RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Finansijski ugovor između Republike Srbije i Evropske investicione banke Klinički centri/B potpisan je 12. decembra 2008. godine i ratifikovan donošenjem Zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora između Republike Srbije i Evropske investicione banke za Projekat Klinički centri/B („Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovori”, broj 42/09). Finansijskim ugovorom predviđena su sredstva u iznosu od 70 miliona evra za finansiranje Projekta Klinički centri/B. Projekat Klinički centri/B (u daljem tekstu: Projekat) podrazumeva modernizaciju, unapređenje i proširenje četiri klinička centra u Srbiji - Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu. Cilj Projekata Klinički centri/B je da se u značajnoj meri unapredi pružanje usluga zdravstvene zaštite većini stanovništva u Republici Srbiji. Projekat se sastoji od sledećih komponenti: Klinički centar Beograd - završetak zgrade od približno 96.000 m2 tipa „kula i podijum” u tri dela (JI podijum, SZ xxxxxxx x xxxx) i rehabilitaciju šest zgrada u„unutrašnjem krugu”. Ukupan broj kreveta u Kliničkom centru xxxx 2.525. Klinički centar Kragujevac - izgradnja nove zgrade od 8.000 m² i renoviranje jednog broja postojećih zgrada. Ukupan broj kreveta u Kliničkom centru xxxx 1.150. Klinički centar Niš - završetak delimično korišćene zgrade površine 12 000 m², izgradnja nove zgrade od 15.000 m² i renoviranje jednog broja postojećih zgrada. Ukupan broj kreveta u Kliničkom centru xxxx 1.225. Klinički centar Novi Sad - završetak zgrade od 30.764 m² na četiri sprata i renoviranje jednog broja postojećih zgrada. Ukupan broj kreveta xxxx 1.140. Termoenergetski Projekat Beograd - zamena postojećih kotlova na tečna goriva u Beogradu sa kombinovanom elektranom na gas za grejanje i struju da bi se generisala struja i toplota niskog stepena u beogradskom Kliničkom centru i pripadajućim zgradama. Projekat upravljanja otpadom - nacionalni plan da se proces upravljanja otpadom u bolnicama uskladi sa direktivama EU uključujući i incineratore u krugu četiri klinička centra plus jedan broj mobilnih incineratora koji bi služili drugim bolnicama u Srbiji. Projekat Transfuzije krvi - projektovanje, izgradnja i puštanje u rad centara za davanje krvi u svakom od četiri klinička centra. Nabavka opreme za četiri klinička centra - jedan broj medicinskih aparata neophodan za postojeće kliničke centre, koji će biti preneti u nove centre po završetku. Projekta tehničke pomoći - jedan broj projekata koje finansira EAR koji pružaju podršku opštem unapređenju pružanja ...
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Razlozi za donošenje ovog zakona o davanju garancije Republike Srbije u korist Societe Generale Banke Srbija a.d. Beograd, Komercijalne banke a.d. Beograd, Banke Poštanska štedionica a.d. Beograd, OTP banke Srbija a.d. Novi Sad i Vojvođanske banke a.d. Novi Sad (u daljem tekstu: Zajmodavac) po zaduženju Javnog preduzeća „Srbijagas” Novi Sad (u daljem tekstu: Zajmoprimac) sadržani su u članu 16. stav 4. Zakona o javnom dugu, odnosno u potpisanimm ugovorima između Zajmodavaca i Zajmoprimca u iznosu do 70.000.000 evra (slovima: sedamdesetmiliona evra), za izgradnju gasovoda na teritoriji Republike Srbije od granice sa Republikom Bugarskom do granice sa Mađarskom i drugim susednim zemljama sa Republikom Srbijom. Naime, članom 16. stav 4. Zakona o javnom dugu propisano je da se garancija Republike Srbije daje u formi zakona. U potpisanim ugovorima, povlačenje sredstava kredita u iznosu do 70.000.000 evra (slovima: sedamdesetmiliona evra), u dinarskoj protivvrednosti, po srednjem kursu Narodne banke Srbije, na xxx isplate tranše Zajmoprimca, uslovljeno je davanjem garancije Republike Srbije (u daljem tekstu: Garant), odnosno stupanjem na snagu zakona o davanju garancije Republike Srbije. Garant neopozivo, bezuslovno i na prvi poziv garantuje, kao primarni dužnik uredno i blagovremeno plaćanje svakog i svih iznosa dospelih za plaćanje po osnovu ugovora o kreditu, kao i blagovremeno izvršavanje svih ostalih obaveza Zajmoprimca, a u skladu sa ugovorima o kreditu. Ukoliko Garant oformi novo pravno lice koje bi nastavilo operativno poslovanje Zajmoprimca, Xxxxxx xx u obavezi da preduzme sve radnje sa ciljem da omogući, između ostalog, da novo pravno lice pristupi dugu i preuzme obaveze otplate odobrenih kredita. Sredstva, kredita, xxxx upotrebljena za izgradnju gasovoda na teritoriji Republike Srbije od granice sa Republikom Bugarskom do granice sa Mađarskom i drugim susednim zemljama sa Republikom Srbijom. Izdavanje garancije Zajmodavcu xx xxxxxx Garanta u iznosu do 70.000.000 evra, predviđeno je članom 3. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2018. godinu („Službeni glasnik RS”, broj 113/17). Zajmoprimac je sproveo postupak za nabavku finansijskih usluga. Ponude Societe Generale Banke Srbija a.d. Beograd, Komercijalne banke a.d. Beograd, Banke Poštanska štedionica a.d. Beograd, OTP banke Srbija a.d. Novi Sad i Vojvođanske banke a.d. Novi Sad izabrane su u pomenutom postupku kao najpovoljnije. Ugovorima o kreditu predviđeno je da se krediti odobravaju pod sledećim us...
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. U Bosni i Hercegovini ne postoji zakon koji oblast zastupanja u postupku pred Institutom za intelektualno vlasništvo uređuje na cjelovit način. Ovo pitanje je u Bosni i Hercegovini djelimično uređeno Zakonom o patentu, Zakonom o žigu, Zakonom o industrijskom dizajnu i Zakonom o oznakama geografskog porijekla. Krovna institucija u Bosni i Hercegovini u sistemu zaštite intelektualne svojine je Institut za intelektualno vlasništvo. Prema članu 1. Zakona o osnivanju Instituta za intelektuano vlasništvo BiH ("Sl. glasnik BiH", br. 43/2004) Institut preuzima poslove u području zaštite intelektualnog vlasništva koji su utvrđeni Zakonom o osnivanju Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br.29/00 i 19/01), u skladu s ovim zakonom. Prema članu 7. Institut je nadležan za obavljanje stručnih i upravnih poslova u području intelektualnog vlasništva i to za: područje zaštite industrijskog vlasništva, područje zaštite autorskih i srodnih prava i područje zaštite intelektualnog vlasništva. Odredba člana 30. Zakona o spoljnotrgovinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 7/1998 i 35/2004) predviđeno da su aspekti prava intelektualne svojine vezani za spoljnu trgovinu u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. U smislu tog zakona, pod terminom "aspekti prava intelektualne svojine vezani za spoljnu trgovinu" podrazumeva se obezbeđenje adekvatnih standarda i principa u vezi sa raspoloživošću, obimom i korištenjem prava intelektualne svojine vezanim za spoljnu trgovinu, kao i obezbjeđenje efikasnih i odgovarajućih sredstava za provođenje prava intelektualne svojine vezanih za spoljnu trgovinu u skladu sa obavezama iz trgovinskih sporazuma u xxxxxx xx BiH i/ili entiteti jedna od strana. Ovom odredbom je predviđeno da Savet ministara BiH može u skladu sa navedenim standardima propisati mjere zaštite domaćih subjekata i potrošača od štetnih klauzula u ugovoru o licenci ili drugom prenosu prava intelektualne i industrijske svojine i da međunarodni sporazumi u oblasti aspekta intelektualne svojine vezanih za trgovinu spadaju u nadležnost BiH. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH,koji je stupio na snagu između ostalog u članu 73. stav 3. propisuje da će Bosna i Hercegovina preduzeti sve potrebne mjere kako bi najkasnije pet xxxxxx nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma zajamčila nivo zaštite prava intelektualne, industrijske i poslovne svojine, sličan onom koji postoji u Un...
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. 1. Problemi koje xxxxx xxxxx da reši Zakonom o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12 i 101/16), sistemskim zakonom u oblasti upravljanja vodama, uređuje se pravni status voda, integralno upravljanje vodama, upravljanje vodnim objektima i vodnim zemljištem, izvori i način finansiranja vodne delatnosti, nadzor nad sprovođenjem tog zakona, xxx x xxxxx pitanja značajna za upravljanje vodama. Donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 101/16) izvršeno je usaglašavanje Zakona o vodama sa pozitivnim propisima koji su doneti posle stupanja na snagu tog zakona, otklonjeni su nedostaci uočeni u toku primene tog zakona, izvršena xx xxxxx podela nadležnosti između organa nadležnih za sprovođenje tog zakona, a takođe je, s obzirom da xxx xxxxx nije usaglašen sa propisima EU u oblasti voda, nastavljeno njegovo dalje usaglašavanje sa direktivama EU u oblasti voda. Od donošenja Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 101/16) proteklo xx xxxx od godinu xxxx što je dovoljan period vremena da se kroz primenu rešenja iz tog zakona sagleda da xx xxxxx, u cilju unapređenja, pojedina rešenja predviđena xxx zakonom izmeniti ili predvideti nova rešenja. Nakon analize odredaba Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama u pogledu kojih xx xxxx zahteva za davanje mišljenja, odnosno podnetih inicijativa za izmenu istih, uočeno je da je potrebno da se otklone nedostaci uočeni u dosadašnjoj primeni tog zakona preciziranjem pojedinih odredaba koje stvaraju teškoće u primeni zakona i poboljšanjem postojećih zakonskih rešenja u xxxx xxxx se odnosi na davanje u zakup vodnog zemljišta na teritoriji grada Beograda za postavljanje plutajućih objekata i na drugačije uređivanje raspodele xxxxxxx ostvarenih od ustanovljavanja prava stvarne službenosti na vodnom zemljištu i vodnom objektu u javnoj svojini, odnosno xxxxxxx xx davanja u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini, osim xxxxxxx xx davanja u zakup vodnog zemljišta za postavljanje plutajućih objekata na teritoriji grada Beograda, kao i da se, xxxx xx u pitanju pribavljanje vodnih uslova za izvođenje radova na državnim putevima I i II xxxx, kategorijama železničkih pruga i mostovima na njima, jasno odrede vrste radova za koje je potrebno u postupku objedinjene procedure pribaviti vodne uslove xx xxxxxx organa nadležnog za izdavanje istih za navedene objekte. Naime, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o vodama, propisano je da rešenje o davanju u zakup i...
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Donošenje novog Zakona o posredovanju u rešavanju sporova (u daljem tekstu: Zakon) nametnula xx xxxxxxx za poboljšanjem i unapređivanjem postojećeg normativnog okvira posredovanja u rešavanju sporova (u daljem tekstu: posredovanje), koji je utvrđen važećim Zakonom o posredovanju – medijaciji („Službeni glasnik RS”, broj 18/05), kako bi se pospešila primena posredovanja u spornim odnosima u kojima strane mogu da raspolažu svojim zahtevima i posredno ostvarili pozitivni efekti u funkcionisanju pravosudnog sistema u Srbiji. Neposredni povod za donošenje novog zakona jeste neophodnost da se postojeća normativna rešenja u oblasti posredovanja usaglase sa međunarodnim i evropskim standardima u ovoj oblasti, posebno sa Pravilima UNCITRAL o mirenju od 1980. godine, UNCITRAL Model-zakonom o međunarodnom trgovačkom mirenju od 2002. godine (u daljem tekstu: UNCITRAL Model-zakon), kao i sa rešenjima sadržanim u Direktivi 2008/52/ES Evropskog parlamenta i Saveta EU o nekim aspektima medijacije u građanskim i trgovinskim stvarima (u daljem tekstu: Direktiva 2008/52/EC), kojom su, pored ostalog, standardizovana osnovna načela posredovanja i predviđena je obaveza država članica EU da uspostave sistem kontrole kvaliteta rada posrednika, regulišu način upućivanja na posredovanje u rešavanju sporova i način ispunjavanja obaveza koje proističu iz sporazuma sklopljenog tokom posredovanja. Osim toga vodilo se računa o potrebi da se omogući xxxx xxxxxxx za sprovođenje posredovanja u pravnim stvarima sa stranim elementom, što je u skladu sa Preporukom REC (2002) 10, kojom su države upućene da unaprede uspostavljanje mehanizama upotrebe posredovanja u rešavanju sporova sa stranim elementom. Cilj donošenja ovog Zakona je mogućnost da se u postupku stranke dobrovoljno reše sporni odnos putem pregovaranja, čime se doprinosi rasterećenju sudova i doprinosi se ostvarivanju prava na pravično suđenje u razumnom roku. Naziv ovog zakona izabran je imajući u vidu da je pojam posredovanja u rešavanju sporova približniji duhu srpskog jezika, a da je pojam medijacije izazivao nerazumevanje prosečnog građanina.
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi organizovanja efikasnog oblika za obavljanje poslova uspostavljanja i vođenja centralne xxxx podataka u kojoj će biti objedinjene različite xxxx podataka koje se vode za iste xxxxx korisnika u oblasti socijalnog osiguranja - uvođenjem centralne xxxx podataka o obveznicima doprinosa za socijalno osiguranje, poslodavcima i osiguranicima, a što, između ostalog, treba da obezbedi efikasniju kontrolu naplate doprinosa za socijalno osiguranje, smanjenje troškova administracije i efikasnije funkcionisanje sistema socijalnog osiguranja. Osnovna svrha i razlog jeste regulisanje razmene podataka u pogledu uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje xxxx xx uspostavljena između Centralnog registra i Poreske uprave a xxxx xx u potpunosti realizovana uspostavljanjem objedinjene naplate poreza i doprinosa po odbitku. Predlogom zakona utvrđena ja redovna mesečna analiza i usaglašavanje podataka iz xxxx Centralnog registra o obveznicima uplate doprinosa - poslodavcima i osiguranicima u pogledu uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i obaveštavanje Poreska uprava o svim uočenim nepravilnostima radi daljeg postupanja može se zasigurno postići visok nivo naplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i unaprediti nivoi izvršavanja zakonskih obaveza. Xxxx xx Centralni registar pre svega elektronski vođena baza podataka i elektronski xxxxxx xxxx se zasniva na IT tehnologijama neophodno xx xxxx obezbediti i zakonski osnov za povezivanje sa drugim registrima i evidencijama u Republici Srbiji kako bi se omogućilo efikasnije i brže ostvarivanje prava i ispoštovali zahtevi u pogledu elektronske razmene podataka državnih organa, odnosno razvoja E - uprave a sve u cilju povećanja efikasnosti kako Centralnog registra tako i drugih organa i organizacija korisnika podataka iz Centralnog registra. Razlozi za donošenje zakona jesu i neophodnost sveobuhvatnog vođenja Registra zaposlenih, izabranih, imenovanih, postavljenih i angažovanih lica kod korisnika javnih sredstava. S obzirom da Centralni registar predstavlja jedinstvenu bazu podataka svih osiguranika i osiguranih lice ovim zakonom preuzimaju se nadležnosti u pogledu vođenja Registra zaposlenih, izabranih, imenovanih, postavljenih i angažovanih lica kod korisnika javnih sredstava a sve u cilju poboljšavanja kvaliteta podataka, odnosno kontrole na istim. Naime, Centralni registar jeste elektronski vođena baza podataka zasnovana po visokim IT standardima i per...
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. 1. Donošenjem Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Poljske o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka Republika Srbija pokazuje spremnost da bilateralnu saradnju sa Republikom Poljskom unapredi i u sektoru bezbednosti, uz međusobno definisan način razmene i zaštite tajnih podataka.
2. Donošenjem Zakona o potvrđivanju Sporazuma stvara se pravni okvir za intenziviranje i unapređenje saradnje sa jednom od država članicama Evropske unije i NATO. U Strategiji nacionalne bezbednosti Republika Srbija je definisala osnovna opredeljenja politike nacionalne bezbednosti među xxxxxx xx i unapređenje odnosa sa članicama Evropske unije i NATO.
3. Donošenjem Zakona o potvrđivanju Sporazuma stvaraju se uslovi zajedničkog delovanja protiv izazova, rizika i pretnji koji se odnose ne samo na Republiku Srbiju već predstavljaju globalne izazove, rizike i pretnje.
4. Donošenjem Zakona o potvrđivanju Sporazuma stvaraju se uslovi za efikasniju saradnju državnih organa Republike Srbije i Republike Poljske u oblasti unutrašnjih poslova, pravosuđa, spoljnih poslova, odbrane i službi bezbednosti kao i saradnju sa privrednim subjektima sa teritorije druge države čije poslovanje se odnosi na oblasti namenske industrije i proizvodnju i pružanje usluga za potrebe bezbednosnog sektora.
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Zakonodavstvo Republike Srbije u oblasti kontrole izvoza i uvoza robe dvostruke namene u potpunosti je usaglašeno sa odredbama člana 3. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije xx xxxxx xxxxxx, xxx i sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti kao što su Pravila ponašanja u izvozu oružja sa operativnim odredbama - EU Code of Conduct on Arms Export i sa EU Zajedničkom pozicijom o posredovanju u izvozu oružja- EU Common Position on Arms Brokering, koja se primenjuje i xx xxxx dvostruke namene u cilju sprečavanja zloupotrebe izvoza ove robe u vojne svrhe, ratifikovanim međunarodnim sporazumima i konvencijama, međunarodnim kontrolnim režimima u oblasti izvozne kontrole robe dvostruke namene, kao i Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1540 o neširenju oružja za masovno uništenje. Razlozi za donošenje novog Zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene jesu potpuno usaglašavanje xx xxxxx Uredbom Evropskog parlamenta i Saveta Br. 2021/821 od 20. maja 2021. godine o uspostavljanju režima Zajednice o izvoznoj kontroli, pružanju brokerskih usluga i tehničke pomoći, tranzitu i transferu robe dvostruke namene. Navedena Uredba xxx xx oblasti „Zajednička trgovinska politika EU” (Poglavlje 30) i pravno je obavezujuća za sve države članice. Pomenuti Predlog zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene pripremila xx Xxxxx grupa koju su, pored predstavnika Ministartva unutrašnje i spoljne trgovine, činili i predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija - Uprava carina, Bezbednosno - informativne agencije, Ministarstva zaštite životne sredine i Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost.
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Diplomatski odnosi sa Republikom Mjanmarskom Unijom uspostavljeni su 1950. godine. Privredna i vojna saradnja sa mjanmarskom stranom xxxx xx razvijena sve do izbijanja krize na području bivše SFRJ i uvođenja vojnih i ekonomskih sankcija Mjanmaru xx xxxxxx zapadnih zemalja zbog vladavine vojne xxxxx. Mjanmar u svetskim poslovnim krugovima, iako veoma siromašna zemlja, važi za jednu od najboljih destinacija za direktne investicije i ima razvijenu saradnju sa zemljama Asocijacija zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN). Nakon demokratskih reformi u Mjanmaru, stvoreni su uslovi za obnavljanje kontakata i intenziviranje saradnje, što se posebno odnosi na period nakon održanih dopunskih parlamentarnih izbora, u aprilu 2012. godine, koji su ocenjeni kao slobodni i korektni. Zahvaljujući tome, Sjedinjene Američke Države su u maju 2012. godine ublažile ekonomske sankcije prema Mjanmaru, dok su, zajedno sa Evropskom unijom, nastavile da primenjuju embargo na izvoz naoružanja i vojne opreme. Srbija se pridružila deklaracijama Evropske unije u vezi sa primenom restriktivnih mera. Mjanmar nije priznao jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. „Kosova” . Stav mjanmarske strane po xxx pitanju zasniva se na činjenici da i u toj državi postoji veliki broj etničkih zajednica, kao i da njenu unutrašnju stabilnost opterećuju međuetnički konflikti. Shodno tome, Republika Mjanmarska Unija glasala je za inicijativu Republike Srbije u Generalnoj skupštini Ujedinjnih nacija da međunarodni sud pravde ispita legalnost odluke o proglašenju nezavisnosti tzv. „Kosova”. Takođe, mjanmarska strana nije se izjašnjavala prilikom glasanja o prijemu tzv. „Kosova” u članstvo Međunarodnog monetarnog xxxxx. Nakon potpisivanja Sporazuma između Vlade Republike Srbije koju predstavlja Ministarstvo odbrane i Vlade Republike Mjanmarske Unije koju predstavlja Ministarstvo odbrane o saradnji u oblasti odbrane, saradnja sa Republikom Mjanmarskom Unijom može se razvijati u više pravaca. Mjanmarska strana je iskazala interesovanje za uspostavljanje vojno- obrazovne saradnje kroz izvođenje različitih oblika kurseva i usavršavanja u raznim oblastima bilateralne vojne saradnje, a zainteresovani su i za različite oblike vojno- ekonomske saradnje, što se poklapa i sa interesima Republike Srbije.
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA. Reforma radnih odnosa i plata u javnim službama xxx xx reformskog procesa javnog sektora koji se pokazao xxx xxxxx i neophodan prvenstveno zbog potrebe uređenja sistema i vrednovanja rada u oblastima koje su od primarnog značaja za svako društvo (zdravstvo, prosveta, socijalna zaštita i dr.), a kojim se odražava i nivo uređenja i efikasnosti države. Potreba za reformom ovog dela javnog sektora sagledana je u Strategiji reforme javne uprave („Službeni glasnik RS”, br. 9/14 i 42/14 - ispravka), u kojoj je uspostavljanje usklađenog sistema radnih odnosa i plata zaposlenih u javnom sektoru utvrđen kao jedan od ciljeva Strategije (III.B.1). U skladu sa Strategijom, u Akcionom planu za sprovođenje Strategije reforme javne uprave („Službeni glasnik RS”, br. /15) definisane su aktivnosti u vezi uspostavljanja usklađenog javnoslužbeničkog sistema sa ciljem da se na jedinstven način, urede radni odnosi i plate u javnim službama, državnim organima, organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i javnim agencijama. Ključni zahtevi za uređenje ove oblasti ogledaju se u potrebi da sistem radnih odnosa u javnim službama bude zasnovan na zaslugama i da se uvede definisana funkcija upravljanja ljudskim resursima kroz obavezne institute kojima se ona ostvaruje (planiranje kadrova, konkursni postupak, vrednovanje rezultata rada i dr) čija obaveznost i sistemsko uređenje nije propisano opštim propisima o radu, već zavise od diskrecionog uređenja svakog poslodavca pojedinačno. Zakon o radu, kao sistemski zakon u oblasti radnih odnosa, prepoznaje specifičnost radnih odnosa u javnim službama imajući u vidu da u članu 2. propisuje da se njegove odredbe primenjuju i na zaposlene u državnim organima, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave i javnim službama, ako zakonom nije drugačije određeno. Primena Zakona o radu na zaposlene u javnim službama pokazala je da postoji potreba da se na drugačiji način urede pojedini instituti prvenstveno imajući u vidu da je osnivač javnih službi Republika Srbija, autonomna pokrajina, opština, grad ili gradska opština i da mnoga prava zaposlenih koja se po xxx zakonu vezuju za poslodavca kod kojeg zaposleni radi, ne mogu da se svedu samo na poslednjeg poslodavca, tj. poslednju ustanovu u kojoj je zaposleni radio, već se moraju posmatrati šire. Takođe, ono na šta Zakon o radu ne obavezuje, a što je od ključnog značaja za rad javnih službi - jeste uspostavljanje transparentnog i na kvalitetu zasnovanog prijema u radni odno...