Contract

Temeljem članka 26. i 27. Zakona o radu (NN 93/14), te članka 41. stavka 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 76. stavka 4. Statuta Dječjeg Vrtića Girice, Upravno vijeće na 29. sjednici održanoj dana 12.01.2017. godine donijelo je

P R I J E D L O G PRAVILNIKA O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) Xxxxxx Xxxxx Girice kao Xxxxx (u daljnjem tekstu: Vrtić) uređuje zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme, odmore i dopuste, prava i obveze iz radnog odnosa, uvjete rada, plaće, naknade plaća, materijalna prava radnika, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja u svezi s radnim odnosima u Vrtiću.

Izrazi navedeni u ovom Pravilniku neutralni su i odnose se na osobe oba spola.

Članak 2.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike Vrtića koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom i osobe koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju za rad.

Nitko u Vrtiću ne može početi s radom prije sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 3.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako zakonom nije drukčije propisano.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi ovog Pravilnika, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 4.

Prigodom stupanja radnika na rad ravnatelj je dužan upoznati radnika s propisima iz radnih odnosa te organizacijom rada i zaštitom na radu u Vrtiću.

Ravnatelj je dužan omogućiti radniku bez ograničenja uvid u odredbe ovoga Pravilnika i drugih akata kojima su uređeni radni odnosi, odnosno prava i obveze radnika i Vrtića.

Članak 5.

Radnik je dužan obavljati ugovorene poslove savjesno i stručno te prema uputama ili radnim nalozima ravnatelja.

Prava i obveze radnika i Vrtića iz ugovora o radu, zakona i ovoga Pravilnika ostvaruju se od dana početka rada radnika u Vrtiću.

Članak 6.

Vrtić je dužan voditi evidenciju o radnicima i evidenciju o radnom vremenu sukladno važećim Pravilnicima.

Sadržaj i način vođenja evidencija iz stavka 1. ovog članka propisuje pravilnikom Ministar nadležan za rad.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Radni odnos

Članak 7.

Potrebu zasnivanja radnog odnosa utvrđuje ravnatelj.

Radni odnos u Vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. Odluku o objavi natječaja donosi Upravno vijeće.

Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama Vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

Članak 8.

Iznimno od članka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, ravnatelj može bez natječaja neposredno s radnikom sklopiti ugovor o radu:

• na određeno vrijeme kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana

• kada potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.

Članak 9. U natječaju za radna mjesta navode se podaci:

• o nazivu i sjedištu Vrtića

• naziv radnog mjesta za koje se objavljuje potreba ili vrsti posla za koji će se sklopiti ugovor o radu

• uvjete koje prijavljene osobe na natječaj trebaju ispunjavati

• isprave koje se trebaju dostaviti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta iz točke 3.

• rok u kojem trebaju dostaviti prijavu na natječaj, koji ne može biti kraći od osam dana

• naznaku mrežne stranice Vrtića

Pored podataka iz stavka 1. ovoga članka u natječaju mora biti jasno istaknuto da se za radno mjesto ravnopravno mogu javiti osobe oba spola.

Članak 10.

Nakon isteka natječajnog roka provodi se postupak izbora prijavljenih kandidata.

Prije izbora kandidata mogu se provjeriti radne i druge (stručne, zdravstvene) sposobnosti osobe koja traži zaposlenje.

Prethodno provjeravanje sposobnosti može se provoditi testiranjem, određivanjem osobi da obavi neki posao, razgovorom, upućivanjem osobe na liječnički pregled i na druge načine koji nisu u suprotnosti sa zakonom.

Prethodno provjeravanje sposobnosti obavlja ravnatelj odnosno povjerenstvo ili radnik Vrtića kojega ravnatelj za to opunomoći.

Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati utvrđenu zdravstvenu sposobnost za rad na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci.

Članak 11.

O izboru između kandidata prijavljenih na natječaj odlučuje ravnatelj.

O zasnivanju radnog odnosa odlučuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja za sva radna mjesta u Vrtiću.

S kandidatom za kojega je Upravno vijeće donijelo odluku o zasnivanju radnog odnosa ravnatelj sklapa ugovor o radu.

Članak 12.

Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa iz stavka 1. ovog članka donosi Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

Članak 13.

Kandidatima koji nisu izabrani dostavlja se pisana obavijest o izabranom kandidatu te se vraća dostavljena dokumentacija u roku od osam dana od donošenja odluke o izboru.

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 14.

Svaka osoba može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjeta zasnovati radni odnos u Vrtiću uz ispunjenje općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa i posebnih uvjeta za rad na određenim poslovima propisanim zakonom, drugim propisom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada.

Članak 15.

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti Vrtić o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršavanju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba, posebno djece s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Vrtić upućuje radnika na liječnički pregled, a obavezan je to učiniti ako je prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za određene poslove propisano zakonom ili drugim propisom, a radnik nema važeću svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti.

Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovoga članka xxxxx Xxxxx.

Članak 16.

Nazivi radnih mjesta s popisom i opisom poslova i posebnim uvjetima za sklapanje ugovora o radu radi obavljanja određenih poslova radnih mjesta utvrđeni su Statutom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Vrtića, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u Vrtiću

Članak 17.

Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.

Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao vrtić otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju vrtić, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

Ako vrtić kao vrtić sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u vrtiću niti kao vanjski suradnik vrtića.

U Vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

Radni odnos u Vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.

Sklapanje ugovora o radu

Članak 18.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Kod sklapanja ugovora o radu ravnatelj može od osobe koja traži zaposlenje tražiti samo podatke koji su neposredno vezani za obavljanje ugovornih poslova.

Članak 19.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ugovor o radu sklopljen između Vrtića i radnika mora sadržavati uglavke o:

• strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu,

• mjestu, odnosno mjestima rada radnika,

• nazivu, odnosno naravi ili vrsti rada, odnosno popisu ili opisu poslova na kojima se radnik zapošljava

• danu otpočinjanja rada

• očekivanom trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme

• trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

• otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik odnosno Vrtić

• osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

• trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

U slučaju kada se odredbama ugovora o radu upućuje na primjenu odredaba zakona, podzakonskog akta te ovoga pravilnika, odredbe tih akata primjenjuju se neposredno.

Članak 20.

Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Vrtić je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ako Vrtić prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Vrtić je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Ugovor o radu na neodređeno vijeme

Članak 21.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako važećim Zakonom o radu nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vijeme

Članak 22.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 23.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom, odnosno prestankom razloga zbog kojeg je isti sklopljen.

O prestanku ugovora o radu i stavak 1. ovoga članaka ravnatelj dostavlja pisanu obavijest.

Članak 24.

Vrtić je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod Vrtića sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme objavom na oglasnim pločama, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Vrtić je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Članak 25.

Ravnatelj i radnik u okviru uvjeta rada, kada za to imaju interes, mogu sklopiti aneks ugovora kojim mijenjaju pojedine uglavke ugovora o radu.

Probni rad

Članak 26.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad iz stavka 1. ovog članka ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Trajanje probnog rada određuje se ugovorom o radu na način kako je utvrđeno Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada.

Članak 27.

Ravnatelj imenuje povjerenstvo za ocjenjivanje radnika na probnom radu.

Povjerenstvo ima tri člana, koji, u pravilu, moraju imati isti stupanj stručne spreme kao i radnik na probnom radu.

Na temelju pisanog izvješća povjerenstva, ravnatelj najkasnije posljednjeg dana probnog rada izdaje radniku pisanu potvrdu o njegovoj uspješnosti tijekom probnog rada.

Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, ugovor o radu se otkazuje uz otkazni rok od sedam dana računajući od dana isteka probnog rada. Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti obrazložen i u pisanom obliku.

Ako otkaz zbog neudovoljavanja probnom radu Vrtić ne dostavi radniku najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik na probnom radu zadovoljio.

Pripravnici i stručni ispit

Članak 28.

Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik zasniva radni odnos kao pripravnik.

Prava i obveze Vrtića i odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom o radu.

Ugovor o radu s pripravnikom sklapa se na neodređeno ili određeno vrijeme.

Članak 29.

Ako su stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeni zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Vrtić može osobu koja je završila

školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad može trajati najduže onoliko koliko traje pripravnički staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

Članak 30.

Pripravnički staž traje godinu dana.

Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem Vrtiću.

Rok iz stavka 3. ovog članka ne teče za vrijeme rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.

Članak 31.

Na stažiranje pripravnika, praćenje pripravnika od strane Povjerenstva za stažiranje, obveze Vrtića prilikom prijave stažiranja i polaganje stručnog ispita primjenjuju se odredbe Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i propisa donesenih na temelju zakona u svezi s provođenjem pripravničkog staža i polaganjem stručnog ispita.

III. RADNO VRIJEME

Raspored radnog vremena

Članak 32.

Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Xxxxx.

Raspored radnog vremena odnosno raspored radnih obveza radnika utvrđuje ravnatelj pisanom odlukom.

Ravnatelj je dužan obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Radnik je dužan započeti s radom u određeno vrijeme i ne smije ga završiti prije isteka tog vremena.

Radnik za trajanja radnog vremena može napustiti radni prostor Vrtića samo uz dopuštenje ravnatelja.

Članak 33.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

U slučaju utvrđene potrebe djece za ostvarivanjem programa subotom, za potreban broj radnika mora se odrediti drukčiji tjedni raspored radnog vremena.

Dnevno radno vrijeme u pravilu je jednokratno. Trajanje dnevnog radnog vremena određuje se na način da se zadovolje potrebe djece za ostvarivanjem programa predškolskog odgoja.

Radno vrijeme odgojitelja i odgojno - obrazovnih radnika u neposrednom odgojno - obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece; stručnih suradnika u neposrednom pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima; više medicinske sestre – zdravstvenog voditelja u neposrednom zdravstveno - odgojnom radu s djecom, odgojiteljima i ostalim radnicima u predškolskoj ustanovi; te stručnih radnika koji provode programe za djecu s teškoćama u

neposrednom radu s djetetom određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe, odnosno odluci Ministra nadležnog za obrazovanje.

Puno radno vrijeme

Članak 34.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je Vrtić, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme

Članak 35.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja

godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Plaća radnika s nepunim radnim vremenom utvrđuje se razmjerno vremenu koje radnik radi.

Materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres za godišnji odmor, potpore) određuju se u punom iznosu.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Vrtić o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Prekovremeni rad

Članak 36.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev ravnatelja Vrtića dužan raditi duže od punog radnog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Umjesto uvećane osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane.

Članak 37. Odluku o prekovremenom radu donosi ravnatelj.

U hitnim slučajevima prekovremeni rad se može odrediti i usmeno s tim da pismena odluka radniku mora biti dostavljena u roku od 24 sata.

Iznimno, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene nenazočnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada odgojitelja i drugih stručnih radnika iznad norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada s djecom, odnosno ostvareni sati rada ostalih radnika iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom tijekom pedagoške godine ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.

Ravnatelj je obvezan izvijestiti inspekciju rada o većem opsegu prekovremenog rada u slučajevima propisanim Zakonom o radu.

Članak 38.

Prekovremeni rad ne može se odrediti:

- radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja,

- maloljetnom radniku,

- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog teže hendikepiranog djeteta,

- radniku koji zbog invalidnosti radi skraćeno radno vrijeme.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više Vrtića, mogu raditi prekovremeno samo ako daju Vrtiću pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 39.

Zbog naravi posla i zahtjeva procesa rada Vrtića radno se vrijeme može preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja radnik radi duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Radno se vrijeme u okviru godišnjeg zaduženja i strukture radnog vremena može preraspodijeliti tijekom pedagoške godine odlukom ravnatelja predškolske ustanove, ovisno o programima predškolskog odgoja, a u skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u određenom razdoblju (najduže šest mjeseci) može iznositi najviše 48 sati tjedno (uključujući i prekovremeni rad), s tim da se u preostalom razdoblju korištenjem slobodnih dana odnosno tjednim radnim vremenom kraćim od 40 sati osigura da radnik prosječno ne radi duže od 40 sati tjedno tijekom pedagoške godine.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 sati dnevno.

Xxxxxxxx, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

IV. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 40.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku)

od najmanje trideset (30) minuta, osima ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme. Vrijeme korištenja stanke određuje ravnatelj.

Ako narav pojedinih poslova ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima to će se vrijeme preraspodijeliti u okviru ukupnog godišnjeg zaduženja.

Dnevni odmor

Članak 41.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od 12 sati neprekidno.

Radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, uključujući redovni i prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.).

Tjedni odmor

Članak 42.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor iz prethodnog članka ovog Pravilnika.

Xxxx tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna.

Ako radnik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci ravnatelja.

Godišnji odmor

Članak 43.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana).

Maloljetni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani, subote i nedjelje.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Članak 44.

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se na četiri tjedna, a maloljetnom radniku na pet tjedana, dodaju radni dani prema sljedećim kriterijima:

a) prema rezultatima rada:

- za radnika koji ne ostvaruje predviđene rezultate rada 0 dana

- za radnika koji ostvaruje predviđene rezultate rada 2 dana

- za radnika koji ostvaruje nadprosječne rezultate rada 4 dana Odluku o uspješnosti rada radnika donosi ravnatelj.

b) prema uvjetima rada:

- za neporedni rad s djecom 3 dana

- za radnika koji radi u kuhinji 2 dana

- za ostale radnike 1 dan

c) prema dužini radnog staža:

- do 5 godina 2 dana

- od 5 do 10 godina 3 dana

- od 10 do 15 godina 4 dana

- od 15 do 20 godina 5 dana

- od 20 do 25 godina 6 dana

- od 25 do 30 godina 7 dana

- od 30 do 35 godina 8 dana

- više od 35 godina 9 dana

d) prema navršenim godinama starosti:

- do 30 godina 2 dana

- od 30 do 40 godina 3 dana

- od 40 do 50 godina 4 dana

- od 50 do 60 godina 5 dana

- iznad 60 godina 6 dana

e) prema složenosti poslova:

- poslovi VSS 5 dana

- poslovi VŠS 4 dana

- poslovi SSS,VKV i KV 3 dana

- poslovi PK i NK 2 dana

d) socijalni uvjeti:

- samohranoj majci sa jednim djetetom do 15 godina starosti 2 dana

- samohranoj majci sa dvoje djece ili više djece do 15 godina starosti 5 dana

- radniku koji izdržava teško bolesnog člana domaćinstva 4 dana

- invalidima rada 4 dana

- roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju na temelju uvjerenja

nadležnog liječnika 4 dana

- roditelju djeteta sa utvrđenim invaliditetom 4 dana

Članak 45.

Radnik koji se prvi puta zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način sukladan stavku

1. ovog članka, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Članak 46.

Prigodom određivanja vremena korištenja godišnjeg odmora, u skladu s potrebama organizacije rada, ravnatelj je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te, u tom smislu, prikupiti njihove prijedloge.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje ravnatelj, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora radniku se dostavlja Odluka o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 47.

Godišnji odmor u pravilu se koristi u srpnju i kolovozu.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako s poslodavcem drukčije ne dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Vrtić drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome obavijesti ravnatelja najmanje tri dana ranije.

Članak 48.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz stavka

2. ovog članka, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Vrtić nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Članak 49.

Prava na godišnji odmor radnik se ne može odreći, niti mu se to pravo može uskratiti.

U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 2. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Članak 50.

Radniku se može odgoditi, odnosno, prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih, neodgodivih službenih poslova, na temelju odluke ravnatelja.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 4. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 51.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

1. sklapanje braka 5 dana

2. sklapanje braka djeteta 5 dana

3. rođenje djeteta 2 dana

4. porođaja člana uže obitelji 2 dana

5. smrt člana uže obitelji 5 dana

6. smrt člana šire obitelji 3 dana

7. teške bolesti člana uže obitelji 5 dana

8. teške bolesti člana šire obitelji 3 dana

9. za potrebe selidbe u istom mjestu 1 dan

10. selidbe na udaljenost veću od 50 km 2 dana

11. sudjelovanja na kulturnim, sportskim ili duhovnim priredbama 1 dan

12. dragovoljnog davanja krvi – za svako davanje 1 dan

13. odaziva na poziv sudskih i upravnih tijela 1 dan

14. većih oštećenja ili uništenja materijalnih dobara 1 dan

15. elementarne nepogode 1 dan

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se naknadno, prema odluci Vrtića.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme kad nastupe okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti iz članka 51. stavak 1. alineja 5. i 6. (smrtni slučaj) nastupe u vrijeme kada je radnik na godišnjem odmoru, radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće s time da godišnji odmor prekida. Po prestanku korištenja dopusta uz naknadu plaće (plaćenog dopusta) radnik ima pravo nastaviti korištenje godišnjeg odmora.

Članak 52.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Odluku o pravu korištenja plaćenog dopusta donosi ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika.

Članak 53.

Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji (ushodna i nishodna linija) i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja sa radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Članom šire obitelji u smislu ovog Pravilnika smatraju se: braća i sestre roditelja, djeca brata ili sestre, roditelji supružnika.

Neplaćeni dopust

Članak 54.

Radniku se može na njegov pisani zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust).

Odluku o pravu korištenja neplaćenog dopusta donosi ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva.

Kod razmatranja zahtjeva za neplaćeni dopust ravnatelj je dužan voditi računa o naravi posla, potrebama i interesima Vrtića.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

U odluci o odobravanju neplaćenog dopusta radniku se obvezno navode pravne posljedice mirovanja prava i obveza iz radnog odnosa u skladu s važećim propisima.

V. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, ženama koje su rodile ili koje doje djecu

Članak 55.

Vrtić ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja djeteta ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.

Vrtić ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da ih traži.

Zaštita trudnice, odnosno žene koja je rodila ili koja doji dijete

Članak 56.

Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, Vrtić je dužan za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim popisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Najava i korištenje prava

Članak 57.

Radnik koji tijekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore sukladno posebnom zakonu namjerava mijenjati način korištenja toga prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo, dužan je o tome obavijestiti Vrtića sukladno posebnom zakonu.

Vrtić je dužan izdati izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u slučaju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim slučajevima prijeke potrebe, svojom izjavom može iskazati neprihvaćanje takve radnikove namjere.

Ako Vrtić ne izda izjavu u roku od petnaest dana smatra se da je suglasan sa iskazanom namjerom radnika.

Zabrana otkaza

Članak 58.

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, Vrtić ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od navedenih prava.

Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako je radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti Vrtića o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovog članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti Vrtića ne smije otkazati ugovora o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.

Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka, prestaje smrću Vrtića fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.

Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovog članka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Članak 59.

Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je Vrtić obavijestio o prestanku korištenja toga prava.

Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovog članka, Vrtić mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

VI. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću

Članak 60.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka, od ozljeda na radu ili profesionalne bolesti Vrtić mu ne može otkazati ugovor o radu.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad

Članak 61.

Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili druge odgovarajuće poslove, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova Vrtić je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima koje radnik prethodno radio.

Ako Vrtić nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora, Vrtić mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim zakonom.

U sporu između Vrtića i radnika, samo je specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 2. ovoga članka odgovarajući.

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

Članak 62.

Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti Vrtić o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Ako zbog objektivnih razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Članak 63.

Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, Vrtić je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, Vrtić je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.

Ako je Vrtić poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, Vrtić radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.

Ako radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost može nadomjestiti arbitražna odluka.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Članak 64.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, Vrtić ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu ovim Zakonom.

Radnik iz stavka 1. ovoga članka, koji je neopravdano odbio ponuđene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju

Članak 65.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Vrtić.

Članak 66.

Za sve što nije regulirano ovim Pravilnikom u svezi zaštite radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad primjenjuje se zakon odnosno kolektivni ugovor, ako je to povoljnije za radnika.

VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita života i zdravlja radnika

Članak 67.

Vrtić ima obvezu stvoriti uvjete rada kojim će štititi zdravlje i omogućiti siguran rad radnika. U svezi sa stavkom 1. ovoga članka u Vrtiću će se održavati prostorije, uređaji, oprema, sredstva i pomagala i pristup radnom mjestu te primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti

radnika i osposobljavati radnike za rad na siguran način.

Ravnatelj je dužan radnike redovno izvješćivati o uvjetima i načinu korištenja prostora,

prostorija, opasnih tvari, sredstava za rad i opreme te osigurati da ista u svakom trenutku bude ispravna.

Članak 68.

Radnik je dužan brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i zdravlje drugih radnika s kojima je neposredno vezan u procesu rada te djece i drugih osoba koje borave u Vrtiću.

Radnik je obavezan pridržavati se propisanih ili od poslodavca utvrđenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Zaštita privatnosti radnika

Članak 69.

Svaki radnik je obvezan dostaviti pravodobno osobne podatke i isprave:

- koje se odnose na evidenciju rada

- koje se odnose na ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa

- o školovanju, osposobljavanju ili usavršavanju

- o zdravstvenom stanju i stupanju invalidnosti

- u svezi sa zaštitom majčinstva

- za obračun poreza na dohodak i određivanje osobnih odbitaka

- ostale podatke i isprave važne za ostvarivanje određenog prava s osnove rada.

Podatke iz stavka 1. ovoga članka radnik mora dostaviti ravnatelju ili osobi koju ovlasti ravnatelj.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti.

Za štetne posljedice propusta radnika da pravodobno dostavi podatke iz stavka 1. ovoga članka poslodavac nije odgovoran.

Članak 70.

Osobne podatke o radnicima može prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ravnatelj ili radnik Vrtića kojega je ravnatelj za to pisano ovlastio.

Članak 71.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom radnog odnosa, Vrtić ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

Na nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovog članka ne mora se odgovarati.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 72.

Radnici Vrtića tijekom rada trebaju poštovati dostojanstvo drugih radnika i ne smiju ih tjelesno ili verbalno, odnosno spolno uznemiravati.

Pod uznemiravanjem radnika Vrtića smatra se svako protupravno činjenje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Pod spolnim uznemiravanjem radnika Xxxxxx smatra se svako verbalno, neverbalno ili tjelesno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povrjedu dostojanstva radnika, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

O obvezi poštovanja dostojanstva radnika i zabrani uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ravnatelj je dužan upozoriti radnike putem oglasne ploče u Vrtiću.

Članak 73.

Ravnatelj je dužan imenovati nekoga od radnika Vrtića koji će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Kada ravnatelj ili osoba koju on ovlasti za primanje ili rješavanje pritužaba vezanih za zaštitu dostojanstva radnika neposredno uoči da neki od radnika Vrtića uznemirava ili spolno uznemirava druge radnike, dužan ga je upozoriti na povrede obveza iz radnog odnosa.

Ako radnik nastavi sa skrivljenim ponašanjem iz stavka 2. ovoga članka, ravnatelj ga je dužan udaljiti s radnog mjesta, odnosno mjesta kršenja radnih obveza, a prema potrebi i iz prostora Vrtića.

Ako radnik odbije postupiti prema nalogu iz stavka 3. ovoga članka, ravnatelj treba pozvati redarstvenu ili zaštitarsku službu da osigura provođenje naloga o udaljenju.

Članak 74.

Svako radnikovo uznemiravanje ili spolno uznemiravanje drugih radnika predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, treba o uznemiravanju odmah podnijeti pritužbu ravnatelju.

U skladu s pritužbom radnika ravnatelj je dužan provesti postupak i utvrditi istinitost činjenica o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, u roku od osam dana od dana dostave pritužbe.

Članak 75.

Radnik za kojega postoji osnovana sumnja da je uznemiravao ili spolno uznemiravao druge radnike, dužan je ravnatelju istinito u potpunosti iznijeti okolnosti počinjenja djela za koje se tereti.

Odbijanje radnika da postupi prema stavku 1. ovoga članka smatra se radnikovom povredom obveze iz radnog odnosa.

Članak 76.

Kada utvrdi radnikovo skrivljeno ponašanje u svezi s uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem drugih radnika Vrtića, ravnatelj je ovlašten u zavisnosti od težine povrede obveza iz radnog odnosa izdati radniku upozorenje zbog skrivljenog ponašanja ili redovito odnosno izvanredno otkazati ugovor o radu.

Članak 77.

Osobni podaci radnika koji su utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika predstavljaju tajnu i ne smiju se priopćavati trećima.

Članak 78.

Radnik zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja može prekinuti rad.

Radnik koji je prekinuo rad prema stavku 1. ovoga članka, a koji nije s tim u svezi zatražio zaštitu od ovlaštenog suda, te o tome obavijestio Vrtić u roku od osam dana od dana prekida rada, čini tešku povredu obveze iz radnog odnosa.

VIII. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 79.

U Vrtiću je zabranjena diskriminacija u svim pojavnim oblicima.

Pod pojavnim oblicima iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, zapošljavanja, napredovanja, profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.

Članak 80.

Pod izravnom diskriminacijom podrazumijeva se stavljanje u nepovoljniji položaj osoba na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere političkog i drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog i obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Pod neizravnom diskriminacijom podrazumijeva se naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa prema kojoj se osobe stavljaju u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 1. ovog članka u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim kada se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem te primjerenim i nužnim sredstvima za njihovo postizanje.

Članak 81.

Dužnosti je svih tijela i radnika pratiti i upozoravati na bilo koji oblik nastanka izravne ili neizravne diskriminacije.

Članak 82.

Uz pristanak osobe koja je moguća žrtva diskriminacije u Vrtiću, tijela Vrtića su dužna prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima.

Kada pravobranitelji iz stavka 1. ovog članka to zahtijevaju, tijela Vrtića dužna su u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dostaviti sve podatke i tražene isprave u svezi s diskriminacijom.

IX. PLAĆE, DODACI NA PLAĆU, NAKNADA PLAĆA

Jednakost plaća žena i muškarca

Članak 83.

Vrtić je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti.

Članak 84.

Plaća za obavljeni rad radnika u Vrtiću sastoji se od:

- osnovne plaće,

- dodatka na plaću,

- stalnog dodatka.

Osnovna plaća

Članak 85.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme predstavlja zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik radi i dodatka na radni staž.

Za radnike Xxxxxx utvrđuje se osnovica za izračun osnovne mjesečne plaće u istom bruto iznosu koji se primjenjuje za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Cresa.

Za rad u nepunom radnom vremenu, plaća radnika utvrđuje se u razmjernom dijelu ovisno o duljini radnog vremena.

Članak 86.

Radniku pripada dodatak na radni staž za svaku navršenu godinu ukupno ostvarenog radnog staža u visini od 0,5%.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik radi pomnoži s 0,5% za svaku navršenu godinu radnog

staža.

Članak 87.

Stalni dodatak je dodatak za topli obrok i utvrđuje se u istom bruto iznosu koji se primjenjuje za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Cresa.

Pravo na stalni dodatak iz stavka 1. ovoga članka imaju u punom iznosu, i radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu.

Članak 88.

Xxxxx se isplaćuje nakon obavljenog rada.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec. Plaća se isplaćuje do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec. Xxxxx se utvrđuje u bruto iznosu.

Vrtić je dužan, najkasnije petnaest dana od isplate plaće, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen taj iznos.

Na radnikov zahtjev Vrtić je obvezan iz radnikove plaće obustavljati i podmirivati povremene radnikove obveze prema trećim osobama, ako se njihovo dospijeće podudara s dospijećem plaće.

slijedi:

Članak 89.

Prema stupnju složenosti poslova radnog mjesta utvrđuju se koeficijenti složenosti kako

RADNO MJESTO	KOEFICIJENTI
Ravnatelj	3,5
Stručni suradnik (defektolog, pedagog, psiholog, logoped) s položenim stručnim ispitom, VSS	2,7
Stručni suradnik (defektolog, pedagog, psiholog, logoped) bez stručnog ispita VSS	2,6
Tajnik	2,5
Odgojitelj mentor	2,5
Odgojitelj s položenim stručnim ispitom, VSS	2,5
Odgojitelj bez položenog str. ispita, VSS	2,3
Odgojitelj s položenim stručnim ispitom, VŠS	2,4
Odgojitelj bez položenog str.ispita, VŠS	2,2
Zdravstveni voditelj	2,2
Kuhar	1,7
Pomoćni kuhar	1,3
Domar	1,7
Spremačica	1,3
Pomoćni radnik u kuhinji	1,3

Članak 90.

Radno mjesto odgojitelja sa završenom srednjom stručnom spremom koji je zatečen na radu izjednačena je s radnim mjestom odgojitelja bez položenog stručnog ispita, VŠS.

Članak 91.

Za radno mjesto složeno od više radnih mjesta utvrđuje se koeficijent na osnovu prosječno utvrđenog koeficijenta, ovisno o organizaciji radnog mjesta.

Ostali dodaci na plaću

Članak 92.

Osnovna plaća radnika bez dodatka za prehranu uvećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:

- za rad noću 40%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad subotom 25%

- za smjenski rad 10%

- za dvokratni rad 10%

- za rad u otežanim uvjetima, što će ih u skladu sa zakonom o zaštiti na radu utvrditi ovlaštena tvrtka 5%.

Ako radnik radi na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.

Umjesto uvećane osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane.

Kod preračunavanja prekovremenog rada u slobodne dane primjenjuje se isti kriterij kao i kod uvećanja osnovne plaće na temelju prekovremenog rada – sati prekovremenog rada računaju se u omjeru 1 : 1,5 (1 sat prekovremenog rada podrazumijeva 1 sat i 30 minuta redovnog rada).

Članak 93.

Osnovica plaće uvećat će se za 5% za obavljanje poslova i radnih zadataka mentora za vrijeme trajanja pripravničkog staža.

Članak 94.

Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati radnikova rada iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika.

O preraspodjeli odlučuje Vrtić, a u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena radnika, uz obvezu da se o tome savjetuje sa radničkim vijećem.

Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 2. ovoga članka tijekom godine ne može biti prosječno dulje od 40 sati tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najduže 48 sati tjedno.

Naknada plaće

Članak 95.

zbog:

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je na radu za razdoblje u kojem ne radi

- korištenja godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

- prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,

- drugih slučajeva utvrđenih zakonom ili pravilnikom o xxxx Xxxxxx.

Prigodom isplate naknade plaće Vrtić će radniku uručiti pisani izračun naknade plaće.

Članak 96.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja, kao i zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 90% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja radi njege djeteta starijeg od tri godine pripada mu naknada plaće u visini 90% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Naknada u 100% iznosu plaće pripada radniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

X. DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Naknada troškova prijevoza

Članak 97.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godišnje karte.

Naknada za troškove prijevoza radnicima isplaćuje se jednom mjesečno.

Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima iz ovog članka i onaj radnik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.

Radnik koji stanuje u mjestu Cres ne ostvaruje pravo na naknadu stvarnih troškova prijevoza na posao.

Članak 98.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.

Osiguranje

Članak 99.

Vrtić je dužan osigurati radnike od posljedica nezgode za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Regres za godišnji odmor

Članak 100.

Xxxxxx ima pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora i to u visini koja je određena za službenike i namještenike upravnih tijela Grada Cresa.

Isplata regresa iz stavka 1. ovoga članka izvršiti će se u cijelosti jednokratno sa isplatom plaće za mjesec srpanj za sve radnike koji su stekli pravo na godišnji odmor, odnosno po donošenju plana korištenja godišnjeg odmora.

Radnik koji naknadno stekne pravo na godišnji odmor ima pravo na isplatu istog iznosa regresa kao i ostali radnici.

Članak 101.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u istoj visini kao za službenike i namještenike upravnih tijela Grada Cresa.

Članak 102.

Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema pozitivnim propisima o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob ili navršen određen mirovinski staž.

Jednokratna potpora

Članak 103.

Radnik ima pravo na pomoć (potporu) u slučaju:

- bolovanja radnika dužeg od 90 dana, u visini 1 osnovice, jednom godišnje,

- nastanka teške invalidnosti radnika, u visini 2 osnovice,

- nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika radnika, u visini 1 osnovice,

- za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih i drugih pomagala (koje nije pokriveno osnovnim i dopunskim osiguranjem) uz mišljenje nadležnog liječnika, u visini priloženih računa, ali najviše u visini 1 osnovice i to jednom godišnje

- za rođenje djeteta, u visini 1 osnovice

Pravo na pomoć (potporu) iz stavka 1. alineje 1. ovog članka ima i radnica koja se nalazi na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.

Rodiljni dopust ne smatra se bolovanjem.

Teška invalidnost podrazumijeva konačno i nepopravljivo teško pogoršanje zdravstvenog stanja koje ima za posljedicu smanjenje životnih i radnih aktivnosti nakon završenog liječenja, utvrđeno konačnim nalazom i mišljenjem nadležnog tijela medicinskog vještačenja u postupcima ostvarivanja prava iz invalidskog osiguranja ili iz zakona kojim se reguliraju prava hrvatskih branitelja.

Pravo iz stavka 1. alineje 2. i 3. ovoga članka, radnik ili njegova obitelj može ostvariti jednom u životu za sebe, pojedinog supružnika i radnikova djeteta, i to u godini u kojoj je invalidnost utvrđena.

Pravo na pomoć iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka ima radnik i uzdržavano dijete.

Ako su oba roditelja radnici ustanova u Gradu Cresu, pomoć (potpora) iz stavka 1. alineje 5. ovoga članka isplatit će se jednom od roditelja.

Članak 104.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

- smrti radnika - obitelj prima potporu u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisom,

- smrti supružnika, djeteta ili roditelja radnika - radnik prima potporu u visini neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisom.

Jubilarna nagrada

Članak 105.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada, za rad kod Vrtića za navršenih:

5 godina 0,75 prosječne mjesečne plaće

10 godina 1,0 prosječne mjesečne plaće

15 godina 1,25 prosječne mjesečne plaće

20 godina 1,5 prosječne mjesečne plaće

25 godina 1,75 prosječne mjesečne plaće

30 godina 2,0 prosječne mjesečne plaće

35 godina 2,5 prosječne mjesečne plaće

40 godina 3,0 prosječne mjesečne plaće

koja plaća je isplaćena za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Cresa u prethodna tri mjeseca.

Radom kod Vrtića smatra se neprekidni rad u Vrtiću.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Poklon za dijete

Članak 106.

Svakom radniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana u iznosu kao za radnike u Gradskoj upravi Grada Cresa.

Ako su oba roditelja zaposlena u ustanovama Grada Cresa, poklon iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji prema pozitivnim propisima koji utvrđuju porez na dohodak.

Nagrada za Xxxxxxx xxxxxxxx

Članak 107.

Za božićne blagdane radnicima se isplaćuju naknade u visini isplate s istog naslova za radnike Gradske uprave Grada Cresa.

Članak 108.

Radnicima se, jednom godišnje, može dati dar u naravi pojedinačna vrijednost kojeg ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Dnevnice, troškovi službenog putovanja

Članak 109.

Kad je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice u najmanjem iznosu na koji se prema propisima ne plaća porez i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se na način na koji je to regulirano za tijela državne vlasti.

Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.

Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjene toga propisa se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.

Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi.

Članak 110.

Za vrijeme rada izvan sjedišta Vrtića i izvan mjesta njegova stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi najmanje iznos na koji se prema propisima, ne plaća porez.

Xxxxxxxx se dodatak radniku isplaćuje najkasnije posljednji dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 111.

Radniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta Vrtića, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta Vrtića.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

XI. PRAVA I OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA

Obveze Vrtića

Članak 112.

Prigodom stupanja radnika na rad Vrtić je dužan omogućiti radniku uvid u akte Vrtića kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa, te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 113.

Vrtić je obvezan radniku u radnom odnosu dati posao, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću i osigurati druga prava koja radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu te ostalih pravnih propisa.

Obveze radnika

Članak 114.

Radnik na radu, i u vezi sa radom, ima naročito sljedeće radne obveze:

- osobno, uredno i pravovremeno izvršavati sve radne zadatke utvrđene za radno mjesto na kojem je zasnovao radni odnos i druge povjerene mu poslove te ostvarivati predviđene rezultate rada,

- izvršavati naloge ravnatelja i neposredno nadređenog,

- uredno i na vrijeme dolaziti na posao, raditi u propisano vrijeme i ne napuštati radno mjesto bez odobrenja,

- u slučaju nepredviđenog izostanka sa rada odmah obavijestiti ravnatelja ili neposredno nadređenog te nakon povratka na rad opravdati svoj izostanak,

- pridržavati se mjera zaštite na radu i koristiti propisana zaštitna sredstva,

- pristojno se ponašati na radu,

- surađivati s drugim djelatnicima, prenositi im svoje znanje i iskustvo, a naročito mladim djelatnicima,

- čuvati imovinu Vrtića i poduzimati mjere za njenu zaštitu,

- pridržavati se mjera protupožarne zaštite i osobno sudjelovati u sprečavanju ili otklanjanju elementarnih nepogoda i njihovih posljedica,

- racionalno koristiti sredstva za rad, sprečavati rasipanje, zloupotrebu i pojavu koristoljublja na štetu Vrtića,

- poštovati kućni red Vrtića.

Članak 115.

Radnik je dužan što je moguće prije, a najkasnije u roku od 24 sata, obavijestiti ravnatelja o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovog članka.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovog članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u toku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 116.

Ugovor o radu prestaje:

- smrću radnika

- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme

- kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža,

osim ako se Vrtić i radnik drukčije ne dogovore

- sporazumom radnika i Vrtića

- dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad

- otkazom

- odlukom nadležnog suda

Prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika

Članak 117.

Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u Vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.

Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi Upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.

Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, Upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.

Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored prestaje radni odnos u Vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Članak 118.

Odgojitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos:

- ako Upravno vijeće utvrdi da odgojitelj i stručni suradnik ne ostvaruju odgojno-obrazovni program sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona,

- ako ne položi stručni ispit u propisanom roku,

- i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Pravilnikom, Zakonom o radu i Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 119.

Zahtjev za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i Xxxxx. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:

- podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

- datum prestanka ugovora o radu,

- naznaku obveze ispunjenja određenih prava i obveza radnika odnosno Vrtića do prestanka ugovora o radu ukoliko iste postoje.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i ravnatelj.

Otkaz ugovora o radu

Članak 120.

Ugovor o radu mogu otkazati obje ugovorne strane. Otkaz ugovora o radu može biti redoviti i izvanredni.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 121.

Vrtić može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)

- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Vrtić je obvezan voditi računa o trajanju radnog odnosa, godinama života radnika i obvezama uzdržavanja koje ga terete.

Ako je Vrtić otkazao ugovor o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Ako u navedenom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Vrtić je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Članak 122.

Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

- neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza;

- ugrožavanja sigurnosti, zdravlja, razvoja i zaštite djeteta;

- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca;

- nedopuštenog korištenja sredstvima poslodavca;

- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta;

- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu;

- zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti;

- nanošenja znatnije štete;

- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili njihovog šikaniranja;

- uznemiravanja i spolnog uznemiravanja;

- dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili drugog omamljujućeg sredstva ili uzimanje alkohola odnosno drugog omamljujućeg sredstva tijekom radnog vremena,

- zlouporabe korištenja bolovanja.

Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim člankom 116. Zakona o radu.

razlog.

Članak 123.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to

Kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi mjesec dana, ako se radnik i poslodavac ne

dogovore drukčije.

Obveza upozorenja na skrivljeno ponašanje radnika

Članak 124.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, Vrtić je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Vrtića da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, ravnatelj je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim u slučajevima u kojima postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od ravnatelja da to učini.

Izvanredni otkaz

Članak 125.

Vrtić i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom

o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu

Članak 126.

Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Vrtića zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave

o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 127.

Otkaz mora biti u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, a otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza (primjena pravila o dostavi pismena prema Zakonu o upravnom postupku).

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je Vrtić u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Članak 128.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno manje od jedne godine

- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno jednu godinu

- mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno dvije godine

- dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno pet godina

- dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno deset godina

- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u Vrtiću proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je u Vrtiću proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Vrtić je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za Vrtića od roka određenog u stavku 1. ovoga članka, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, osim ako on za to ima osobito važan razlog.

Članak 129.

Radnik može na zahtjev Vrtića prestati raditi i prije isteka roka ili ugovora o radu, ali mu je obvezan isplatiti naknadu plaće i priznati sva prava kao da je radio za cijelo vrijeme otkaznog roka.

Članak 130.

Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 131.

Ako radnik na zahtjev Vrtića prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Vrtić mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Otpremnina

Članak 132.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu, nakon dvije godine neprekidnog rada u Vrtiću, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod istog Vrtića.

Radnik kojemu radni odnos prestaje zbog organizacijskih, poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, ima pravo na otpremninu u visini polovice njegove prosječne bruto plaće isplaćene u tri mjeseca koja su prethodila prestanku radnog odnosa i to za svaku navršenu godinu neprekidnog staža kod istog Vrtića.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Članak 133.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Vrtić otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu Vrtića, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi Vrtić, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

U slučaju otkaza iz stavka 1. ovoga članka, rok iz članka 149. stavak 1. ovoga Pravilnika teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Vrtić, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Članak 134.

Ako sud utvrdi da otkaz Vrtića nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.

Radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

Sudski raskid ugovora o radu

Članak 135.

Ako sud utvrdi da otkaz Vrtića nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud može donijeti i na zahtjev Vrtića, ako postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

Vrtić i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.

XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 136.

Sve odluke o pravima i obvezama radnika neposredno se uručuju radniku na njegovom radnom mjestu, uz dostavnicu s datumom uručenja, koju potpisuje radnik.

Dostava odluke

Članak 137.

Ako radnik odbije primiti napisanu odluku iz prethodnog članka, osoba koja je dostavlja o tome će načiniti zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, a spomenutu će odluku istoga dana staviti na oglasnu ploču Vrtića.

Dan isticanja napisane odluke iz stavka 1. ovog članka na oglasnoj ploči Xxxxxx smatra se danom uručenja te odluke radniku.

Ako radnik ne radi, odnosno ne dolazi na rad, napisana odluka dostavit će mu se preporučenom pošiljkom s povratnicom na njegovu posljednju prijavljenu adresu.

Ako radnik ili odrasli član njegove obitelji odbije primiti preporučeno pismeno, smatrat će

se da mu je odluka dostavljena onog dana kad je odbio primiti preporučeno pismeno.

Ako se preporučeno pismeno vrati zbog netočne adrese, pismeno će se staviti na oglasnu ploču Vrtića uz naznaku datuma stavljanja, te će se smatrati da je napisana odluka istekom posljednjeg dana roka od tri dana dostavljena radniku.

Zahtjev za zaštitu prava radnika

Članak 138.

Radnik koji smatra mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dana dostave akta kojim je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno petnaest dana od dana saznanja za povredu prava, podnijeti zahtjev za zaštitu prava Upravnom vijeću.

Ako Upravno vijeće u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Kada Upravno vijeće utvrdi da je radnikov zahtjev za ostarivanje prava nerazumljiv može tražiti ispravku ili dopunu zahtjeva.

U slučaju podnošenja zahtjeva za naknadu štete kao i u drugim slučajevima ostvarivanja zahtjeva za novčanim potraživanjima iz radnog odnosa radnik može tražiti sudsku zaštitu bez prethodnog podnošenja zahtjeva Vrtiću.

Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud, u smislu odredbi Zakona o radu i ovog Pravilnika je sud nadležan za radne sporove.

Potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za pet godina ako zakonom nije drugačije određeno.

Članak 139.

Ako je propušten rok za dostavu zahtjeva iz članka 138. stavak 1. Upravno vijeće će odbaciti zahtjev.

Ako upravno vijeće odlučuje o zahtjevu može:

− zahtjev odbiti kao neosnovan

− zahtjevu udovoljiti i osporavani akt izmijeniti i poništiti

− zahtjevu udovoljiti i osporavani akt ukinuti i donijeti novi akt, odnosno ukinuti i vratiti predmet na ponovno odlučivanje

Članak 140.

U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.

U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na Vrtić koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao Vrtić, a na radniku

samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

U slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako Vrtić ne vodi evidenciju na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.

XIV. NAKNADA ŠTETE

Članak 141.

Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Vrtiću dužan je štetu naknaditi.

Štetom se smatra svako umanjenje vrijednosti imovine Vrtića, umanjenje dobiti kao i šteta koju je Xxxxx nadoknadio trećoj osobi, a koju je radnik prouzrokovao na radu i u svezi s radom, te nematerijalna šteta utvrđena u paušalnom iznosu.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Svaki radnik u Vrtiću obvezan je prouzrokovanu štetu odmah prijaviti ravnatelju.

Članak 142.

Postupak za naknadu štete pokreće ravnatelj. Utvrđivanje štete se provodi za svaki konkretan slučaj.

Ravnatelj utvrđuje postojanje štete, okolnosti u kojima je šteta nastala, visinu štete, tko je počinio štetu i da li je radnik počinio štetu namjerno ili iz krajnje nepažnje.

U postupku utvrđivanja tko je počinitelj štete i njegove odgovornosti ravnatelj za utvrđivanje štete ima pravo i dužnost saslušati radnika, odnosno radnike koji su počinili štetu ili za koje se pretpostavlja da su štetu počinili, kao i druge radnike koji mogu dati potrebne podatke o počinitelju.

Članak 143.

Ako ravnatelj utvrdi da radnik nije učinio štetu namjerno ili iz krajnje nepažnje donijet će odluku kojom se radnik oslobađa od odgovornosti za naknadu štete.

Ako ravnatelj utvrdi da je radnik počinio štetu namjerno ili iz krajnje nepažnje, donijet će odluku kojom obvezuje radnika da štetu nadoknadi.

Odluka o naknadi štete sadrži: ime i prezime radnika koji je štetu počinio, opis štete, visinu štete i rok u kojem radnik treba nadoknaditi štetu.

Članak 144.

Protiv ove odluke ravnatelja radnik može podnijeti prigovor Upravnom vijeću Vrtića u roku od 15 dana od dana uručenja odluke o naknadi štete.

Ako radnik na temelju konačne odluke o naknadi štete, štetu ne nadoknadi u roku utvrđenom tom odlukom pokrenut će postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom.

Članak 145.

Ukoliko radnik pretpi štetu na radu ili u svezi s radom, Vrtić je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz prethodnog stavka ovog članka, odnosi se i na štetu koju je Xxxxx uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XV. RADNIČKO VIJEĆE, SINDIKAT I SKUP RADNIKA

Članak 146.

Vrtić će u okviru mogućnosti i u dogovoru s osnivačem osigurati radničkom vijeću prostor, sredstva i druge uvjete potrebne za nesmetan rad.

Postupak utemeljenja radničkog vijeća propisan je Zakonom o radu te važećim Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća.

Ravnatelj je odgovoran za pravodobno dostavljanje podataka radničkom vijeću u slučajevima kad je Zakonom o radu propisana obveza obavješćivanja, prethodnog savjetovanja ili pribavljanja suglasnosti radničkog vijeća na određene odluke poslodavca.

Prava i obveze radničkog vijeća iz stavka 3. ovog članka, kao i način i uvjeti rada radničkog vijeća utvrđeni su Zakonom o radu.

Članak 147.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, Vrtić se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Xxxxx je radničkom vijeću na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci Vrtića, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:

- donošenju pravilnika o radu

- planu te razvoju i politici zapošljavanja i otkazu

- mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu

- uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada

- planu godišnjih odmora

- rasporedu radnog vremena

- noćnom radu

Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.

Ako sporazumom Vrtića s radničkim vijećem nije drukčije određeno, radničko vijeće je dužno u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.

Ako se radničko vijeće u roku iz stavka 5. ovoga članka ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Članak 148.

Ako radnici ne utemelje radničko vijeće, njegova prava, sukladno Zakonu o radu, ima sindikalni povjerenik.

Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca.

Članak 149. Skup radnika čine svi radnici zaposleni u Vrtiću.

Skup radnika saziva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća uz prethodno savjetovanje s ravnateljem, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne remeti redovito obavljanje djelatnosti Vrtića.

Ako u Vrtiću nije utemeljeno radničko vijeće ili nema sindikalnog povjerenika s ovlastima radničkog vijeća, skup radnika dužan je sazvati ravnatelj.

Kada je u Vrtiću utemeljeno radničko vijeće, ravnatelj može sazvati skup radnika ne osporavajući radničkom vijeću pravo na sazivanje skupa radnika i vodeći računa da se time ne ograničavaju ovlasti radničkoga vijeća.

XVI. POSLOVNA TAJNA

Članak 150.

Svi zaposleni u Vrtiću dužni su čuvati kao poslovnu tajnu sve informacije i podatke koje saznaju u tijeku obavljanja poslova i radnih zadataka, a koja su značajna za poslovanje.

U slučaju nepridržavanja odredbi iz stavka 1.ovog članka radniku može prestati radni odnos, a ujedno će biti obvezan na naknadu nastale štete prema općim propisima obveznog prava.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 151.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o radu Dječjeg vrtića Girice (KLASA: 601-02/15-02/01, URBROJ: 2213/2-06-01-15/1) od 02.03.2015.godine.

Članak 152.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.

Klasa: 003-05/17-01/01 Urbroj: 2213/2-06-01-17-1

Cres,       2017. godine

Ovaj Pravilnik o radu objavljen je na oglasnoj ploči Vrtića dana         2017. godine te je stupio na snagu dana        2017. godine.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća: Xxxxxxxx Xxxxx Xxxxx Xxxx