Zaključak. U skladu sa odredbom člana 71 Zakona o rudarstvu, koncesionar xx xxxxx da u toku i po završetku radova na eksploataciji predmetne mineralne sirovine, a najkasnije u roku od jedne godine od xxxx završetka radova, privede zemljište na eksploatacionom polju namjeni prema Projektu rekultivacije zemljišta, odnosno da preduzme mjere zaštite životne sredine sadržane u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji je xx xxxxxx organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine data saglasnost i mjere zaštite voda u skladu sa zakonom. O naprijed navedenim mjerama izvještavaju se nadležno ministarstvo za rudarstvo i ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede, vodoprivrede, zaštite životne sredine i nadležni organ lokalne uprave. Za sanaciju i rekultivaciju, saglasno odredbi člana 73 Zakona o rudarstvu, koncesionar xx xxxxx da od svake jedinice proizvoda mineralne sirovine mjesečno izdvaja sredstva za djelimičnu ili potpunu sanaciju zemljišta, a prema odobrenim projektima sanacije i rekultivacije. Visina sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi, način obračunavanja, plaćanja i korišćenja sredstava xxxxx xx uređen Uredbom o visini sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi, načinu obračunavanja, plaćanja i korišćenja tih sredstava (“Sl. list CG”, br. 51/11).
Zaključak. Xxxx xx statistički osiguranje od loma mašina za osiguravače xxx uvek tehnički pozitivna podvrsta osi- guranja, štete su svake godine sve brojnije i xxxx, a u pojedinim slučajevima daleko prevazilaze ugovorenu premiju. Razlog za ovo treba tražiti u zastareloj opremi, neadekvatnom održavanju, nestručnom rukovanju, a u krajnjoj liniji i nedovoljnom preduzimanju mera da do kvarova uopšte dođe. Xxx pre, osiguranje deluje kao jedini efikasni modus za izravnavanje rizika, jer osigu- ranici najčešće nemaju dovoljno sredstava da u slučaju Xxxxx XXXXX, LLD Law agent in damages, Insurance Co., DDOR NOVI SAD, Novi Sad, Serbia lomova plaćaju popravke ili nabavljaju nove mašine i proizvodne linije. Primetna je velika sličnost u klasičnim uslovima osi- guranja osiguravajućih kompanija, pa korisnici i nema- ju velikog izbora u pogledu odabira osiguravajućeg po- krića. Uglavnom se osiguravaju iste opasnosti, odnosno isključeni su isti rizici. Stoga bi bilo korisno proširiti primenu osiguranja „svih rizika”, jer xx xxxxx dokaziva- nja realizacije osiguranog slučaja prebačen na osigura- xxxx, što znatno olakšava procesni položaj osiguranika. Ali, xxxxx xx utisak da se ovim načinom osiguranja ne posvećuje adekvatna pažnja xxxx xxxxxx, jer je u ne- xxx slučajevima to tek dopunski xxxxx xxxx se posebno ugovara, a ponegde je pokriće ograničeno vremenski ili na neki drugi način. Svakako je pozitivan pomak načinio zakonodavac, xxxx xx dodatno propisao da je osiguravač xxxxx da i pismeno upozori ugovarača osiguranja o rizicima i is- ključenjima koji se odnose na osiguravajuće pokriće. Imajući u vidu kompleksnost uslova osiguranja, poseb- no informisanje o opsegu pokrića, to će doprineti da osiguranici bolje shvate ugovor o osiguranju, a xx xxxxx xxxxxx da se preduprede buduće nesuglasice i sporovi. Konkretno, za osiguranje mašina od lomova ovo je od velikog značaja, budući da uslovi osiguranja redovno sadrže veliki broj isključenja i restriktivnih klauzula, koje mogu dovesti čak i do gubitka prava na naknadu. Pored pravilne procene rizika, od značaja za sma- njenje xxxxx xx i preventiva, koju bi trebalo ostvarivati u saradnji sa osiguravačem, ne samo u obliku davanja novčanih sredstava, već i kroz tesnu saradnju stručnih službi u svim fazama zaključivanja i trajanja ugovora o osiguranju. UDC: 368.187 Professional paper This paper analyses the machinery breakdown insurance, which provides insurance protection of the machines, as well as of complex industrial system and equipment. T...
Zaključak. U analiziranim postupcima sa istim predmetom nabavke naručilac je uporno insistirao na jednom dodatnom uslovu, koji je toliko uopšten i nedefinisan da se širim tumačenjem može čak i sasvim izaći van okvira javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva. Upravo se to i dogodilo u prvom postupku koji je poništen u celini. Naime, naručilac je prvo u konkursnoj dokumentaciji zahtevao da ponuđač Izjavom o reputaciji dokaže da su on i njegova povezana lica sve ugovore i poslovne odnose sa Republikom Srbijom i direktnim i indirektnim korisnicima budžeta Republike Srbije izvršavali i izvršavaju na kvalitetan način, a onda se, u stručnoj oceni ponuda, obratio Ministarstvu privrede i utvrdio da je Agencija za privatizaciju raskinula ugovor o privatizaciji sa jednim od ponuđača u konkretnom postupku javne nabavke i koji je dostavio uredno potpisanu i overenu Izjavu o reputaciji. To je naručilac iskoristio kao razlog za odbijanje te ponude, tvrdeći da je time dokazano da je Izjava o reputaciji lažna, iako postupak privatizacije nema nikakve veze sa postupkom javno-privatnog partnerstva. Xxxxx, naručilac je u konkursnoj dokumentaciji odredio potpuno nejasan i uopšten dodatni uslov u pogledu poslovne reputacije, tražeći od ponuđača samo izjavu o tome. Xxxx xx to iskoristio, pa je u stručnoj oceni ponuda utvrdio da jedan od ponuđača ne ispunjava xxx xxxxx zato što prethodno nije ispunjavao svoje obaveze iz privatizacije koje nemaju nikakve veze sa konkretnim predmetom nabavke. Sumnjamo (ako to nije i očigledno) da je naručilac pre sprovođenja ovih postupaka javne nabavke znao da jedan od ponuđača koji će učestvovati u njima ima raskinut ugovor o privatizaciji u Srbiji, pa xx xxxx odredio nejasnu poslovnu reputaciju u Srbiji kao dodatni uslov, xxx xx smatrao da pod takav uslov može u stručnoj oceni da podvede taj raskid ugovora iako on nije u logičkoj vezi sa predmetom konkretne javne nabavke. Sumnjamo da je naručilac svesno izbegao da u samoj konkursnoj dokumentaciji navede (najavi) da će u okviru tog uslova uzeti u obzir i raskide ugovora o privatizaciji koje su prethodno imali ponuđači, jer bi to u toj fazi postupka sigurno bilo uspešno osporeno. Naime, član 76, stav 6 ZJN propisuje da dodatni uslovi ne smeju diskriminisati ponuđače i moraju biti u logičkoj vezi sa predmetom konkretne javne nabavke, a privatizacija nije u vezi sa predmetom konkretnih postupaka javnih nabavki. I posle poništenja prvog postupka javne nabavke zbog spornog dodatnog uslova, naručilac je i dal...
Zaključak. U skladu sa članom 71 Zakona o rudarstvu Koncesionar xx xxxxx da u toku i po završetku radova na eksploataciji predmetne mineralne sirovine, a najkasnije u roku od jedne godine od xxxx završetka radova, privede zemljište na eksploatacionom polju namjeni prema Projektu rekultivacije zemljišta, odnosno, da preduzme mjere zaštite životne sredine sadržane u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji je xx xxxxxx organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite životne sredine data saglasnost i da preduzme mjere zaštite voda u skladu sa zakonom. O naprijed navedenim mjerama izvještavaju se Ministarstvo ekonomije i ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede, vodoprivrede, zaštite životne sredine i nadležni organ lokalne uprave. Ukoliko Koncesionar u skladu sa članom 71 Zakona o rudarstvu ne izvrši sanaciju i rekultivaciju prostora, istu će o njegovom trošku sprovesti Koncedent. Za sanaciju i rekultivaciju, saglasno odredbi člana 73 Zakona o rudarstvu, Koncesionar xx xxxxx da od svake jedinice proizvoda mineralne sirovine mjesečno izdvaja sredstva za djelimičnu ili potpunu sanaciju zemljišta, a prema odobrenim projektima sanacije i rekultivacije. Visina sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi, način obračunavanja, plaćanja i korišćenja sredstava xxxxx xx uređen Uredbom o visini sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvodi rudarski radovi, načinu obračunavanja, plaćanja i korišćenja tih sredstava (“Sl. list CG”, br. 51/11). Koncesionar xx xxxxx da u skladu sa navedenom Uredbom redovno dostavlja Ministarstvu obnovljivu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv, bez prava prigovora, kao sredstvo obezbjeđenja izvršenja obaveza rekultivacije i sanacije. Visina novčanog iznosa bankarske garacnije određuje se rješenjem Ministarstva, u skladu sa Uredbom.
Zaključak. Zavod je obvezan, kroz svoju osnovnu djelatnost koja se ogleda u provođenju OZO u Republici Hrvatskoj, omogućiti svim osiguranim osobama Zavoda da prava na zdravstvenu zaštitu iz OZO na svim razinama zdravstvene djelatnosti, kao i ostala prava u okvirima utvrđenih standarda ostvaruju potpuno i pravovremeno. Ovu zadaću Zavod može ostvariti ako ugovorni subjekti Zavoda i mjerodavne službe Zavoda izvršavaju svoje obveze kvalitetno i u skladu s propisanim normama.
Zaključak. Ugovorom o delu poslenik se obavezuje naručiocu da će obaviti odre- đeni posao. Taj posao može da znači stvaranje nove fizičke stvari, kao što je izrada drvenog stola, izrada odeće, cipela, nove haljine, slike, skulpture itd. Može da znači i promenu već postojeće fizičke stvari, kao što je farbanje ogra- de, popravka frižidera, popravka automobila itd. Međutim, posao poslenika može da bude i izvršenje neke usluge. U ovim slučajevima zakon govori o 27 Xxxxxxx X., Xxxxxxxxxx D., op. cit., str. 310 ; Xxxxxxxxx D., op. cit., str. 821-822. 28 Xxxxxxx X., Xxxxxxxxxx X., op. cit., str. 311. obavezi izvršenja nekog fizičkog ili intelektualnog rada. Posao koji poslenik obavi xxxx biti izvršen blagovremeno i uredno. Što xx xxxx blagovremenosti poslenik treba posao da obavi u ugovoreno vreme. Kod ugovora o delu, izrada dela zavisi kako od kvaliteta poslenikovog rada, tako i od kvaliteta materijala. Osnovno pravilo kod ugovora xxxxx xx, da naručilac naručuje delo onako kako njemu odgovara i daje tačna uputstva za izradu tog dela posleniku, a poslenik xx xxxxx da to xxxx izvrši po pravilima svoje struke. U slučaju xxxx xx poslenik poverio izvršenje posla trećem licu, u ugovornom odnosu i dalje ostaju posle- nik i naručilac posla koji su zaključili ugovor o delu. Poslenik xx xxxxx predati naručiocu izrađenu ili opravljenu stvar. Poslenik se oslobađa ove obaveze ako stvar xxxx xx izradio ili opravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara. Xxxxx, obaveze poslenika su: izvršenje dela, bitno je i da posao obavi on lič- no, garancija za svojstva i predaja izrađene stvari naručiocu.
Zaključak. Lihvarstvo predstavlja pojavni oblik zabranjene djelatnosti iz kruga ilegalnog gospodarstva (sive ekonomije). Kao takvo xxxx xx zabranjeno u svim povijesnim razdobljima. Ujedno xx xxxxx od pojavnih oblika kriminalnog poduzetništva (engl. criminal enterprise) putem kojeg se zločinačka udruženja, koristeći se nepovoljnim okolnostima, uključuju u gospodarstvo kroz takvo poduzetništvo koje je po svojem djelovanju protuzakonito. Xxxxxxxxx (zelenaški) ugovor prema odredbama iz čl. 329. ZOO/05. u sebi obuhvaća i subjektivni element (postojanje nepovoljnih okolnosti) koji ujedno predstavlja xxxx kaznenog djela lihvarskog ugovora prema odredbama iz čl. 242. KZ/11. Zaštita imovine postiže se u vidu građanskopravne zaštite, xxx xxx ima ograničen doseg, s obzirom na to da sankcije građanskog prava imaju privatnopravni karakter. Kaznenopravne norme također supsidijarno štite imovinu i imovinske koristi te kroz kaznenopravnu zaštitu mogu ostvariti sankciju koja ima javnopravni karakter. Razvoju i rasprostranjenosti lihvarstva mogu pridonijeti brojni destabilizirajući čimbenici prisutni u državi i društvu. Uvidom u policijsku statistiku vidljivo xx xxxx imovinski kriminalitet predstavlja glavninu u obujmu ukupnog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj te xxxx xx unutar toga broj prijavljenih i razriješenih kaznenih djela lihvarskog ugovora konstantan, s određenim odstupanjima, koja se mogu objasniti stupanjem na snagu novog KZ/11., ali ostaje pitanje prisutnosti tamne brojke, budući da oštećenici ne prijavljuju kazneno djelo nadležnim državnim tijelima.
1. Xxxxxxx, X. (1995). Ekonomski leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod Xxxxxxxx Xxxxxx, Masmedia.
2. Xxxxxxx, X. (1818). Defence of Usury, London: Xxxxx and Xxxx.
3. Xxxxxxx, X., Mrčela, M. (2012). Koncepcija krivnje u novom Kaznenom zakonu, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 19(2), 389-407.
4. Cirkveni, N. (2012). Ekonomska teorija kriminaliteta: neodoljiva privlačnost i iluzije egzaktnosti, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 18(2), 779-813.
5. Xxxxxx, X. (1956). Nešto o lihvarstvu, Xxxxxxxxx za stručno obrazovanje službenika unutrašnjih poslova, 4(2), 124-125.
6. Xxxxxxxx, X. (1992). Osnovne karakteristike imovinskog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, Defektologija, 28(1-2), 213-243.
Zaključak. Prihodi prikupljeni po osnovu posebnih namjena za šume namjenski će se koristiti za finansiranje aktivnosti koje su predviđene Zakonom o šumama, Programom o korištenju prihoda od posebnih namjena za šume za 2015. godinu. DOSTAVLJENO:
Zaključak. Član 1. Član 2.
Zaključak. Osiguranje predstavlja specifičnu delatnost koja zahteva definisanje bitnih elemenata ugovora, kako bi se poštovala opšta pravila vezana za svaku vrstu osi- guranja, kao i xxx xxxxx zaključenja ugovora o osiguranju. Ta pravila se nalaze u opštim uslovima osiguranja, a ugovorne stranke xx xxxxxxxx da definišu pojedi- ne elemente u skladu sa predmetom osiguranja, rizikom koji se osigurava, speci- fičnosti vezane za osiguranika, itd. Od definisanja posebnih uslova zavisiće i visi- na premije osiguranja. Ugovor o osiguranju se zaključuje prihvatom ponude. No, dokaz da je ugovor zaključen predstavlja potpis na ugovoru ili polisi, odnosno, li- stu pokrića. U svakom slučaju, opšte uslove sastavlja osiguravač, pretpostavljeno jača strana u ugovoru. Ugovarač osiguranja može, ali i ne xxxx prihvatiti te uslove. Si- xxxxx xx da osiguravač xxxx da uskladi te uslove sa opštim pravilima, kako bi, uopšte, mogao da obavlja delatnost osiguranja. Autonomija volje nije u potpuno- sti ugrožena, kako smo rekli, imajući u vidu da i jedna i druga strana odlučuju da li će se ugovor zaključiti, a pojedine vrste ugovora o osiguranju (pre svega, oba- vezna), kao i pojedine vrste osiguranja, zahtevaju postojanje unapred definisanih