POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR
STRUKOVNI SINDIKAT DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKE
˝NACRT˝
POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U OBLASTI ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZAŠTITE REPUBLIKE SRPSKE
Banjaluka - jul, 2006.godine
POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U OBLASTI ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZAŠTITE REPUBLIKE SRPSKE
I. OPŠTE ODREDBE
Primjena Kolektivnog ugovora
Član 1.
Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze iz rada i po osnovi rada radnika i poslodavca u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite Republike Srpske.
Ovaj kolektivni Ugovor obavezuje njegove potpisnike kao i članove sindikata zdravstva i socijalne zaštite koji mu naknadno pristupe u zdravstvenim ustanovama, ambulantama, domovima zdravlja, apotekama, apotekarskim ustanovama, bolnicama, Zavodu za zaštitu zdravlja Republike Srpske, specijalizovanim zavodima, institutima, klinikama, kliničkim centrima i ustanovama socijalne zaštite koji imaju sjedište na teritoriji Republike Srpske.
Temeljna načela
Član 2.
Ovaj Xxxxxx obavezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.
Prava i obaveze radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sistem pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obavezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.
Član 3.
Pojedinačnim kolektivnim Ugovorom, kao i Pravilnikom o radu, detaljno se razrađuju određena pitanja, prava i obaveze iz rada i po osnovu xxxx, xxx se ne mogu utvrditi u manjem obimu od onog koji je utvrđen Zakonom o radu i Opštim kolektivnim Ugovorom.
Član 4.
Strane potpisnice obavezuju se primjenjivati ovaj Ugovor.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Xxxxxxx izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano obavezuje xx xx xxxx jednostrano prekršiti ovaj Ugovor,
nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
II. XXXXX RJEŠAVANJE SPOROVA
Mirenje
Član 5.
Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će xx xxxxxxxx mirenja.
Mirenje provodi mirovna komisija od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Srpske, jednog Sindikati, a trećeg sporazumno xxx xxxxxx.
Rokovi mirenja
Član 6.
Ugovorne strane moraju u roku 24 sata dati prijedlog svog člana mirovne komisije i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.
Ako se ugovorne strane drukčije ne dogovore, mirovna komisija treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku tri xxxx od xxxx imenovanja svih članova.
Prihvat i učinci mirenja
Član 7.
Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovne komisije, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnoga xxxx xxxxx primanja prijedloga.
Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovne komisije u roku iz stava 1. ovoga
člana, smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate obe ugovorne xxxxxx xxx pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Arbitraža
Član 8.
Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu.
Sastav, način odlučivanja te rokovi arbitraže određuju se primjenom člana 5. i 6. ovoga Ugovora.
Troškovi
Član 9.
Troškove mirenja i arbitraže ugovorne strane snose ravnopravno.
III. ŠTRAJK
Suzdržavanje od štrajka i uslovi za dopuštanje štrajka
Član 10.
Za vrijeme važenja ovoga Ugovora Sindikati neće stupati u štrajk radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.
Suzdržavanje od štrajka iz stava 1. ovoga člana ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.
Sindikati imaju pravo organizovati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora.
Donošenje odluke o štrajku
Član 11.
Pri organizovanju i preduzimanju štrajka Sindikat xxxx voditi računa o ostvarivanju Ustavom zagarantovanih xxxxxxx i prava drugih.
Xxxxxxxx se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i ličnu sigurnost.
Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata.
Najava štrajka
Član 12.
Štrajk xx xxxx najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri xxxx prije početka štrajka.
U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat xxxx naznačiti razloge štrajka, mjesto, xxx i vrijeme štrajka te podatke o štrajkačkom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.
Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.
Zabrana ometanja štrajka
Član 13.
Štrajk koji je organizovan u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom, druga ugovorna strana ne smije spriječavati ili ometati.
Rukovođenje štrajkom
Član 14. Štrajkom rukovodi štrajkački odbor Sindikata.
U ustanovama koje su uključene u štrajk, xxxx xx osnovati štrajkački odbor ili imenovati osoba xxxx xx obavljati funkciju štrajkačkog odbora.
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka.
Obaveze i ovlasti štrajkačkog odbora
Član 15.
Štrajkački odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkački odbor obavezan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi druga ugovorna strana s kojom je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.
Poslovi koji se ne smiju prekidati
Član 16.
Štrajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomoći, službama hitne medicinske pomoći zdravstvenih ustanova i epidemiološkim službama xxxxxx za javno zdravstvo nije dopušten.
Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, osim djelatnosti iz stavke 1. ovoga člana, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite uz prethodno mišljenje Sindikata, u roku tri xxxx od najave štrajka određuje prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno
obavljati radi sprečavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika.
Ako Sindikat ne prihvata odluku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite iz stava 2. ovoga člana, može podnijeti prigovor posebnoj arbitraži u roku 48 sati od primanja odluke.
Arbitraža iz stava3. ovoga člana ima pet članova od kojih po dva člana imenuju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Sindikat, a predsjednika arbitraže imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske.
Arbitraža xxxx donijeti odluku o pritužbi sindikata u roku tri xxxx od xxxx prijema pritužbe. Odluka arbitraže je konačna.
U slučaju da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ne odredi prijeko potrebne poslove iz stava 2. ovoga člana, Sindikat će samostalno utvrditi prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati za vrijeme trajanja štrajka.
Prava sudionika štrajka
Član 17.
Zbog sudjelovanja u štrajku organizovanomu u skladu sa ovim Ugovorom, radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.
IV. TUMAČENJE UGOVORA
Član 18.
Ugovorne strane osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Ugovora u koju svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Sjedište komisije je u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Komisija za tumačenje ovoga Ugovora:
– daje obavezujuća tumačenja odredbi ovoga Ugovora i o njima obavještava obe ugovorne strane,
– prati izvršavanje ovoga Ugovora,
– izvještava obe ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.
Xxxxx xxxx komisije
Član 19.
Komisija donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.
Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se primijeniti odredbe člana 6. stava 2. i 3. ovoga Ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obe ugovorne strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je obavezna prihvatiti kao svoje tumačenje.
Tumačenja komisije obavezna su i dostavljaju se svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Rokovi za tumačenje
Član 20.
Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili ustanova komisija za tumačenje obavezno xx xxxx tumačenje ovoga Ugovora u roku 30 xxxx od xxxx primanja zahtjeva.
Neutralni stručnjak obavezan xx xxxx svoje tumačenje u roku 15 xxxx.
V. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA
Izmjene i dopune Ugovora
Član 21.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
U ime Xxxxxxxxx prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora može podnijeti pregovarački odbor.
Ugovorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora xxxx xx pismeno oglasiti u roku 15 xxxx od xxxx primanja prijedloga xx xxxx pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 xxxx od xxxx primanja prijedloga. U protivnom stekli su se uslovi za primjenu odredbi ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Otkaz Ugovora
Član 22.
Ovaj Xxxxxx može xx xxxxxx otkazati s otkaznim rokom od tri mjeseca.
Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obavezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.
Obnova Ugovora
Član 23.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora xxxxxx xx započeti najmanje 60 xxxx prije isteka roka na koji je zaključen.
VI. RADNI ODNOSI
1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Probni rad
Član 24.
-Ukoliko se Ugovorom o radu predviđa probni rad isti ne može biti duži od tri mjeseca.Izuzetno, ovaj rok može se sporazumno produžiti xxx tri mjeseca.
-Dužina probnog rada, zavisi od vrste i složenosti poslova na radnom mjestu i precizira se pojedinačnim kolektivnim Ugovorom ili Pravilnikom o radu.
-Prilikom zaključivanja Ugovora o probnom xxxx xxxxxx se upoznaje sa načinom praćenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada.
-Radnik na probnom radu vodi dnevnik rada u koji za svaki xxx unosi poslove i radne zadatke koje je obavljao i njihov obim.
-Neposredni rukovodilac svojim potpisom u dnevnik rada radnika potvrđuje da xx xxxxxx obavio poslove i zadatke i unosi svoje primjedbe i zapažanja.
-Xx xxxxxx poslodavca u dogovoru sa organom sindikalne organizacije formira se komisija xxxx xx izvršiti provjeru sposobnosti radnika.
-Xxxx xxxx ulaze u sastav komisije moraju imati adekvatnu stručnu spremu radnog mjesta na koje se radnik prima ili xxxx xxxxxx obrazovanja.
-Komisija iz prethodnog stava ovog člana, najkasnije pet xxxx prije isteka Ugovora o probnom radu, uz prethodno pribavljeni izvještaj neposrednog rukovodioca, u pismenoj formi daje ocjenu o rezultatima probnog rada i o tome obaviještava radnika i poslovodni organ poslodavca.
-Izvještaj komisije da xx xxxxxx zadovoljio na probnom radu odlaže se u dosije radnika i on nastavlja sa redovnim radom na radnom mjestu za koje je zaključio Ugovor o probnom radu.
-Radnik koji prema izvještaju komisije ne zadovolji za vrijeme probnog rada prestaje radni odnos istekom roka u skladu sa Zakonom o radu.
Pripravnici
Član 25.
-Pripravnikom se smatra lice koje je završilo srednju, višu školu ili fakultet, a koje prvi put zasniva radni odnos u xxx xxxxxxxxx.
-Pripravnički staž za radnike sa srednjom stručnom spremom traje šest mjeseci, sa višom devet mjeseci, a sa visokom dvanaest mjeseci.
-Pripravnik je u obavezi da za vrijeme pripravničkog staža prođe program osposobljavanja shodno stručnoj spremi i kvalifikacijama u cilju osposobljavanja za samostalan rad i polaganje stručnog ispita.
-Stručni ispit pripravnik polaže istekom pripravničkog staža u roku od trideset xxxx o trošku poslodavca, pred komisijom koja xxxx imati isti ili xxxx xxxxxx stručne spreme od one za koju se pripravnik osposobljava ili komisijom koju obrazuje državni organ.
-O položenom ispitu pripravniku se izdaje uvjerenje.
-Za vrijeme trajanja pripravničkog staža radnik pripravnik ima prava u skladu sa Zakonom o radu ili Opštim kolektivnim ugovorom.
- Pripravniku xx xxxx odrediti stručna osoba, xxxx xx xxxxxxx njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu xxxx biti uručen.
- Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust utvrđen ovim Ugovorom.
Član 26.
-U skladu sa potrebama radnog mjesta i promjenom u metodi i tehnologiji rada poslodavac je u obavezi da radnika o sopstvenom trošku uputi na stručno osposobljavanje i usavršavanje u skladu sa zakonima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno kada dođe do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada.
- Stručno osposobljavanje i usavršavanje može se obavljati neposredno kod poslodavca ili u specijalizovanim ustanovama i školama što se reguliše Pojedinačnim kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu.
-Za vrijeme stručnog osposobljavanja i usavršavanja radnik ima pravo punu platu koju bi primio da je bio na radu.
-Poslodavac koji nije radniku obezbjedio dopunsko osposobljavanje, stručno
obrazovanje i usavršavanje u skladu sa zahtjevima xxxxxxx xxxx na radnom mjestu nema pravo na obeštećenje u slučaju materijalne štete koja nastane kao posljedica nestručnog rada, niti radnik može po xxx osnovu trpjeti druge štetne posljedice.
Član 27.
-Radnik se raspoređuje na radno mjesto za koje zasniva radni odnos i koje je navedeno u Ugovoru o radu.
-Poslodavac može radnika, za vrijeme trajanja Ugovora o radu, uputit u drugo mjesto:
a) ako upućivanje ne utiče štetno na zdravlje radnika,
b) ako putovanje u mjesto rada i povratka u mjesto prebivališta radnika, u normalnim uslovima i javnim prevoznim sredstvima, ne traje duže od tri sata, a za majke radnice, sa djetetom od tri do xxxxx xxxxxx, duže od dva sata dnevno.
-Zaposleni se u toku xxxx xxxx rasporediti na svako radno mjesto u mjestu rada koje odgovara stepenu i vrsti njegove stručne spreme, znanju i sposobnostima, ako postoji potreba procesa i organizacije rada, što se utvrđuje Pojedinačnim kolektivnim ugovorom.
Član 28.
-Radnik xx xxxxx, privremeno obavljati poslove koji ne odgovaraju ni vrsti ni stepenu njegovog stručnog obrazovanja, znanja i radnog iskustva u slučaju više sile ( prirodnih ili drugih nesreća u xxxxxx xx ugrožen život i zdravlje ljudi ili imovina), spašavanja ljudskih života i zdravlja, ako je osposobljen za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu na poslovima koje xx xxxxx privremeno obavljati.
-Poslodavac može radnika privremeno rasporediti na druge poslove koji ne odgovaraju vrsti i stepenu njegovog stručnog obrazovanja u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, zamjene odsutnog radnika ili obaveze izvršavanja ugovorenog posla.
-Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana može trajati najduže tri mjeseca.
-Radnik za vrijeme obavljanja poslova iz stava 1. i 2. ovog člana ima pravo na platu svog radnog mjesta, odnosno platu xxxx xx za njega povoljnija.
Član 29.
-Preduzeće je dužno da omogući povratak na posao svojim radnicima nakon isteka izborne funkcije u državnom organu ili organizaciji, komori, organima sindikata i političkim strankama, ukoliko se prijave poslodavcu u roku od trideset xxxx od xxxx isteka funkcije.
2. RADNO VRIJEME
Član 30. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično.
Sedmično radno vrijeme raspoređeno je na pet xxxx u sedmici, od ponedjeljka do xxxxx.
Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored dnevnog, odnosno sedmičnog radnog vremena poslodavac može odrediti drugačiji dnevni ili sedmični raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodneve radne sedmice.
Skraćeno radno vrijeme
Član 31.
-Radno vrijeme radnika xxxx xxxx na poslovima sa posebnim uslovima na kojima i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika, skraćuje se do 30 časova sedmično.
-Dužina trajanja skraćenog radnog vremena za određene poslove utvrđuje se Pojedinačnim kolektivnim ugovorom na osnovu sljedećih kriterija:
1. grupa poslova 30 časova
1.stalni rad sa otvorenim izvorima jonizujućeg zračenja, 2.stalni rad u zoni jonizujućeg zračenja i angino salama,
3.rad na davanju citostatske terapije (radna mjesta ljekara i medicinskih tehničara). 4.stalni rad sa duševnim bolesnicima (radna mjesta ljekara i medicinskih tehničara) a
stacionarnim ustanovama svi zaposleni u odjeljenju,
2. grupa poslova 35 časova
1.stalni rad u urgentnim ekipama hitne medicinske pomoći (radna mjesta ljekara, medicinskih tehničara i bolničara xxxx xxxx neposredno na zbrinjavanju hitnih slučajeva),
2.radno mjesto u neonatologiji (radna mjesta ljekara i medicinskih tehničara),
3.stalni rad u službama patologije i sudske medicine (radna mjesta ljekara i medicinskih tehničara i bolničara),
4.radno mjesto u operacionim i porođajnim salama (radno mjesto ljekara,babica, anestetičara i istrumentara),
5.rad u hemodijalizi (svi zaposleni u službi),
6.radno mjesto u intenzivnoj njezi (ljekari, anestetičari, i medicinskih tehničari), 7.stalni rad u službi hemoterapija i laboratorijama sa zaraznim, toksičnim i
kancerogenim materijama (radna mjesta zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika,
perači suđa i čistačice-higijeničari),
8.stalni rad na odjeljenjima sa infektivnim bolesnicima (svi zaposleni),
9. stalni rad na uzimanju i davanju krvi i derivati krvi (svi zaposleni).
3. grupa poslova 37 časova
1.stalni rad na terenu u patronažnoj službi i liječenju (radna mjesta ljekara, vozača i medicinskih tehničara),
2.stalni rad na odjeljenjima poluintenzivne njege i na xxxxx interhospitalnoj rehabilitaciji (radna mjesta ljekara i medicinskih tehničara),
3.stalni rad u stomatološkoj ordinaciji ( radna mjesta stomatologa i medicinskih sestara koji su u direktnom kontaktu sa pacijentom),
4.stalni rad u kotlarnici ( ložionica na čvrsto gorivo ), rad u perionicama i centralnoj
sterilizaciji.
4. grupa poslova 38 časova
1.stalni rad noću duži od 1/3 radnog vremena.
-Radnici xxxx xxxx na poslovima iz stava 2. ovog člana izjednačeni su u pravima i obavezama sa radnicima sa punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Član 32.
-Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne duže od jedne trećine punoga radnog vremena, u skladu sa zakonom.
Član 33.
-Poslodavac može uvesti prekovremeni rad radi obavljanja, odnosno završavanja poslova koji ne trpe odlaganje, a koji se ne mogu u odgovarajućem roku obaviti u redovnom radnom vremenu radnika. Prekovremeni rad može se uvesti istovremeno za više radnika, ili za samo pojedinog radnika.
Ne može se odrediti da radi prekovemeno:
a) radnica, počev od šestog mjeseca trudnoće, ili ranije, na osnovu mišljenja ljekara - ginekologa, xxx x xxxxx koja ima dijete do tri godine,
b) radnik mlađi od 18 xxxxxx,
c) invalid sa 70% i višeg stepena tjelesnog oštećenja, kao i radnik slabog zdravlja kome bi, prema mišljenju nadležnog ljekara, prekovremeni rad mogao pogoršati zdravstveno stanje.
- Prekovremeni rad radnika ne može trajati više od deset časova sedmično, a radniku xxxx xxxx na posebnim poslovima rada ne može trajati duže od pet časova sedmično.
-Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 150 časova godišnje.
-Radnik xxxx xxxx prekovremeno duže od tri časa ima pravo na odmor u trajanju od 15 minuta.
-Za vrijeme prekovremenog xxxx xxxxx radnika se uvećava za 35% u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu.
3. ODMORI I ODSUSTVO
Odmor
Član 34.
Odmor u toku rada (pauza) svakodnevno traje najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stava 1. ovoga člana ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnoga vremena.
Ako priroda posla ne omogućava pauzu u toku rada, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.
Odmor između dva xxxxx xxxx i najduže neprekidno trajanje rada
Član 35.
Između dva uzastopna radna xxxx xxxxxx ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Radnik ne smije raditi duže od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.
Sedmični odmor
Član 36.
Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani sedmičog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako se sedmični odmor radi potrebe posla ne može koristiti, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
Radniku se u svakom slučaju xxxx osigurati korištenje sedmičnog odmora nakon 14 xxxx neprekidnog rada.
Godišnji odmor
Član 37.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 xxxx, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:
-Osnovica godišnjeg odmora se uvećava prema stručnoj spremi:
1. viša stručna sprema-za xxxxx xxx,
2. visoka stručna sprema-za dva xxxx,
3. ljekar i stomatolog-za tri xxxx.
-Godišnji odmor utvrđen Zakonom o radu uvećava se po xxxxx xxx za svake tri navršene godine radnog staža.
- Godišnji odmor uvećava se:
1. samohranom roditelju, staratelju posvojitelju sa maloljetnim djetetom do xxxxx xxxxxx - dva xxxx,
2. roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje maloljetno dijete xxx po 1 radni xxx,
3. xxxxxxxxx, staratelju usvojiocu hendikepiranog djeteta-tri xxxx,
4. invalidu rada i ratnom vojnom invalidu-dva xxxx,
5. po osnovu stručne spreme
6. po osnovu otežanih uslova rada:
a) za rad na naročito teškom i po zdravlje štetnim uslovima za koje je utvrđeno skraćeno radno vrijeme-deset radnih xxxx,
b) za rad na radnom mjestu na kome se staž računa sa uvećanim trajanjem- pet radnih xxxx,
c) za rad sa pripravnošću i dežurstvom -tri xxxxx xxxx,
d) za rad u smjenama- dva xxxxx xxxx.
7.Pojedinačnim kolektivnim ugovorom se precizira dužina uvećanja godišnjeg odmora za svako radno mjesto.
Član 38.
Za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plate u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radniku xxxx xx narav posla takva xx xxxx raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, xxxx xxxxxx ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plate za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plate isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor
Član 39.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora te praznici i neradni dani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenoga godišnjeg odmora
Član 40.
Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, u skladu sa zakonom.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po xxxxx xxx godišnjeg odmora po želji, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva xxxx ranije.
Raspored godišnjeg odmora
Član 41.
Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac xx xxxxx voditi računa o potrebama i željama radnika te u xxx smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom.
Odluka o korištenju godišnjeg odmora
Član 42.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 xxxx prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja posebno važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora xxxx xx omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzrokovanih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stava 4. ovoga člana smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prevoza koji xx xxxxxx koristio u
polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta xxxx x xxxxxx određenoj ovim Ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje xx xxxxxx imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Član 43.
Radnik koji odlazi u penziju prije 1. jula ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.
Plaćeno odsustvo
Član 44.
Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do xxxxx xxxx u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
-prilikom sklapanja braka- pet radnih xxxx,
-prilikom smrti člana uže porodice-pet radnih xxxx,
-prilikom smrti člana šire porodice-dva xxxxx xxxx,
-u slučaju teže bolesti člana uže porodice- tri xxxxx xxxx,
-u slučaju teže bolesti člana šire porodice-dva xxxxx xxxx,
-prilikom rođenja djeteta- tri xxxxx xxxx,
-dobrovoljnog davanja krvi- dva xxxxx xxxx prilikom svakog davanja krvi,
-prilikom sklapanja braka djeteta- dva xxxxx xxxx,
-radi zadovoljavanja vjerskih i tradicijskih potreba- tri xxxxx xxxx,
-preseljenja u drugi xxxx- dva xxxxx xxxx,
-elementarne nesreće kojom je ugrožena egzistencija radnika i njegove porodice- tri xxxxx xxxx,
-sindikalnog obrazovanja i usavršavanja na kursevima i seminarima za vrijeme dok isti traju i u ostalim slučajevima utvrđenim Pojedinačnim kolektivnim ugovorom.
Plaćeno odsustvo iz stava 1.ovog člana ne može biti duže xx xxxxx radnih xxxx x xxxx jedne kalendarske godine, osim u slučaju smrti člana uže porodice.
Radnik, u slučaju potrebe, može u toku jedne kalendarske godine koristiti plaćeno odsustvo po više osnova.
Poslodavac može, na zahtjev radnika, odobriti plaćeno odsustvo duže xx xxxxx radnih xxxx x xxxx kalendarske godine u opravdanim slučajevima.
Uz zahtjev za korišćenje plaćenog odsustva po svim osnovama, potrebno je priložiti odgovarajući dokaz o postojanju slučaja za koji se traži plaćeno odsustvo.
Članom uže porodice u smislu ovog Ugovora smatraju se:bračni i vanbračni supružnici, njihova djeca(bračna, vanbračna i usvojena), pastorčad, djeca xxxxx pod starateljstvo, xxxxx, otac, brat, sestra, očuh i maćeha, a članom šire porodice: djed, baba i članovi uže porodice bračnog druga.
Obavezna edukacija za potrebe poslodavca
Član 45.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za:
– polaganje stručnog ispita – 7 xxxx
– polaganje specijalističkog ispita – 15 xxxx
– obavezno kontinuirano usavršavanje radi sticanja ili obnove odobrenja za
samostalan rad – godišnje – 7 xxxx.
Član 46.
Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju xx xxxxxx upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, organizovano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Troškovi edukacije
Član 47.
Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika.
Neplaćeno odsustvo
Član 48. Radniku se može odobriti neplaćeno odsustvo radi:
-obavljanja neodložnih ličnih i porodičnih poslova, koje je xxxxxx xxxxx obrazložiti u svom zahtjevu,
-pripremanja i polaganja ispita na fakultetu ili drugoj obrazovnoj organizaciji kao i pripremanja magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca,
-posjetu člana porodice xxxx xxxx u inostranstvu,
-stručno usavršavanja u inostranstvu, ukoliko usavršavanje nije na zahtjev i u interesu poslodavca,
-njega teško oboljelog člana porodice i u drugim opravdanim slučajevima.
Dužina trajanja neplaćenog odsustva precizira se Pojedinačnim kolektivnim ugovorom.
Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika po osnovu rada miruju, a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja, koje traje preko deset xxxx, snosi korisnik neplaćenog odsustva.
4. NAKNADA ŠTETE
Uslovi i načini smanjivanja i oslobađanja od naknade štete
Član 49.
Naknade štete iz Zakona o radu, smanjit će se pod uslovom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do xxxx nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:
– ako se šteta može u cijelini ili djelimično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima
rada ustanove ili
– ako xx xxxxxx u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga izuzetno teško pogodila ili
– ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili
– ako se radi o xxxxxx xxxxx.
Smanjenje štete iz razloga iz stavke 1. ovoga člana iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.
5. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Zabrana otkaza bez prethodne saglasnosti sindikalnog povjerenika
Član 50.
Bez prethodne saglasnosti sindikalnog povjerenika ne može se otkazati:
– radniku nakon 25 xxxxxx radnog staža kod istog poslodavca i 50 xxxxxx xxxxxx,
– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,
– majci djeteta do 7 xxxxxx,
– invalidnoj osobi,
– samohranom roditelju maloljetnog djeteta,
– roditelju s troje ili više djece do 15 xxxxxx, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.
Ako se sindikalni povjerenik u roku 8 xxxx ne izjasni ili uskrati saglasnost, smatra se da je saglasan s odlukom poslodavca.
Otkazni rokovi i otpremnina
Član 51.
Ako otkaz Xxxxxxx o radu daje poslodavac radnik ima pravo na otkazni rok zavisno od dužine radnog staža i to:
-od dvije do deset xxxxxx. 30 xxxx
-xx deset do dvadeset xxxxxx. 45 xxxx
-xx dvadeset do trideset xxxxxx. 75 xxxx
-preko trideset xxxxxx. 90 xxxx
Xxxxxx kome prestane radni odnos otkazom Ugovora o radu xx xxxxxx poslodavca zbog prestanka potrebe za radom radnika iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga, te neizvršavanje obaveza iz Ugovora o radu usljed radne nesposobnosti, pripada pravo na otpremninu na teret poslodavca.
Visina otpremnine zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca i iznosi:
a) za rad od dvije do deset xxxxxx, 40% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu ili koji mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada,
b) za rad od deset do dvadeset xxxxxx, 50% plate iz alineje 1 stav 2 ovog člana,
c) za rad od dvadeset do trideset xxxxxx, 60% plate iz alineje 1 stav 2 ovog člana,
d) za rad preko trideset xxxxxx, 70% plate iz alineje 1 stav 2 ovog člana.
Prije prestanka radnog odnosa, radniku, u smislu Zakona o radu poslodavac xx xxxxx
obezbjediti sljedeće:
-isplatu neisplaćenih plata, naknada plata i drugih davanja utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom,
-uplatu neizmirenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti,
-isplatu otpremnine u skladu sa odredbama ovog kolektivnog ugovora.
Staž kod istoga poslodavca
Član 52.
Xxx xxxx kod istoga poslodavca računa se neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.
Povreda obaveza iz ugovora o radu xx xxxxxx radnika
Član 53.
-Povredu obaveze iz ugovora o xxxx xxxxxx xxxx neizvršavanjem ili nemarnim, neblagovremenim i nesavjesnim izvršavanjem radne obaveze;
-Povredu radne obaveze radnik može izvršiti činjenjem ili nečinjenjem;
-Za povredu radne obaveze radnik odgovara u postupku za utvrđivanje odgovornosti;
-Odgovornost za povredu radne obaveze ne isključuje krivičnu, prekršajnu i materijalnu odgovornost.
Vrste povrede radnih obaveza
Član 54.
Povrede radnih obaveza mogu biti:
1.teže-koje su propisane Zakonom o radu,
2.lakše-koje su utvrđene normativnim aktima organizacije ili ustanove.
Član 55.
Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi xx xxxxx kojim se nanosi ozbiljna šteta interesima poslodavca, kao i ponašanje radnika iz koga se osnovano može zaključiti da xxxxx rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguć.
Disciplinski postupak
Član 56.
Disciplinskim postupkom uređuje se pokretanje, vođenje, zastarjelost postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog povrede radnih obaveza i druga pitanja od značaja za zaštitu radne discipline, kao i pitanje materijalne odgovornosti radnika.
Član 57.
Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svaki radnik i neposredni rukovodilac koji ima saznanja o učinjenoj povredi radne obaveze.
Inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka podnosi se u pismenoj formi i ista
xxxx biti obrazložena i potkrepljena dokazima.
Član 58.
Disciplinski postupak pokreće se zahtjevom xxxx xxxxx da sadrži: ime i prezime radnika koji je učinio povredu radne obaveze, radno mjesto, zanimanje i druge potrebne podatke, činjenični opis povrede radne obaveze, vrijeme, mjesto i način izvršenja, vrstu i pravnu kvalifikaciju povrede radne obaveze, posljedice učinjene povrede, podatke o pričinjenoj šteti, dokaze za navode iz zahtjeva i dr.
Član 59.
-Lice ovlašteno za pokretanje disciplinskog postupka dužno je podnijeti zahtjev odmah po neposrednom saznanju, a najkasnije u roku od xxxx xxxx od učinjene povrede radne obaveze,
-Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka zajedno sa kompletnim predmetom i svim prilozima obavezno se dostavlja radniku, disciplinskoj komisiji i sindikalnoj organizaciji,
-Komisija radi u xxxxx sastavu, a odluke donosi većinom glasova,
-Radniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, direktor i organ upravljanja su obavezni omogućiti pristup svoj potrebnoj dokumentaciji kao i prisustvo sjednicama na kojima se raspravlja o disciplinskoj odgovornosti.
-Protiv zahtjeva radnik može uložiti prigovor komisiji u roku od xxxx xxxx od xxxx prijema istog.
Član 60.
-Po prijemu zahtjeva predsjednik komisije poziva podnosioca zahtjeva radnika protiv koga se vodi disciplinski postupak, predstavnike sindikata, svjedoke i xxxxx xxxx za utvrđivanje disciplinske odgovornosti,
-Poziv xxxx biti uručen najkasnije xxxx xxxx prije održavanja rasprave,
-Raspravom rukovodi predsjednik komisije koji daje i oduzima riječ, postavlja pitanja, traži objašnjenja, a nakon toga daje riječ članovima komisije,
-Rasprava će se odložiti ako ne postoji dokaz da je poziv uručen, odnosno ako xx xxxxxx opravdano spriječen da dođe na raspravu, a tada se određuje novi termin održavanja rasprave,
-U toku rasprave vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci u toku vođenja rasprave, a nakon zavrđene rasprave komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti.
Član 61.
Disciplinska komisija po sprovedenom postupku i tačno utvrđenom činjeničnom stanju obustavlja postupak ako je nastupila zastara za pokretanje i vođenje postupka, oslobađa radnika odgovornosti ili izriče mjeru:
a) prestanka radnog odnosa ako xx xxxxxx učinio težu povredu radne obaveze;
b) novčane kazne u visini 30% xx xxxx plate radnika u trajanju od tri mjeseca.
-Poslodavac može mjeru prestanka radnog odnosa zbog teže povrede radne obaveze zamijeniti novčanom kaznom u visini do 30% od plate radnika u trajanju od tri mjeseca,
pod uslovom da nisu nastupile znatno teže posljedice za poslodavca, da xx xxxxxx odgovornosti radnika nasavjesni nehat i ako su utvrđene olakšavajuće okolnosti za radnika, o čemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika i disciplinske komisije.
Član 62.
-Na prvostepenu odluku radnik protiv koga se vodio disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva mogu podnijeti žalbu drugostepenom organu u roku od petnaest xxxx od prijema odluke.
-Žalba odlaže izvršenje odluke, a odluka drugostepenog organa je konačna.
Član 63.
-Pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti radnika zastarjeva u roku od trideset xxxx od xxxx xxxx je povreda učinjena, odnosno od xxxx saznanja za povredu , a najdalje u roku od tri mjeseca od xxxx xxxx je povreda učinjena,
-Vođenje postupka zastarjeva protekom šest mjeseci od xxxx pokretanja postupka za utvrđivanje odgovornosti radnika,
-Izvršenje izrečene mjere za povredu radne obaveze ne može se pristupiti ako je proteklo više od tri mjeseca od xxxx konačne odluke kojom je mjera izrečena.
Član 64.
Bez prethodne saglasnosti predsjednika sindikata ne može se otkazati Ugovor o radu:
-radniku nakon 25 xxxxxx radnog staža kod istog poslodavca i 50 xxxxxx xxxxxx,
-trudnici , odnosno ženi koja doji dijete,
-majci djeteta do xxxxx xxxxxx,
-invalidnoj osobi,
-samohranom roditelju maloljetnog djeteta,
-roditelju xx xxxxx ili više djece do 15 xxxxxx, odnosno djece na redovnom školovanju,
-roditelju djeteta sa poteškoćama u razvoju.
Lakša povreda radne obaveze
Član 65.
Lakšom povredom radne obaveze smatraju se sve povrede radnih obaveza i radne discipline koje zakonom nisu određene xxx xxxx povreda radnih obaveza, a naročito:
-kašnjenja na posao i odlazak prije isteka radnog vremena,
-izazivanje svađe na poslu,
-neljubazan i nekulturan odnos prema drugim radnicima i strankama ,
-konzumiranje alkohola za vrijeme radnog vremena u manjim količinama,
-nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima kao i svako ponašanje na radu koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca ili trećih lica.
Mjere za izvršenje lakše povrede radnih obaveza su :
-pismena opomena radniku
-novčana kazna u visini 10% neto plate radnika u trajanju do tri mjeseca.
Ponavljanje lakših povreda radnih obaveza tri ili više puta mogu da se kvalifikuju xxx xxxx povreda radnih obaveza za koju se može izreći i mjera prestanka radnog odnosa.
Naknade materijalne štete
Član 66.
-Ako radnik namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje materijalnu štetu xxxxx xx istu nadoknaditi,
-Ako xx xxxxxx štete ne može utvrditi u tačnom iznosu, njena xx xxxxxx utvrđuje u paušalnom iznosu xx xxxxxx komisije koju imenuje poslodavac ili lice koje on ovlasti.
-U radu komisije učestvuje i predstavnik sindikata kojem radnik pripada,
-Radnik koji na radu i u vezi xx xxxxx pričini materijalnu štetu poslodavcu može se osloboditi plaćanja naknade za štetu, ako bi time bila ugrožena egzistencija radnika i njegove porodice i u drugim slučajevima utvrđenim Pojedinačnim kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu.
Zaštita prava radnika
Član 67.
-Ukoliko radnik smatra da mu je od poslodavca povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, može podnijeti xxxxxx zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava, u roku 15 xxxx od xxxx saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od xxxx učinjene povrede,
-U slučaju povrede prava radnika, prije traženja zaštite kod nadležnog suda radnik i poslodavac radni spor mogu riješiti sporazumom ili arbitražom.
Član 68.
Radnici mogu podnositi kolektivne zahtjeve radi razmatranja i odlučivanja o pitanjima od zajedničkog interesa za više radnika, kao i podnositi prigovore protiv pojedinačnih rješenja xxxxxx xx odlučivano o njihovim pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornosti na radu ili u vezi xx xxxxx,
-O kolektivnim zahtjevima odlučuje Upravni odbor ili drugi, njemu po funkciji odgovarajući organ poslodavca,
-Ako se kolektivom zahtjevu ne može udovoljiti, podnosiocima zahtjeva daje se obrazloženje,
-Prilikom odlučivanja o kolektivnom zahtjevu nadležni organ xx xxxxx da omogući predstavnicima radnika da i usmeno obrazloži svoj zahtjev.
Član 69.
U cilju rješavanja pitanja iznesenih u zahtjevu radnik i poslodavac sporno pitanje mogu iznijeti pred arbitražu,
-Arbitraža se sastoji od tri člana, od kojih jednog određuje poslodavac, jednog sindikat kojem radnik pripada, a trećeg člana određuju sporazumno,
-Članovi arbitraže moraju biti xxxx xxxx imaju potrebna stručna znanja za rješavanje spornog pitanja.
Član 70.
-Arbitraža razmatra sporno pitanje i njemu odlučuje na sjednici,
-Arbitraža odlučuje u okviru predmeta spora, u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom i pravno relevantnim činjenicama za rješavanje spornog pitanja,
-Ako je potrebno arbitraža može odrediti i vještačenje u cilju donošenja zakonite i pravedne odluke.
VII. PLATA
Plata
Član 71.
Za obavljeni rad radniku pripadaju plata i naknade u skladu sa Zakonom o radu, Opštim kolektivnim ugovorom, ovim kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu.
Plata se sastoji od :
a) osnovne plate koju xx xxxxxx ostvario za puno radno vrijeme i standardne rezultate rada,
b) uvećanje plate.
Radnik ima pravo i xx xxxxx primanja u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom
Najniža plata za zaposlene u ovim djelatnostima je najniža plata regulisana Opštim kolektivnim ugovorom.
Član 72.
Osnovna plata za puno radno vrijeme utvrđuje se tako što se cijena xxxx, xxx izraz vrijednosti za najjednostavniji rad, pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom koji zavisi od stručne spreme radnika i složenosti poslova.
Cijenu rada utvrđuje komisija sastavljena od šest članova od kojih svaka strana ugovornica imenuje po tri člana u skladu sa metodologijom koju utvrđuje komisija.
Sastavni dio osnovne plate je uvećanje po osnovi ukupnog radnog staža radnika, koje iznosi 0,5% za svaku godinu radnog staža.
Osnovna plata pripravnika i drugih radnika koji nemaju položen stručni ili drugi odgovarajući ispit koji su po zakonu dužni položiti, umanjuje se za 20%.
Član 73.
Za sva radna mjesta kod poslodavca utvrđuju se koeficijenti na osnovu složenosti, odgovornosti, uslova rada i stručne spreme koja xx xxxxx za obavljanje određenog posla, od najjednostavnijih do najsloženijih grupa poslova.
Zaposleni se razvrstavaju u osam grupa složenosti poslova zavisno od stepena stručne spreme prema jedinstvenoj nomenklaturi zanimanja sa sljedećim koeficijentom za rad sa punim radnim vremenom:
1.Grupa
-stručno zvanje specijaliste u oblasti visokog obrazovanja a)ljekar specijalista. 18
b)ljekar subspecijalista. 19
-Godišnje povećanje za 8%.
2.Grupa
-visoka stručna sprema
a)Medicinska struka
-doktori medicine i stomatolozi. 14
-Godišnje povećanje za 8%.
-magistar farmacije. 10
-biohemičar. 9,5
b)Nemedicinska struka. 9
3.Grupa
-viša stručna sprema
a)Medicinska struka. 6,5
b)Nemedicinska struka. 6
4.Grupa
-stručna sprema VKV radnik. 4,5
5.Grupa
- SSS stečena sa najmanje četiri godine školovanja
a)Medicinska struka. 5,25
b)Nemedicinska struka. 4,5
6.Grupa
-stručna sprema kvalifikovanog radnika i SSS
stečena sa najmanje tri godine školovanja. 3,5
7.Grupa
-stručna osposobljenost za zvanje polukvalifikovanog priučenog radnika. 2,75
8.Grupa
-poslovi nekvalifikovanog radnika. 2,5
Član 74.
Ako xx xxxxxx raspoređen na radno mjesto niže stručne spreme usljed nove sistematizacije radnih mjesta pripada mu najniži koeficijent njegove stručne spreme, a ako xx xxxxxx raspoređen na radno mjesto za koje ne ispunjava uslove stručne spreme propisane za to radno mjesto, određuje mu se xxxxx xxxxxxx koeficijenta radnog mjesta na koje je raspoređen.
Isplata plate
Član 75.
Plata se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dvije isplate ne smije biti duži od 30 xxxx.
Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plata.
Poslodavac xx xxxxx na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, sindikalne
članarine, osiguranja i sl.).
Poslodavac xx xxxxx da radniku uruči pismeni obračun plate prilikom svake isplate.
Odsutnost tajnosti plata
Član 76.
U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plata.
Javnost plata osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plata, ako to zahtijeva radnik.
Uvećanje plate
Član 77.
Osnovna plata radniku uvećat će se:
– za rad noću 40%
– za rad subotom 25 %
– za rad nedjeljom 35 %
– za prekovremeni rad 50%
– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u turnusima.
Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca xxxx xxxxxx obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu xxxx (xxxxx smjena) tokom mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tokom jednog mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva xxxxx xxxx u sedmici odnosno sedmicu xxxx u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.
Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca xxxx xxxxxx obavlja naizmjenično tokom sedmice ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 _ 12 – 48.
Uvećanje plate iz stava 1. podstava 5. ovoga člana utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.
Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uveče i 6 sati ujutru idućeg xxxx.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat xxxx xxxx od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom xxxx, xxx i svaki sat xxxx xxxx od redovnog mjesečnog xxxxx radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Umjesto uvećanja plate po osnovi prekovremenog rada iz stava 1. podstava 4. ovoga člana poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih xxxx prema ostvarenim xxxxxx prekovremenog rada u odnosu 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih xxxx).
Dodaci iz stava 1. ovoga člana međusobno se ne isključuju.
Sva uvećanja predviđena ovim članom u kumulativu ne mogu preći 35%.
Član 78.
U slučaju kada tokom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uslova:
– starosti – 5 xxxxxx pred starosnu penziju ili
– profesionalne bolesti ili
– povrede na radu
poslodavac je obavezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plate xxxx xx ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Radniku pripada od xxxx nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od xxxx završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plata u iznosu plate radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.
Radnike 5 xxxxxx pred starosnu penziju, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
Rad na praznike
Član 79.
Za rad u dane praznika i neradne dane utvrđene Zakonom o praznicima i neradnim danima, radnik ima pravo na platu uvećanu za 150%.
Ako radnik na xxx praznika ili neradnog xxxx utvrđenog zakonom radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plata mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.
Primjena dodataka iz stava 1. i 2. ovoga člana isključuje primjenu dodataka iz predhodnog člana ovoga Ugovora.
Sati odrađeni xx xxxxxxx, neradni xxx u smislu Zakona o praznicima i neradnim danima ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu.
Naknada za dežurstvo
Član 80.
Naknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:
a) radnim danom iznosi 15% od osnovne plate radnika, a obračunava se na sljedeći način:
– prvih osam sati obračunava xx xxx redovni rad,
– drugih osam sati obračunava xx xxx redovni rad jer radnik odrađuje sljedeći radni xxx,
– trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 15% od osnovne plate radnika.
b) radnim danom pred neradni xxx, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 20% od osnovne plate radnika, a obračunava se na sljedeći način:
– prvih osam sati obračunava xx xxx redovni radni xxx,
– daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 20% od osnovne plate radnika.
-subotom se naknada za dežurstvo obračunava 24 sata.
-naknada za dežurstvo praznikom iznosi 25% od osnovne plate radnika.
Nakon odrađenog dežurstva, nedjeljom i praznikom radnik ima pravo na jedan plaćeni xxxxxxxx xxx.
Član 81.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 15% od osnovne plate radnika.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 20% od osnovne plate radnika.
Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti praznikom iznosi 25% od osnovne plate radnika.
Dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i praznikom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na xxxxxxxx xxx.
Naknada za pripravnost
Član 82.
Naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji xxx pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:
a) standardnu pripravnost 30%
b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20 km cestovne udaljenosti 40%
c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizovano dežurstvo, a potrebno je 60%.
U slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje Ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata.
Rad po pozivu
Član 83.
Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u zdravstvenoj ustanovi kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji prisutni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.
Uvećanje plate po osnovu otežanih uslova rada
Član 84.
Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje otežani uslovi rada pripada pravo na dodatak na platu.
Osnovna plata uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:
POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK
Dodatak % | ||
1. | – ljekar specijalista hirurgije | 20 |
– ljekar specijalista anesteziologije i reanimatologije | ||
– ljekar specijalista urologije – operater | ||
– ljekar specijalista maksilofacijalne hirurgije | ||
– ljekar specijalista ortopedije – operater | ||
– ljekar specijalista oftalmologije – |
operater | ||
– ljekar specijalista otorinolaringologije | ||
– operater | ||
– ljekar specijalista radiologije – intervencijski radiolog | ||
– ljekar specijalista dječje hirurgije | ||
– ljekar specijalista ginekologije i akušerstva– operater | ||
– stomatolog specijalista oralne hirurgije – operater | ||
– ljekar specijalista neurohirurgije – operater | ||
– ljekar specijalista infektolog | ||
– ljekar specijalista xxxx xxxx s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) | ||
– ljekar specijalista u primjeni citostatika ili u izloženosti otvorenom izvoru zračenja (2/3 radnog vremena) | ||
– zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) | ||
– ljekar specijalista u jedinici intenzivnog liječenja | ||
– ljekar specijalista interne medicine – intervencijski gastroenterolog | ||
– ljekar specijalista interne medicine – intervencijski kardiolog | ||
– ljekar specijalista pedijatar na pedijatrijskim odjelima, pedijatar - neonatolog– | ||
– ljekar specijalista psihijatrije na psihijatrijskim odjelima | ||
– ljekar specijalista patologije – obducent | ||
– ljekar specijalista sudske medicine | ||
– ljekar specijalista u dijagnostici i liječenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. xxxxxx biozaštite | ||
2. | – ljekar u hitnoj medicinskoj pomoći (2/3 radnog vremena na terenu) | 16 |
– zdravstveni radnik specijalist u bolnici | ||
3. | – zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici | 10 |
– ljekar specijalista u državnim zdravstvenim zavodima |
4. | – ljekar specijalista epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena na terenu) | 6 10 |
– izabrani ljekar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima | ||
1. | zdravstveni radnik: | 20 |
– u intenzivnoj njezi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) | ||
– na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena) | ||
– na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vremena) | ||
– na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena) | ||
– na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) | ||
2. | – ing. med. radiologije | 20 |
zdravstveni radnik: | ||
– u HMP (2/3 radnog vremena na terenu) | ||
– koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. xxxxxx biozaštite – neurohirurgija i traumatologija – forenzičnoj psihijatriji | ||
3. | 16 | |
zdravstveni radnik: | ||
– na hemodijalizi – na psihijatriji – na neurologiji i prosekturi – na intrahospitalnim infekcijama – u hitnoj hirurškoj službi | ||
4. | 15 | |
zdravstveni radnik | ||
– u patronaži – vozač u HMP | ||
5. | 12 | |
zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena) – u hitnoj službi – rađaoni – transfuziji – patologiji | ||
zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) – rad s infektima – rad s otrovima – | ||
6. | 10 |
zdravstveni radnik: – na bolničkim odjelima | ||
7. | 8 | |
zdravstveni radnik: – u laboratoriju – fizioterapeuti – u poliklinikama – u centralnoj sterilizaciji | ||
8. | 7 | |
9. | vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom | 6 |
zdravstveni radnik II. i III. vrste u zavodima za javno zdravstvo, i poliklinikama | ||
nezdravstveni radnik: –na poslovima čišćenja u operacijskoj sali i prosekturi | ||
1. | 5 | |
Ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste |
Član 85.
Uvećanja osnovne plate zaposlenima na radnim mjestima i poslovima iz prethodnog
člana ovoga Ugovora ne mogu se međusobno kumulirati.
Uvećanja osnovne plate na radnim mjestima i poslovima iz člana 66. ne odnose se na pripravnike.
Uvećanje plate po osnovu obavljanja rukovodećih poslova regulisati će se unutar ustanova Pojedinačnim kolektivnim ugovorom u skladu sa Zakonom o radu.
Uvećanja po ovom osnovu ne mogu biti veća od 35%.
Član 86.
Za pratnju bolesnika u jednom pravcu izvršenu van radnog vremena radniku se plaća:
-za pratnju do 50 kilometara. sati
-za pratnju od 50 kilometara do 200 kilometara. sati
-za pratnju preko 200 kilometara. 24 sata
Zaštita radnika
Član 87.
U slučaju kada tokom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uslova:
– starosti – 5 xxxxxx pred starosnu penziju ili
– profesionalne bolesti ili
– povrede na radu
poslodavac je obavezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plate xxxx xx ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Radniku pripada od xxxx nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od xxxx završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plata u iznosu plate radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.
Radnike 5 xxxxxx pred starosnu penziju, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
Slučajevi kada radnicima pripada pravo na naknadu plate
Član 88.
Xxxxxx ima pravo na naknadu plate kada ne radi zbog:
– godišnjeg odmora, |
– plaćenog odsustva, |
– državnih praznika i neradnih xxxx utvrđenih zakonom, – obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen xx xxxxxx |
poslodavca, – obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, |
– zastoja u poslu do kojeg xx xxxxx bez njegove krivice, |
– drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom. Naknada za vrijeme bolovanja |
Član 89. |
Ako xx xxxxxx odsutan s rada zbog bolovanja do 42 xxxx pripada mu naknada plate u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju. |
Ako xx xxxxxx odsutan s rada zbog bolovanja preko 4 mjeseca pripada mu naknada plate u visini 90% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada radniku xxxx xx na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. |
Član 90. Poslodavac zaposlenima na teret materijalnih troškova isplaćuje: |
1.dnevnicu za službeno putovanje u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH i u inostranstvu -u visini koju odredi Vlada Republike Srpske posebnim aktom, 2.naknadu troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka sa posla u visini pune |
cijene prevozne karte u javnom saobraćaju, 3.naknadu za povećane troškove boravka za vrijeme rada na terenu-u visini 10% dnevno od cijene rada utvrđene ovim kolektivnim ugovorom, |
4.troškove jednog toplog obroka za vrijeme jednog radnog xxxx, xxx i u slučaju obavljanja prekovremenog rada, u visini 50% najniže plate utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom srazmjerno broju xxxx provedenih u redovnom radnom vremenu, odnosno prekovremenom radu ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana radnika, |
5.regres za korišćenje godišnjeg odmora-u visini četiri najniže plate utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom, 6.otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju - u visini trostruke plate radnika |
obračunate u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom, 7.zimnicu i ogrev u visini tri najniže plate utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom, |
8.jubilarnu nagradu za dvadeset xxxxxx radnog staža kod poslodavca - u visini jedne prosječne plate u Republici Srpskoj, a za trideset xxxxxx radnog staža - dvije prosječne plate u Republici Srpskoj, |
9.troškove za polaganje prvog pripravničkog ispita i drugih specijalističkih ispita- licenci, 10.naknadu troškova za korišćenje sopstvenog automobila kod obavljanja službenog posla, po nalogu poslodavca - u visini od 20% cijene goriva po jednom litru za svaki |
pređeni kilometar. Član 91. |
Radniku ili njegovoj porodici pripada pomoć u slučaju: |
1.smrti radnika-u visini tri prosječne plate u Republici Srpskoj, 2.smrti člana uže porodice- u visini dvije prosječne plate u Republici Srpskoj, |
3.xxxxx invalidnosti radnika ( xxxx xx kategorisana xx xxxxxx nadležnog organa )- u visini dvostrukog iznosa prosječne plate u Republici Srpskoj, |
4.dugotrajne bolesti ili povrede radnika-( određene xx xxxxxx ljekarske komisije)- u visini dvostrukog iznosa prosječne plate u Republici Srpskoj, 5. dugotrajne bolesti člana uže porodice-( određene xx xxxxxx ljekarske komisije)-u |
visini jedne prosječne plate u Republici Srpskoj, 6.elementarnih nepogoda ili požara u stanu radnika-u trostrukom iznosu prosječne plate u Republici Srpskoj, |
7.rođenje djeteta- u visini jedne prosječne plate u Republici Srpskoj, |
Naknade po osnovi izuma i tehničkog unapređenja |
Član 92. Radniku pripada pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje. |
Naknada iz stava 1. ovoga člana može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređenja. Naknada xxxx biti razmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unapređenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time xx xxxx iznositi |
najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka. O naknadi iz stavova 1., 2., i 3. ovoga člana radnik i poslodavac zaključit će posebni |
ugovor.
Osiguranje |
Član 93. Poslodavac xx xxxxx osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja xxxx xxx i u slobodnom vremenu tokom 24 sata. |
IX. ZAŠTITA NA RADU |
Zaštita na radu |
Član 94. U pogledu provođenja zaštite na radu poslodavci i radnici obavezni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj ustanovi. |
X. PRAVA, OBAVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA |
Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika |
Član 95. Sindikat je obavezan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika. |
Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika |
Član 96. Poslodavac je obavezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu izvršenja njegove dužnosti te radi |
omogućavanja uvida u podatke i isprave u vezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja. Poslodavac treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za materijalni položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i Pravilnika o xxxx xxxxxx se regulišu prava i obaveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjiču na ekonomski i socijalni položaj radnika. |
Poslodavac je obavezan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri xxxx. Poslodavac je obavezan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. |
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u izvršavanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom. Prava iz stava 1. – 5. ovoga člana pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i |
sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca. Sindikalni predstavnik obavezan je pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom. |
Predstavnici sindikata u upravnim odborima Član 97. |
U upravnim odborima zdravstvenih ustanova dva su člana predstavnici radnika u skladu sa Zakonom o radu. |
Ako predstavnik radnika nije član sindikata, sindikati imaju pravo imenovati jednog predstavnika u Upravni odbor, ali bez prava glasa.
Povjerenik zaštite na radu |
Član 98. U provođenju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obavezu posebno: |
– sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje rada, – biti informisan o svim promjenama od uticaja na sigurnost i zdravlje radnika, |
– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu, |
– pozvati inspektora zaštite na xxxx xxxx ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, – školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način, |
– svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na siguran način. Ako u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obaveze u odnosu |
na zaštitu zdravlja i sigurnosti na xxxx xxxx preuzeti sindikalni povjerenik. Sindikalne aktivnosti i sastanci |
Član 99. |
Poslodavac je sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva obavezan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini ustanove i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe. Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organizuju u vrijeme i na način koji ne |
šteti djelotvornosti poslovanja ustanove. Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizuje u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove. |
Sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije. |
Uslovi za rad sindikata |
Član 100. |
Poslodavac xx xxxxx da sindikatu omogući formiranje i djelovanje u skladu sa njegovom ulogom i zadacima, statutom, programom i međunarodnim konvencijama o radu i to : a) da pokreće inicijative, podnosi zahtjeve i prijedloge i da zauzima stavove od |
značaja za materijalni, ekonomski i socijalni položaj radnika; b) da se mišljenja i prijedlozi sindikata razmotre prije donošenja odluke od značaja za materijalni, ekonomski i socijalni položaj radnika i da se u odnosu na njih opredjeli. |
Član 101. |
Poslodavac obezbjeđuje sindikatu sljedeće uslove za njegovo djelovanje : a) korišćenje odgovarajuće prostorije i potrebne administrativno-tehničke i |
računovodstvene usluge, b) naknadu plate u visini od 15% predsjedniku ili povjereniku sindikata kod poslodavca do 100 radnika, odnosno za svakih narednih 100 radnika xxx po 2,5% na osnovnu platu, |
c) naknadu od 25% na osnovnu platu za profesionalno obavljanje funkcije predsjednika ( povjerenik ), gdje xx xxxx zaposlenih preko 500, o čemu se zaključuje poseban ugovor. |
Član 102. -Sindikalnog predstavnika, radi njegove sindikalne aktivnosti, ako djeluje u skladu sa važećim zakonima, kolektivnim ugovorima i opštim aktima, nije moguće bez saglasnosti nadležnog organa sindikata, rasporediti na drugo radno mjesto, niti uputiti na rad kod drugog poslodavca. Radi sindikalnog djelovanja poslodavac ne može sindikalnom |
predstavniku, bez saglasnosti nadležnog organa sindikalnog djelovanja pokrenuti protiv njega disciplinski ili odštetni postupak, niti ga na drugi način dovesti u neugodan ili podređeni položaj. -Pravo iz prethodnog stava ovog člana traje za vrijeme obavljanja funkcije i dvije godine nakon isteka funkcije. |
- Sindikalni predstavnici u smislu ovog člana su i funkcioneri sindikata na višim nivoima koji svoju funkciju obavljaju volonterski, a zaposleni su kod poslodavca. |
Član 103. -Predstavnicima sindikata xxxx xx omogućiti odsustvovanje sa posla radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, konferencijama, sjednicama i kongresima i radi |
osposobljavanja na kursevima i seminarima. -Predstavnicima sindikata obezbjeđuje se pristup svim radnim mjestima kod poslodavca kad je to potrebno za obavljanje njihove funkcije. |
-U slučaju potrebe ubiranja sredstava solidarnosti, predstavnici radnika koje sindikat za to ovlasti, imaju pravo da ovu aktivnost obavljaju u odgovarajućim prostorijama ili pogonima poslodavca. -Predstavnicima sindikata dozvoljeno je da ističu obavještenja sindikata u prostorijama poslodavca na mjestima koja su pristupačna radnicima. |
-Predstavnicima sindikata dozvoljava se da koriste najmanje dva sata mjesečno u toku radnog vremena za sastanke u preduzeću i dva sata sedmično za ostale sindikalne aktivnosti. -Poslodavac je obavezan primiti na razgovor predsjednika sindikata odnosno |
sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od tri xxxx. -Poslodavac je obavezan u pismenoj formi odgovoriti na svaki dopis predsjednika sindikata, odnosno sindikalnog predstavnika. |
-Poslodavac ili predsjednik organa upravljanja su obavezni pozvati predsjednika sindikalne organizacije na sjednicu organa upravljanja sa utvrđenim dnevnim redom, kada se na sjednici raspravlja o ekonomsko-socijalnom položaju radnika. |
- Poslodavac xx xxxxx da predstavnicima sindikata dozvoli da radnicima dostavljaju informacije,biltene, publikacije, xxxxx i xxxxx dokumenta sindikata. |
- Poslodavac xx xxxxx obezbjediti xxxxxxxx xxxxxxx vanjskim sindikalnim predstavnicima u organizacije sindikata organizovanu kod njega, s xxx da te aktivnosti i posjete budu ranije najavljene direktoru.
-Aktivnosti sindikata vrše se tako da ne idu na štetu redovnog funkcionisanja poslodavca i radne discipline. |
Član 104. |
Poslodavac xx xxxxx obezbjediti obračun i uplatu sindikalne članarine obustavom iznosa članarine iz plata radnika - članova sindikata prilikom svake isplate plate, a prema odluci nadležnog organa sindikata uz pismenu saglasnost, odnosno sindikalnu pristupnicu radnika. Zaštita sindikalnog predstavnika |
Član 105. |
Sindikalnog predstavnika bez saglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj. |
Saglasnost za otkaz i saglasnost iz stava 1. ovoga člana daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena statutom onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti. Informisanje radnika |
Član 106. |
-Poslodavac xx xxxxx informisati radnika o pravima, dužnostima i odgovornostima, a posebno iz Zakona o radu i kolektivnog ugovora, platama, uslovima rada, načinu zaštite prava radnika, opštem stanju i perspektivi poslodavca i djelatnosti, te planovima za budući razvoj, perspektivi radnog odnosa, uslovima rada i zaštite na radu. |
- Poslodavac xx xxxxx da radnika obavještava o svim aktivnostima vezanim za utvrđivanje prestanka potrebe za radom radnika a svakog radnika lično da upozna sa mogućnostima za rješavanja njegovog radno-pravnog statusa. -Sindikat ima pravo da zahtjeva od poslodavca i druge informacije značajne za ostvarivanje prava radnika. |
Povratak na rad Član 107. |
Rukovodilac sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme. |
O namjeri povratka na rad, osobe iz stava 1. ovoga člana trebaju obavijestiti poslodavca u roku 30 xxxx od prestanka funkcije. |
XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 108. |
Ovaj Ugovor se zaključuje na period od 5 xxxxxx. | |
Ovaj Ugovor stupa na snagu ako ga na referendumu kojem je pristupilo najmanje jedna trećina radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite Republike Srpske, prihvati natpolovična većina radnika izašlih na referendum, a primjenjuje se u roku od 8 xxxx po objavljivanju u ˝Službenom glasniku ˝ Republike Srpske. Troškove objavljivanja ovog kolektivnog ugovora u ˝Službenom glasniku ˝ Republike | |
Srpske, snose sve strane solidarno. Stupanjem na snagu ovog ugovora prestaje da važi Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti zdravstva Republike Srpske objavljen u ˝Službenom glasniku˝ Republike Srpske, broj: 31/00. | |
Strukovni sindikat doktora | Ministarstvo zdravlja i |
medicine Republike srpske P r e d s j e d n i k | socijalne zaštite Republike srpske M i n i s t a r |
Doc.dr xxx.xxx Xxxx Xxxxxxxxx | Prof.xx Xxxxx Xxxxxx |
Broj: ............................... Datum ............................ | Broj........................... Datum....................... |