- slenik ĉije znanje i sposobnost, odnosno radni rezultat se provjeravaju.

Provjera znanja i sposobnosti, odnosno ostvarivanje rezultata zapoĉinje danom pokretanja postupka, s xxx da ne može biti pokrenuta prije proteka roka od šest mjeseci za zaposlenike koji su duže odsustvovali s rada zbog službe u oružanim snagama, porodiljskog dopusta, dužeg bolovanja i sl.

Nakon izvršene provjere komisija saĉinjava pismeno izvješće koje se uruĉuje zaposleniku, poslodavcu i sindikatu.

Na temelju izvješća iz prethodnog stavka ravnatelj donosi odluku o mogućnosti rasporeda zaposlenika na radno mjesto koje odgovara njegovim struĉnim znanjima i sposobnostima, a ako takva mogućnost ne

postoji, zaposleniku može prestati radni odnos na naĉin i pod uvjetima predviĊenim zakonom.

Članak 43.

Pripravniku koji ne položi struĉni ispit poslodavac može redovito otkazati.

Struĉno osposobljavanje za rad

Članak 44.

Ako je struĉni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrĊeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreĊenog zanimanja, poslodavac može osobu xxxx xx završila školovanje za takvo zanimanje primiti na struĉno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struĉno osposobljavanje za rad).

Razdoblje struĉnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u pripravniĉki staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreĊenog zanimanja.

Struĉno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravniĉki staž.

Ako zakonom nije drukĉije propisano, na osobu koja se struĉno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o struĉnom osposobljavanju za rad xxxx xx sklopiti u pisanom obliku.

X. XXXX RADNO VRIJEME

1. Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 45.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Članak 46.

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je zaposlenik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem xx xxxxxxx (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

Članak 47.

Radnim vremenom smatra se vrijeme u kojem je zaposlenik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri ĉemu se zaposlenik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

Vrijeme koje zaposlenik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao zaposlenik.

Članak 48.

Ugovor o xxxx xxxx se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Zaposlenik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme zaposlenik xx xxxxx obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 49.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.

Poslovi iz stavka 1. ovoga ĉlanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrĊuju se posebnim propisom.

Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom skraćeno radno vrijeme se izjednaĉuje s punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad

Članak 50.

U sluĉaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sliĉnim sluĉajevima prijeke potrebe, zaposlenik na zahtjev poslodavca xxxx raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duže od 32 sata mjeseĉno niti duže od 180 sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 xxxxxx starosti i zaposlenik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad, osim u sluĉaju više sile.

Raspored radnog vremena

Članak 51.

Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreĊen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća/sindikalnog povjerenika i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odluĉuje poslodavac pisanom odlukom.

Članak 52.

Tjedno radno vrijeme rasporeĊeno je u pravilu u pet radnih xxxx, a na poslovima koji zbog svoje naravi zahtijevaju drukĉiji raspored radnog vremena, radni tjedan rasporeĊuje se u šest radnih xxxx.

Dnevno radno vrijeme je jednokratno i/ili dvokratno.

Trajanje dnevnog radnog vremena odreĊuje se na naĉin da se zadovolje obveze iz godišnjeg plana i programa poslodavca.

Članak 53.

Poĉetak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na odreĊenim poslovima utvrĊuje ravnatelj pisanom odlukom u

skladu s propisima xxxxxx xx ureĊena djelatnost poslodavca i godišnjim programom rada poslodavca, uz obvezu savjetovanja s radniĉkim vijećem/sindikalnim povjerenikom.

O rasporedu i promjeni radnog vremena ravnatelj će obavijestiti zaposlenika tjedan xxxx unaprijed, osim u sluĉaju uvoĊenja hitnog prekovremenog rada.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 54.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblje kraće od punog ili nepunog radnog vremena na naĉin da prosjeĉno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, ukljuĉujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviĊeno kolektivnim ugovorom i da zaposlenik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukĉije odreĊeno, u kojem sluĉaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.

Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 sati dnevno.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do 3 godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 xxxxxx starosti te zaposlenik xxxx xxxx u nepunom radnom vremenu može raditi u preraspodijeljenom xxxxx ili nepunom radnom vremenu do 48 sati tjedno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Noćni rad

Članak 55.

Noćni rad je rad zaposlenika koji, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeĊu 22 sata uveĉer i 6 sati ujutro idućeg xxxx.

Rad je organiziran u smjenama tako da zaposlenik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Rad u smjenama

Članak 56.

Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene zaposlenika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, xxxx xxxx biti prekinut ili neprekinut, ukljuĉujući izmjenu smjena.

Smjenski zaposlenik je zaposlenik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena posao obavlja u razliĉitim smjenama.

Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuĉuju i noćni rad, xxxx xx osigurati izmjena smjena tako da zaposlenik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Članak 57.

Poslodavac xx xxxxx noćnim i smjenskim zaposlenicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale zaposlenike i dostupne su u svako doba.

Zaposleniku koji rasporedom radnog vremena bude odreĊen da rad obavlja kao noćni zaposlenik, prije zapoĉinjanja tog xxxx, xxx i redovito tijekom trajanja noćnog rada, poslodavac xx xxxxx omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

Troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac.

Korištenje radnog vremena

Članak 58.

Rad treba toĉno zapoĉeti i ne smije se prije vremena završiti.

Kontrola poĉetka rada i završetka radnog vremena obavlja se pomoću kontrolnih ureĊaja i/ili upisivanjem u evidenciju korištenja radnog vremena.

Ako zaposlenik treba izaći izvan radnog prostora, obvezan je o dužem izbivanju tijekom radnog vremena obavijestiti ravnatelja.

Korištenje radnog vremena utvrĊeno prema odredbama stavka 1. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se u opravdanim sluĉajevima izostanka zbog osobnih potreba: lijeĉniĉki pregled, poziv državnog i drugog tijela, obiteljske potrebe i dr.

O izostanku zbog osobnih potreba zaposlenik će obavijestiti ravnatelja.

VI. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 59.

Zaposlenik xxxx xxxx najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.

Maloljetni zaposlenik xxxx xxxx najmanje ĉetiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog xxxx pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ubraja se u radno vrijeme.

Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid xxxx xxxx korištenja odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeĊu radniĉkog vijeća/sindikalnog povjerenika i poslodavca ili ugovorom o radu, uredit će se vrijeme i naĉin korištenja xxxxxx.

Dnevni odmor

Članak 60.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata zaposlenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 61.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz ĉlanka 60. ovoga Pravilnika.

Članak 62.

Zaposlenik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u xxx koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi, ako mu se zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje odmora nedjeljom.

Članak 63.

Tjedni odmor zaposlenik će koristiti nedjeljom, a kad je prijeko potrebno da zaposlenik radi subotom odnosno nedjeljom, omogućit će mu se xxxxx xxx odmora u razdoblju od dva sljedeća tjedna.

Zaposlenicima vodiĉke službe, xxxx xxxx subotom i nedjeljom, omogućuje se xxx xxx odmora sljedeći ponedjeljak.

Članak 64.

Maloljetni zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati.

Godišnji odmor

Članak 65.

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje ĉetiri tjedna.

Pri utvrĊivanju trajanja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka dodaju se i dani godišnjeg odmora prema utvrĊenim kriterijima kako slijedi:

1. s obzirom na složenost poslova:

- zaposlenicima VSS 4 xxxx

- zaposlenicima VŠS 3 xxxx

- zaposlenicima SSS, VKV i KV 2 xxxx

- zaposlenicima NSS 1 xxx

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- do 5 xxxxxx radnog staža 1 xxx

- xx 5 do 15 xxxxxx radnog staža 2 xxxx

- xx 15 do 25 xxxxxx radnog staža 4 xxxx

- xx 25 do 35 xxxxxx radnog staža 5 xxxx

- xx 35 i više xxxxxx radnog staža 6 xxxx

3. s obzirom na radne uvjete:

- rad na poslovima s otežanim psihiĉkim i fiziĉkim napregnutostima ili posebnim radnim uvjetima 3 xxxx

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima odreĊenim zakonom 2 xxxx

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju i staratelju s jednim

malodobnim djetetom 2 xxxx

- roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje

malodobno dijete xxx po 1 xxx

- roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog

djeteta, bez obzira na drugu djecu 3 xxxx

- invalidu 2 xxxx

5. prema doprinosu na radu:

- ako ostvaruje natprosjeĉne rezultate .. 1-3 xxxx

Pri utvrĊivanju trajanja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga ĉlanka raĉunaju se dani koji su rasporedom radnog vremena odreĊeni kao zaposlenikovi radni dani kroz petodnevni, odnosno šestodnevni radni tjedan.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih xxxx.

Članak 66.

Maloljetni zaposlenik i zaposlenik xxxx xxxx na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Članak 67.

Blagdani i neradni xxx odreĊeni zakonom ne uraĉunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, xxxx xx utvrdio ovlašteni lijeĉnik, ne uraĉunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Članak 68.

Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor

Članak 69.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duži od xxxx xxxx stjeĉe pravo na puni godišnji odmor odreĊen na naĉin propisan odredbama ĉlanka 65. ovoga Pravilnika nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti graĊana u obrani ili drugi zakonom odreĊeni sluĉaj opravdanog izostanka s rada ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 70.

Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu pripadajućeg godišnjeg odmora odreĊenog na naĉin propisan odredbama ĉlanka 65. ovoga Pravilnika za svakih navršenih mjesec xxxx xxxx u sluĉaju:

1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjeseĉnog roka iz ĉlanka 69. stavka 1. ovoga Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor,

2. ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjeseĉnog roka iz ĉlanka 69. stavka 1. ovoga Pravilnika,

3. ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja.

Pri izraĉunavanju trajanja godišnjeg odmora na naĉin iz stavka 1. ovoga ĉlanka najmanje polovica xxxx godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli xxx godišnjeg odmora.

Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 71.

Iznimno od odredbe ĉlanka 59. Zakona o radu, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 72.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini xxx xx xxxx, a najmanje u visini njegove prosjeĉne mjeseĉne plaće u prethodna tri mjeseca (uraĉunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 73.

U sluĉaju prestanka ugovora o radu poslodavac xx xxxxx zaposleniku, koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmora na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovoga ĉlanka odreĊuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora razmjerno broju xxxx neiskorištenog godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 74.

Zaposlenik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u više od dva xxxxxx xxxx u sporazumu s poslodavcem.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, xxxx tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje u dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 75.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz ĉlanka 74. stavka 3. zaposlenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Dio neiskorištenog godišnjeg odmora iz ĉanka 74. stavka 3. ovoga Pravilnika zaposlenik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu ako mu xx xxxx omogućeno korištenje toga godišnjeg odmora.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga ĉlanka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steĉen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljin, roditeljski i posvojiteljski dopust, zaposlenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 76.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje poslodavac u skladu s Pravilnikom, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Pri utvrĊivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije xxxx xx mogućnosti za odmor raspoložive zaposlenicima.

Xxxxx xxx godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 xxxx prije njegovog korištenja.

Članak 77.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora ravnatelj dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora.

Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih, neodgodivih službenih poslova a na temelju ravnateljeve odluke.

Zaposleniku, kojem je odgoĊeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzroĉenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 4. ovog ĉlanka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmora u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 78.

Tijekom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na osloboĊenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u sljedećim sluĉajevima:

- zakljuĉivanje braka ................................................ 3 xxxxx xxxx

- roĊenje djeteta ...................................................... 2 xxxxx xxxx

- smrti braĉnog ili izvanbraĉnog druga, djeteta,

roditelja i unuka ................ 4 xxxxx xxxx

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te

roditelja supružnika 2 xxxxx xxxx

- selidbe 2 xxxxx xxxx

- xxx dobrovoljni darivatelj krvi 1 radni xxx

- xxxxx bolesti djeteta ili roditelja

izvan mjesta stanovanja 3 xxxxx xxxx

- polaganje struĉnog ispita prvi put 7 radnih xxxx

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za potrebe zaposleniĉkog vijeća, sindikalnog rada; nastupanje u kulturnim i

sportskim priredbama 2 xxxxx xxxx

- elementarne nepogode 5 radnih xxxx

Odluku o korištenju plaćenog dopusta donosi poslodavac na pismenu zamolbu zaposlenika, uz obrazloženje i predoĉenje dokumenta, koji dokazuje na osloboĊenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust).

Ukupno trajanje plaćenog dopusta po svim osnovama iz ovog ĉlanka, ne može iznositi više od 12 radnih xxxx godišnje.

Članak 79.

Za vrijeme struĉnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavrša- vanja na koje ga je uputio ravnatelj ili uz njegovu suglasnost, za pripremanje i polaganje ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust do

15 radnih xxxx godišnje, uz uvjet da redovito izvršava obveze iz programa usavršavanja.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog ĉlanka, zaposlenik ima pravo na xxx 3 xxxxx xxxx plaćenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih xxxx u jednoj godini, ako je zaposlenik upućen na osposobljavanje ili usavršavanje izvan teritorija Republike Hrvatske.

Članak 80.

Zaposlenik može koristiti plaćeni dopust iskljuĉivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti iz ĉlanka 78. ovog Pravilnika nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za xxxx xxxx je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 81.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 82.

Poslodavac može zaposleniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju ako zakonom nije drukĉije odreĊeno.

Članak 83.

Zaposleniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 xxxx u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav opravdan i xx xxxx prouzroĉiti teškoće u obavljanju muzejske djelatnosti i to:

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi najmanje 5 xxxx

- za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi i

na fakultetu najmanje 10 xxxx

- za sudjelovanje na struĉnim seminarima i

savjetovanjima najmanje 5 xxxx

- za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (uĉenje stranih jezika,

informatiĉko obrazovanje i dr.) najmanje 2 xxxx

Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga ĉlanka može odobriti i u trajanju duljem od 30 xxxx.

Odluku o odobrenju neplaćenog dopusta donosi ravnatelj za neplaćeni dopust do 30 xxxx, a više od toga odluku donosi Upravno vijeće.

VII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Članak 84.

Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog

ugovora o radu, osim na njezin prijedlog za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Članak 85.

Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreĊeno pravo predviĊeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Ako trudnica, odnosno xxxx xxxx doji dijete radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac joj xx xxxxx ponuditi sklapanje sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za odreĊeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu.

Sporazum iz prethodnog stavka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće zaposlenice.

Ako poslodavac nije u mogućnosti postupiti na naĉin propisan stavkom 3. ovoga ĉlanka, zaposlenica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu, a istekom iz stavka 3. ovoga ĉlanka prestaje i sporazum iz istoga stavka te se zaposlenica vraća na poslove na xxxxxx xx prethodno radila na temelju ugovora o radu.

Članak 86.

Za vrijeme trudnoće, korištenje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 xxxx od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici ili osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

Okolnosti iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne sprjeĉavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Zaposlenik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te ostala prava navedena u stavku 1. ovoga ĉlanka može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Ugovor se može otkazati najkasnije 15 xxxx prije onoga xxxx kojeg se zaposlenik xxxxx vratiti na rad.

Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Članak 87.

Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do xxxxx xxxxxx života djeteta, sukladno posebnom propisu, zaposlenik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na xxxxxx xx radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova xxxx uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Poslodavac xx xxxxx zaposlenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka vratiti na poslove na xxxxxx xx prije radio u roku od mjesec xxxx od xxxx xxxx ga je zaposlenik obavijestio o prestanku korištenja tih prava.

Zaposlenik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ima pravo na dodatno struĉno osposobljavanje ako xx xxxxx do promjene u tehnici ili naĉinu xxxx, xxx i sve xxxxx pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

VIII. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 88.

Zaposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog lijeĉenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog lijeĉenja ili oporavka.

Zabrana iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne utjeĉe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreĊeno vrijeme.

Članak 89.

Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeĉenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebno propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na xxxxxx xx prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu xx xxxxx ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Članak 90.

Zaposlenik xx xxxxx što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri xxxx xxxxx mu je dostaviti lijeĉniĉku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oĉekivanom trajanju.

Ako zbog opravdanog razloga zaposlenik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, xxxxx xx to uĉiniti što je moguće prije, a najkasnije tri xxxx od xxxx prestanka razloga koji ga xx x xxxx onemogućavao.

Članak 91.

Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod zaposlenika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac xx xxxxx, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što xx xxxx moguće moraju odgovarati poslovima na xxxxxx xx zaposlenik prethodno radio.

Članak 92.

Poslodavac može otkazati zaposleniku kod kojega prostoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti samo uz prethodnu suglasnost radniĉkog vijeća/sindikalnog povjerenika.

Radniĉko vijeće/sindikalni povjerenik dat će poslodavcu suglasnost za otkaz ugovora o radu ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da zaposleniku iz stavka 1. ovoga ĉlanka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je zaposlenik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

Ako radniĉko vijeće uskrati suglasnost uz otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radniĉkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Članak 93.

Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a xxxx xxxxx završenog lijeĉenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inaĉe pripadao.

Zaposlenik koji je neopravdano odbio ponuĊene poslove iz ĉlanka 91. ovoga Pravilnika nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Članak 94.

Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri struĉnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.

IX. PLAĆA I NAKNADE PLAĆE

Članak 95. Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada. Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.

Plaće i naknade plaće su plaća i naknade plaće u bruto iznosu.

Poslodavac xx xxxxx isplatiti jednaku plaću ženi i muškarcu za jednak rad i rad jednake vrijednosti.

1. Osnovna plaća

Članak 96.

Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i uobiĉajeni rad predstavlja zbroj umnoška bruto osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem zaposlenik radi i stalnog dodatka na xxxxx xxxx, xxx i stalnog mjeseĉnog dodatka na plaću (topli obrok).

Članak 97.

Najniža bruto plaća je ona plaća koja se isplaćuje za koeficijent 1,00 (osnovica x koeficijent 1,00).

Visinu osnovice za obraĉun bruto plaće, kao i stalni mjeseĉni dodatak na plaću (topli obrok), utvrĊuje Upravno vijeće Muzeja na osnovi godišnjeg financijskog plana poslovanja Muzeja.

Plaća zaposlenika Muzeja kontinuirano će se usklaĊivati s plaćama zaposlenika u tijelima lokalne samouprave u MeĊimurskoj županiji.

Članak 98.

Plaća za obavljeni rad zaposlenika u Muzeju sastoji se od:

- osnovne plaće,

- dodataka na plaću,

- stalnog mjeseĉnog dodatka na plaću (topli obrok),

- stimulativnog dodatka.

Plaća u smislu ovog Pravilnika xx xxxxx u bruto iznosu.

Članak 99.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje ĉini kalendarski mjesec. Plaća se isplaćuje do 15. xxxx u mjesecu za protekli mjesec.

Poslodavac će zaposleniku prigodom isplate plaće uruĉiti njezin obraĉun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrĊeni.

Članak 100.

Sukladno ovom Pravilniku i važećim propisima utvrĊuju se i razvrstavaju u platne razrede sljedeća radna mjesta:

Naziv radnog mjesta Raspon platnog razreda Koeficijent

1. održavatelj ĉistoće ......................... XXVI-XXII 1,00-1,68

2. dostavljaĉ-održ. ĉistoće .................. XXVI-XXII ................ 1,00-1,68

3. održavatelj ĉistoće-ložaĉ................. XXVI-XXII ................ 1,00-1,68

4. tajnik ........................................... XX-XVII ................... 2,02-2,53

5.viši muzejski preparator.................. .XVII-XIV....................2,53-3,04

6. namještenik II. vrste općeg smjera .. XVI-XIII ....................2,70-3,21 7. kustos .......................................... XV-XI ....................... 2,87-3,55 8. voditelj raĉ.-knjig. poslova .............. XV-XII ...................... 2,87-3,38 9. voditelj promidžbe i marketinga ....... XIII-X ...................... 3,21-3,80 10. viši kustos ................................... XI-VIII ..................... 3,55-4,20 11.konzervator-restaurator-savjetnik.... VIII-V .................... 4,20-5,10 12. muzejski savjetnik ........................ VIII-V ...................... 4,20-5,10 13. ravnatelj ...................................... VIII-V ..................... 4,20-5,10

uz položajni dodatak za ravnatelja do 20%.

Vrijednost pojedinog platnog razreda povećava se za 8% onim zaposlenicima koji su u svojoj struci postigli znanstveno zvanje magistra, a za 15% ako su postigli zvanje doktora znanosti.

Članak 101.

Za ostvarene natprosjeĉne rezultate rada zaposleniku, koji je na kraju godine ocijenjen ocjenom "osobito se istiĉe", može se isplatiti nagrada u visini do 20% njegove bruto plaće, bez stalnog dodatka.

Nalog za isplatu u smislu prethodnog stavka daje ravnatelj.

2. Dodaci na plaće

Članak 102.

Bruto plaća zaposlenika bez stalnog dodatka povećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u dane državnih blagdana 50%

Umjesto povećanja osnovne plaće po osnovi iz prethodnog stavka, zaposlenik može koristiti slobodne dane.

3. Naknada plaće

Članak 103.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je na radu za razdoblje u kojem ne radi zbog:

- korištenja godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih xxxx utvrĊenih zakonom,

- prekida rada do kojeg xx xxxxx bez njegove krivnje,

- drugih sluĉajeva utvrĊenih zakonom ili ovim Pravilnikom.

Članak 104.

Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 xxxx, pripada mu naknada plaće u visini 95% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je zapoĉeo s bolovanjem.

Naknada u 100% iznosu plaće pripada zaposleniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Članak 105.

Pojedinaĉnu odluku o utvrĊivanju plaća, naknada i drugih primanja za zaposlenike donosi ravnatelj.

X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA

1. Regres

Članak 106.

Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Odredba ovoga ĉlanka primjenjivat će se ovisno o raspoloživim financijski sredstvima.

2. Otpremnina

Članak 107.

Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od šest najnižih bruto plaća u MMČ-u prije umirovljenja. Najniža bruto plaća je ona plaća koja se isplaćuje za koeficijent 1,00 (osnovica x koeficijent 1,00).

3. Pomoć

Članak 108.

Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u sluĉaju:

- smrti zaposlenika 5 najnižih plaća i naknadu troškova

xxxxxxx, xxx ne više od polovice iznosa pomoći;

- smrti supružnika,

djeteta i roditelja 2 najniže bruto plaće.

Članak 109.

Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć jedanput godišnje po svakoj osnovi u sluĉaju:

- nastanka xxxxx invalidnosti 2 najniže bruto plaće

- bolovanja dužeg od 90 xxxx 1 najniže bruto plaće

- nastanka xxxxx invalidnosti djece i

supružnika zaposlenika 1 najniže bruto plaće

- radi medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kupnji prijeko potrebnih

xxxxxxxx u inozemstvu 1 najniže bruto plaće.

4. Dnevnice i naknade troškova putovanja

Članak 110.

Xxxx xx zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica na koju se prema propisima ne plaća porez te naknada punog iznosa hotelskog raĉuna za spavanje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo isplaćuje se u kunama, a u visini neoporezivog iznosa dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo.

Članak 111.

Za vrijeme rada izvan sjedišta Muzeja i izvan mjesta njegova stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Terenski dodatak može se isplatiti ako zaposlenici borave i rade na terenu duže od 12 sati dnevno, pa i u sluĉaju kada ne postoji potreba za noćenjem zaposlenika na terenu, u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak.

Dnevnica i terenski dodatak se meĊusobno iskljuĉuju.

5. Naknada za odvojeni život

Članak 112.

Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život xxxx xx upućen na rad izvan sjedišta Muzeja, a isplaćuje se u visini iznosa na koji se prema propisima ne plaća porez.

6. Naknada za troškove prijevoza

Članak 113.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i meĊumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinaĉne, mjeseĉne, odnosno godišnje karte.

Ako zaposlenik xxxx xx stanice meĊumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrĊuju se u visini troškova mjesnog i meĊumjesnog javnog prijevoza.

Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta zaposlenika do mjesta rada ili na dijelu te razdaljine nije organiziran javni prijevoz, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu, odnosno za dio razdaljine bez javnog prijevoza, koja se utvrĊuje u visini cijene karte javnog prijevoza za istu udaljenost na xxx podruĉju.

7. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 114.

Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (super-olovni) po prijeĊenom kilometru.

8. Nagrada

Članak 115.

Studenti i uĉenici za vrijeme prakse mjeseĉno imaju pravo na nagradu u visini iznosa na koji se prema propisima ne plaća porez.

9. Osiguranje

Članak 116.

Zaposlenici moraju biti osigurani od posljedica ozljeda na radu i profesi- onalne bolesti.

10. Jubilarna nagrada

Članak 117.

Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidan rad u Muzeju i to za navršenih:

- 5 xxxxxx 1 xxxxxxx xxxxx xxxxx

- 10 xxxxxx 1,25 najniže bruto plaće

- 15 xxxxxx 1,50 najniže bruto plaće

- 20 xxxxxx 1,75 najniže bruto plaće

- 25 xxxxxx 2 najniže bruto plaće

- 30 xxxxxx 2,50 najniže bruto plaće

- 35 xxxxxx 3 najniže bruto plaće

- 40 xxxxxx 4 najniže bruto plaće.

Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga ĉlanka za godinu u kojoj je stekao pravo na isplatu, slijedeći mjesec nakon mjeseca u kojem xx xxxxxx navršio odreĊeni neprekinuti xxxxx xxxx u Muzeju.

11. Dar za djecu

Članak 118.

U povodu Xxxx svetog Xxxxxx zaposleniku će se isplatiti sredstva za dar svakom djetetu koje do 31. prosinca tekuće godine ne navrši 15 xxxxxx starosti u iznosu na koji se prema propisima ne plaća porez.

Sredstva iz stavka 1. ovoga ĉlanka isplaćuju se zaposleniku-roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavano dijete prema Zakonu o porezu na dohodak.

12. Naknada za božićne blagdane

Članak 119.

Za božićne blagdane zaposleniku će se isplatiti prigodna nagrada u visini xxxx xx u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima prema godišnjem financijskom poslovanju Muzeja.

XI. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM

Članak 120.

Zaposlenik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuĊi raĉun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

Članak 121.

Ako zaposlenik postupi protivno zabrani iz ĉlanka 120. ovoga Pravilnika, poslodavac može od zaposlenika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raĉun, odnosno da mu zaposlenik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Pravo poslodavca iz stavka 1. ovoga ĉlanka prestaje u roku tri mjeseca od xxxx xxxx je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet xxxxxx xx xxxx sklapanja posla.

Članak 122.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se zaposlenik bavi obavljanjem odreĊenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je zaposleniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. ovoga ĉlanka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Članak 123.

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odreĊeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu zaposlenik ne smije zaposliti kod druge osobe xxxx xx u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj raĉun

ili za raĉun treće osobe sklapati poslove kojima se natjeĉe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

Ugovor iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije se zakljuĉiti za razdoblje duže od dvije godine od xxxx prestanka rada.

Ugovor xx xxxx sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.

XII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 124.

Zaposleniku, koji pokaže interes za stvaranje izuma ili istraživanja mogućnosti tehniĉkih unapreĊenja u svezi s djelatnošću Muzeja, ravnatelj će posebnom odlukom odobriti novĉana sredstva za struĉnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Izumi ostvareni na radu ili u svezi s radom pripadaju Muzeju.

Na izum, koji zaposlenik ostvari izvan rada ili nema veze se radom a u svezi je s djelatnošću Muzeja, Muzej ima pravo prvokupa.

Posebnim ugovorom utvrdit će se nadoknada za primijenjeno tehniĉko unapreĊenje koje je predložio zaposlenik.

XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Naĉini prestanka ugovora o radu

Članak 125.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću zaposlenika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme,

3. kada zaposlenik navrši 65 xxxxxx xxxxxx starosti i 15 xxxxxx mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i zaposlenik drukĉije ne dogovore,

4. sporazumom zaposlenika i poslodavca,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 126.

Sporazum o prestanku ugovora o xxxx xxxx biti zakljuĉen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu

Članak 127.

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i zaposlenik.

Redoviti otkaz poslodavca

Članak 128.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u sluĉaju:

- ako prestane potreba za obavljanjem odreĊenog posla zbog gospodarskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreĊenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

- ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika).

Članak 129.

Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten xx xxxx ako poslodavac ne može zaposliti zaposlenika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti zaposlenika za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 130.

Pri odluĉivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu poslodavac xxxx voditi raĉuna o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete zaposlenika.

Članak 131.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem zaposlenika poslodavac xx xxxxx zaposlenika xxxxxx upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u sluĉaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

Xxxxxxxx otkaz zaposlenika

Članak 132.

Zaposlenik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 133.

Poslodavac i zaposlenik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito xxxxx povrede obveze iz radnog odnosa ili xxxx xxxxx osobito važne ĉinjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 134.

Ugovor o xxxx xxxx se izvanredno otkazati samo u roku od 15 xxxx od xxxx saznanja za ĉinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 135.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem zaposlenika poslodavac xx xxxxx omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati od poslodavca da to uĉini.

Neopravdani razlozi za otkaz

Članak 136.

Obraćanje zaposlenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavljaju opravdani razlog za otkaz.

Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Muzeja zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili ovog Pravilnika, odnosno obraćanje zaposlenika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Privremena odsutnost zaposlenika na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreĊeno vrijeme

Članak 137.

Ugovor o radu sklopljen na odreĊeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviĊeno ugovorom.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 138.

Otkaz xxxx imati xxxxxx oblik.

Poslodavac xxxx u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz xx xxxx dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Članak 139.

Otkazni rok poĉinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teĉe za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojaĉane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti u obrani te u drugim sluĉajevima opravdane nenazoĉnosti zaposlenika na radu, odreĊenima zakonom.

Najmanje trajanje otkaznog roka

Članak 140.

U sluĉaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

- mjesec xxxx ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

- mjesec xxxx i dva tjedna ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

- dva mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet xxxxxx,

- dva mjeseca i dva tjedna ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset xxxxxx,

- tri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset xxxxxx.

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga ĉlanka zaposleniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset xxxxxx povećava se za dva tjedna ako je zaposlenik navršio 50 xxxxxx xxxxxx, a za mjesec xxxx ako je navršio 55 xxxxxx xxxxxx.

Zaposleniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika) utvrĊuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrĊenih u stavku 1. i 2. ovoga ĉlanka.

Članak 141.

Ako zaposlenik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu xx xxxxx isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 142.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje ĉetiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 143.

Ako zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec xxxx ako on za to ima osobito važan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 144.

Odredbe koje se odnose na otkaz primjenjuju se i na sluĉaj kada poslodavac otkaže ugovor o radu i istodobno predloži zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanja ugovora o radu po izmijenjenim uvjetima zaposlenik xx xxxx izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 xxxx.

U sluĉaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora rok od

15 xxxx u kojem zaposlenik može od poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeĊenog prava teĉe od xxxx xxxx se zaposlenik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od xxxx isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac ako se zaposlenik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Savjetovanje radniĉkog vijeća o otkazu

Članak 145.

Namjeru da otkaže odreĊeni ugovor o radu poslodavac xx xxxxx priopćiti radniĉkom vijeću/sindikalnom povjereniku te xx xxxxx o toj odluci savjetovati se s radniĉkim vijećem/sindikalnim povjerenikom u sluĉaju, na naĉin i pod uvjetima propisanim zakonom.

Otpremnina

Članak 146.

Zaposlenik kojem poslodavac otkazuje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĊuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti iznos u manjem od jedne trećine prosjeĉne mjeseĉne plaće xxxx xx zaposlenik ostvario u tri

mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga ĉlanka ne može biti veći od šest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća koje je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 147.

Odluĉivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa ima poslodavac, odnosno ravnatelj sukladno odredbama Statuta.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 148.

Odluke o otkazu ugovora o radu dostavljaju se u poslovnim prostorima poslodavca, za radnog vremena.

Ako se zaposlenik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovoga ĉlanka dostavljaju se preporuĉenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja zaposlenika xxxx xx zaposlenik prijavio poslodavcu.

Odluka se smatra dostavljenom ako xx xx zaprimio odrasli ĉlan zaposlenikovog kućanstva.

Ako dostava ne uspije na naĉin iz stavka 2. ovoga ĉlanka, odluka o otkazu istiĉe se na oglasnoj ploĉi poslodavca ili u poslovnom prostoru poslodavca u kojem borave ili xx xxxxx zaposlenici poslodavca.

Protekom roka od tri xxxx smatra se da je odluka o otkazu dostavljena zaposleniku, što na odluci potvrĊuje ovlaštena osoba poslodavca.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 149.

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 xxxx od dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako poslodavac u roku od 15 xxxx od dostave zahtjeva zaposlenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne udovolji xxx zahtjevu, zaposlenik može u daljnjem roku od 15 xxxx zahtijevati zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati zaposlenik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga ĉlanka, osim u sluĉaju zahtjeva zaposlenika za naknadom štete ili drugim novĉanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Iznimno od stavka 3. ovoga ĉlanka, zaštitu povrijeĊenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga ĉlanka, u roku od 15 xxxx od xxxx dostave odluke kojom je povrijeĊeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti zaposlenik koji ima sklopljen ugovor o radu na odreĊeno vrijeme, zaposlenik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i zaposlenik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se xx xxxxxxxx zaštite dostojanstva zaposlenika.

Zaštita dostojanstva zaposlenika i zaštita od diskriminacije

Članak 150.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi zaposlenika od izravne ili neizravne diskriminacije na podruĉju rada i radnih uvjeta, ukljuĉujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struĉnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Poslodavac xx xxxxx zaštititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreĊenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova ako je takvo neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dostojanstvo zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemira- vanja.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od slje- dećih osnova: rase ili etniĉke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ĉlanstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, braĉnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeĊa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva te osobe, a uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉki neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje xxxxx, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje zaposlenika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemira- vanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 151.

Poslodavac će imenovati osobu xxxx xx osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika.

Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovoga ĉlanka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluĉaju radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 152.

Osoba xxxx xx osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba) dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja.

Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suoĉenje, obaviti oĉevid te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Članak 153.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja ovlaštena xxxxx xx sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnosi- telja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala te u sluĉaju njihovog suoĉenja.

Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazoĉne njegovom sastavljanju.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazoĉne upozorila da su svi podaci utvrĊeni u postupku zaštite dostojanstva zaposlenika tajni te da ih je upozorila na posljedice odavanja xx xxxxx.

Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju oĉevida ili prikupljanju drugih dokaza.

Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisniĉar koji je bilješku sastavio.

Članak 154.

Nakon provedenog postupka ovlaštena xx xxxxx u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnosi- telja pritužbe

ili

2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Članak 155.

U sluĉaju iz podstavka 1. prethodnoga ĉlanka ovlaštena xxxxx xx u svojoj odluci navesti sve ĉinjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.

U odluci iz stavka 1. ovoga ĉlanka ovlaštena xxxxx xx predložiti nadležnom tijelu poslodavca da osobi xxxx xx podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (xxxxxx upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu) te predložiti poduzimanje drugih mjera

koje su primjerene pojedinom sluĉaju radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja.

U sluĉaju iz podstavka 2. prethodnoga ĉlanka ovlaštena xxxxx xx odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 156.

Nadležno tijelo poslodavca će na temelju provedenoga postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom sluĉaju radi sprjeĉavanja nastavka uznemiravanja te osobi xxxx xx zaposlenika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 157.

Ako poslodavac u roku od xxxx xxxx ne poduzme mjere za sprjeĉavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oĉito neprimjerene, zaposlenik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od xxxx xxxx zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 158.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oĉekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo zaposlenika, zaposlenik nije xxxxx dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od xxxx xxxx od xxxx prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog ĉlanka, kao i u sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka zaposlenik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario kao da je radio.

XV. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost zaposlenika

Članak 159.

Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Muzeju xxxxx xx štetu nadoknaditi.

Članak 160.

Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete xxxx xx uzrokovao.

Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknaĊuju u jednakim dijelovima.

Ako xx xxxx zaposlenika uzrokovalo štetu kaznenim (kriviĉnim) djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 161.

Visina štete utvrĊuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari obavlja se putem vještaĉenja.

Članak 162.

Naknada štete odreĊuje se u paušalnom iznosu od 500,00 kuna ako je prouzroĉena:

1. tuĉnjavom više zaposlenika u vrijeme rada,

2. zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla za vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

3. neopravdanom izostanku s rada,

4. zastojem u radu uslijed nestruĉnog rukovanja sredstvima za rad,

5. nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadaća,

6. prestankom rada prije otkaznog roka.

Članak 163.

Ako xx xxxxx uzrokovana štetnom radnjom iz ĉlanka 162. ovoga Pravilnika mnogo veća od utvrĊenog iznosa naknade, Muzej može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrĊene štete.

Članak 164.

Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi a xxxxx xx nadoknadio Muzej, xxxxx xx Xxxxxx nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 165.

Zaposlenik se može djelomiĉno ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete prouzroĉene s umišljajem ili grubom nepažnjom ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne odnosi se na zaposlenika koji xx xxxxx uzrokovao kaznenim (kriviĉnim) djelom s umišljajem.

2. Odgovornost Muzeja

Članak 166.

Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Muzej xx xxxxx zaposleniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

XVI. PRAVNI POLOŽAJ RAVNATELJA

Članak 167.

Ako prava, obveze i odgovornosti ravnatelja Muzeja nisu drukĉije ureĊena zakonom, Statutom Muzeja, drugim općim aktom ili ugovorom, na njega se odgovarajuće primjenjuju odredbe ovog Pravilnika.

Na temelju odluke Upravnog vijeća Muzeja s ravnateljem Muzeja sklapa se posebni ugovor kojim se pobliže ureĊuju njegova prava, obveze i odgovornosti.

Pri sklapanju ugovora iz prethodnog stavka ovoga ĉlanka Muzej zastupa predsjednik Upravnog vijeća.

XVII. RADNIČKO VIJEĆE, SINDIKAT I SKUP ZAPOSLENIKA

Članak 168.

Zaposlenici imaju pravo utemeljiti radniĉko vijeće koje će ih zastupati u Muzeju u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa, na naĉin i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu.

Članak 169.

Ako u Muzeju nije utemeljeno radniĉko vijeće, sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radniĉkog vijeća propisana Zakonom o radu.

Članak 170.

S ciljem sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju Muzeja moraju se dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi zaposlenika u Muzeju.

Ako u Muzeju nije utemeljeno radniĉko vijeće, skup zaposlenika iz stavka

1. ovoga ĉlanka xxxxx xx sazvati ravnatelj.

XVIII. POSEBNE ODREDBE Radna knjižica

Članak 171.

Zaposlenik ima radnu knjižicu koja xx xxxxx isprava.

Na xxx otpoĉinjanja rada zaposlenik predaje radnu knjižicu Muzeju.

O preuzimanju radne knjižice u sluĉaju stavka 1. ovoga ĉlanka Muzej izdaje zaposleniku pisanu potvrdu.

Na xxx prestanka ugovora o radu Muzej je obvezan zaposleniku vratiti radnu knjižicu.

Na pismeni zahtjev zaposlenika Muzej xx xxxxx i prije prestanka ugovora o radu predati zaposleniku radnu knjižicu.

XIX. MJERE KONTROLE

Članak 172.

Poslodavac može, kada to njegovi interesi zahtijevaju, dati nalog za obavljanje pregled, odnosno utvrditi naĉin kontrole ljudi i opreme pri ulazu i izlazu iz poslovnih prostora radi sprjeĉavanja otuĊivanja imovine poslodavca.

Izbjegavanje kontrole može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 173.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog xxxx od xxxx objave.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 174.

Ovaj Pravilnik dostavlja se radniĉkom vijeću/sindikalnom povjereniku.

Članak 175.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu, plaćama i drugim primanjima zaposlenika Muzeja MeĊimurja Čakovec od 22.6.2004. godine, ur. br. 55/04, te izmjene i dopune Pravilnika o radu, plaćama i drugim primanjima zaposlenika Muzeja MeĊimurja Čakovec od 26.9.2006. godine.

Urudžbeni broj: 96/10 U Čakovcu, 28.06.2010.

Ovaj Pravilnik o radu, plaćama i drugim primanjima zaposlenika Muzeja MeĊimurja Čakovec objavljuje se na oglasnoj ploĉi Muzeja xxxx 28.06.2010., a stupa na snagu 06.07.2010.

Predsjednik Upravnog vijeća MUZEJA MEĐIMURJA ČAKOVEC

Xxxxxxxx Xxxxxxxxx, dipl. ing.