KOLEKTIVNI UGOVOR
KOLEKTIVNI UGOVOR
Podgorica, novembar 2011. godine
Sadržaj
I OSNOVNE ODREDBE 4
II UGOVOR O RADU 5
Zasnivanje radnog odnosa 5
Uslovi za zakljuĉivanje ugovora o radu 5
Probni rad 6
Izmjene ugovorenih uslova rada (aneks ugovora) 6
III PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH I POSLODAVCA 6
RasporeĊivanje Zaposlenih 6
Obaveze Zaposlenih 7
Obaveze Poslodavca 7
IV PRIPRAVNICI 8
V RADNO VRIJEME 9
Puno radno vrijeme 9
Radno vrijeme, trajanje smjene i odmori voznog i staniĉnog osoblja 10
Rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad) 10
Noćni rad 10
Raspored i preraspodjela radnog vremena 10
VI ODMORI I ODSUSTVA 11
Odmor u toku dnevnog rada (pauza) 11
Dnevni odmor 11
Nedjeljni odmor 12
Godišnji odmor 12
Dobrovoljno davanje krvi 13
Plaćeno odsustvo 13
Neplaćeno odsustvo 13
Mirovanje prava iz radnog odnosa 13
VII OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIH 14
VIII ZARADA, UVEĆANJE ZARADE, NAKNADE ZARADE I DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH 14
Zarada 14
Solidarnost 15
Stimulacija 16
Izuzetno povećanje zarade 16
Uvećanje zarade 16
Naknada zarade 17
Druga primanja zaposlenih 18
Naknada povećanih troškova zaposlenih 18
Solidarne pomoći Zaposlenima 20
IX PRESTANAK RADNOG ODNOSA 20
X PRESTANAK POTREBE ZA RADOM ZAPOSLENIH 21
Program ostvarivanja prava Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba 21
Postupak utvrĊivanja prestanka potrebe za radom Zaposlenih 22
Kriterijumi za utvrĊivanje Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba - „viška Zaposlenih” 22
Mjere za zapošljavanje 22
Otpremnina 23
Privremeno angažovanje Zaposlenog za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba 23
Prestanak radnog odnosa nakon isplate otpremnine 23
Skraćeni postupak utvrĊivanja prestanka potrebe za radom Zaposlenog isplatom otpremnine 24
XI ZAŠTITA ZAPOSLENIH 24
XII ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIH 25
Zaštita prava kod Poslodavca 25
Zaštita kod nadležnog suda 25
Zaštita kod nadležne inspekcije 25
Rokovi zastarjelosti potraživanja iz radnog odnosa 25
XIII ODGOVORNOST ZAPOSLENIH 25
Odgovornost za povrede radnih obaveza 25
Privremeno udaljenje Zaposlenog (suspenzija) 27
XIV MATERIJALNA ODGOVORNOST 27
Naknada štete Poslodavcu 27
Naknada štete zaposlenom 28
XV SINDIKALNE ORGANIZACIJE 28
Reprezentativni sindikat 28
Prava sindikalne organizacije 28
Obaveza informisanja Reprezentativnog sindikata 29
XVI OSTALA PRAVA ZAPOSLENIH 30
Kolektivno osiguranje 30
Stambena pitanja 31
Pravo Zaposlenih na štrajk 31
Informisanje Zaposlenih 31
Prevencija radne invalidnosti i rekreativni odmor Zaposlenih 31
XVII PREGOVARANJE I ZAKLJUČIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA 31
XVIII PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA 32
XIX ZAVRŠNE ODREDBE 32
XX STUPANJE NA SNAGU I OBJAVLJIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA 32
Na osnovu ĉl. 147,148,149,150,151,152,153 i 177 Zakona o radu („Sl. list CG”, br. 49/08, 26/09, 88/09 i 26/10) i Opšteg kolektivnog ugovora („Sl. list RCG”, br. 01/04, 59/05, 24/06 i „Sl. list CG” broj 65/10), Savez sindikata Željezniĉkog prevoza Crne ▇▇▇▇ (Reprezentativni sindikat) i Odbor direktora Željezniĉkog prevoza Crne ▇▇▇▇ AD - Podgorica (Poslodavac), zakljuĉuju
KOLEKTIVNI UGOVOR I OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim Kolektivnim ugovorom ureĊuju se prava, obaveze i odgovornosti iz rada i po osnovu rada Zaposlenih, kao i prava, obaveze i odgovornosti Poslodavca, meĊusobni odnosi uĉesnika Kolektivnog ugovora i druga pitanja od znaĉaja za Zaposlene i Poslodavca, kao izraz slobodne volje ugovornih strana, saglasno zakonu.
Član 2
Kolektivni ugovor se primjenjuje neposredno i odnosi se na sve Zaposlene kod Poslodavca, osim na organe Poslodavca u dijelu u kojem su njihova prava i obaveze utvrĊene posebnim ugovorima i zakonom.
Ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava i nepovoljniji uslovi rada, od prava i uslova utvrĊenih ovim Kolektivnim ugovorom.
Član 3
U sluĉaju restrukturiranja Poslodavca, na Zaposlene će se do zakljuĉivanja novog Kolektivnog ugovora, a najduže godinu ▇▇▇▇, primjenjivati Kolektivni ugovor koji se primjenjivao prije restrukturiranja.
Član 4
Ukoliko su pojedina prava Zaposlenih aktima Poslodavca, utvrĊena u manjem obimu u odnosu na prava utvrĊena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora.
Član 5
Ovim Kolektivnim ugovorom zabranjuje se neposredna i posredna diskriminacija kako se to utvrĊuje i zabranjuje odredbama Zakona.
U sluĉajevima diskriminacije u smislu zakona, Zaposleni može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.
Član 6
Pojedini pojmovi u ovom Kolektivnom ugovoru imaju sljedeće znaĉenje:
- Poslodavac, u smislu ovog Kolektivnog ugovora je pravno lice - Željezniĉki prevoz Crne ▇▇▇▇ AD - Podgorica, koje obavlja privrednu djelatnost - registrovano kod CRPS Podgorica i koje sa zaposlenim zakljuĉuje ugovor o radu i sl. u smislu zakona, (u daljem tekstu: Poslodavac),
- Zaposleni, u smislu ovog Kolektivnog ugovora je fiziĉko lice koje je zasnovalo radni odnos kod Poslodavca (radni odnos na neodreĊeno i odreĊeno radno vrijeme), sa pravima i obavezama iz radnog odnosa shodno ugovoru o radu i zakonu, (u daljem tekstu: Zaposleni),
- Radno iskustvo, podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu u odreĊenom stepenu struĉne spreme, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja,
- Radnim mjestom se smatra skup poslova predviĊenih aktom o sistematizaciji,
- Akt o sistematizaciji je akt kojim se utvrĊuju radna mjesta, opis poslova radnog mjesta, radno iskustvo, vrsta i ▇▇▇▇▇▇ struĉne spreme, odnosno nivoa obrazovanja i zanimanja, u daljem tekstu: akt o sistematizaciji,
- Reprezentativni sindikat u smislu ovog Kolektivnog ugovora je sindikalna organizacija koja ima najveći broj ĉlanova i koja ▇▇ ▇▇▇ takva registrovana kod nadležnog ministarstva, u daljem tekstu: Reprezentativni sindikat,
- Pod pojmom sindikalne organizacije podrazumijevaju se sindikalne organizacije zaposlenih kod
Poslodavca, koje ▇▇ ▇▇▇ takve registrovane kod nadležnog ministarstva,
- Predstavnik (predsjednik) sindikalne organizacije zaposlenih kod Poslodavca, smatra se shodno aktima te sindikalne organizacije izabrani, odnosno imenovani ĉlan te organizacije koji istu predstavlja i istupa u ime i za raĉun te organizacije, u daljem tekstu: Predstavnik (predsjednik),
- Specijalni propisi - „Lex specialis”, su zakoni, podzakonski akti i pravilnici koji regulišu oblast željezniĉkog saobraćaja.
II UGOVOR O RADU
Zasnivanje radnog odnosa
Član 7 Zaposleni zasniva radni odnos danom zakljuĉivanja ugovora o radu. Ugovor o radu zakljuĉuju Zaposleni i Poslodavac.
Ugovor o radu smatra se zakljuĉenim kada ga potpišu Zaposleni i Poslodavac. Ugovor o radu zakljuĉuje se prije stupanja na rad, u pisanom obliku.
Uslovi za zakljuĉivanje ugovora o radu
Član 8
Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ zakljuĉiti lice koje ispunjava opšte uslove predviĊene zakonom i posebne uslove predviĊene zakonom, drugim propisima i aktom o sistematizaciji.
Aktom o sistematizaciji iz stava 1 ovog ĉlana, utvrĊuju se radna mjesta, opis poslova radnog mjesta, vrsta i ▇▇▇▇▇▇ struĉne spreme, potrebna znanja i sposobnosti, radno iskustvo i drugi posebni uslovi za rad na ▇▇▇ radnom mjestu.
Član 9 Ugovor o radu pored zakonom utvrĊenih, sadrži i odredbe o:
- rasporedu radnog vremena (redovno radno vrijeme, rad u turnusu, rad u smjenama, ...),
- trajanju pripravniĉkog staža.
Član 10
Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se zakljuĉiti na neodreĊeno ili odreĊeno vrijeme.
Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme zakljuĉuje se na vrijeme ĉije je trajanje unaprijed odreĊeno. Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme se zakljuĉuje radi:
- obavljanja sezonskih poslova, a najduže 6 mjeseci,
- zamjene privremeno odsutnog zaposlenog do njegovog povratka na rad,
- privremenog povećanja obima posla, ali ne duže od 6 mjeseci.
Ugovor o radu zakljuĉen na odreĊeno vrijeme prestaje istekom roka utvrĊenog ▇▇▇ ugovorom.
Član 11
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da prijavi Zaposlenog na obavezno socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko i invalidsko...) u skladu sa zakonom.
Kopiju prijave iz stava 1 ovog ĉlana, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da Zaposlenom uruĉi najkasnije u roku od deset ▇▇▇▇, od ▇▇▇▇ stupanja na rad.
Član 12
Ugovor o radu zakljuĉuje se sa licem koje ispunjava uslove u pogledu struĉne spreme, radnog iskustva, posebnih znanja i drugih posebnih uslova utvrĊenih aktom o sistematizaciji i drugim posebnim propisom.
Član 13
U sluĉaju statusne promjene, odnosno promjene Poslodavca, u skladu sa zakonom, Poslodavac sljedbenik preuzima od Poslodavca prethodnika Kolektivni ugovor i ugovore o radu Zaposlenih ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na ▇▇▇ promjene Poslodavca.
Poslodavac prethodnik ▇▇▇▇▇ ▇▇ da Poslodavca sljedbenika potpuno i istinito obavijesti o pravima i obavezama iz Kolektivnog ugovora i ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se prenose.
Član 14
Poslodavac prethodnik ▇▇▇▇▇ ▇▇ da o prenošenju ugovora o radu na Poslodavca sljedbenika pisanim putem obavijesti Zaposlene ▇▇▇▇ se ugovori o radu prenose.
Ako Zaposleni odbije prenos ugovora o radu ili se ne izjasni u roku od pet radnih ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja obavještenja iz stava 1 ovog ĉlana, Poslodavac prethodnik može Zaposlenom otkazati ugovor o radu.
Probni rad
Član 15
Probni rad kao poseban uslov za rad, može se utvrditi aktom o sistematizaciji, ako posebnim zakonom nije drugaĉije ureĊeno.
Probni rad ne može biti duži od šest mjeseci.
Dužina trajanja probnog rada utvrĊuje se ugovorom o radu, a naĉin sprovoĊenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, prava i obaveze Zaposlenog iz radnog odnosa i dr. utvrĊuju se posebnim aktom Poslodavca.
Izmjene ugovorenih uslova rada (aneks ugovora)
Član 16
Izmjena ugovora o radu (aneks ugovora), vrši se u svemu saglasno zakonu.
Aneks ugovora o radu, ne može sadržati manja prava i nepovoljnije uslove rada, od prava i uslova utvrĊenih zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
III PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH I POSLODAVCA
Član 17
Zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu, zaštitu života i zdravlja na radu, struĉno osposobljavanje i druga prava u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
Zaposlena žena ima pravo na posebnu zaštitu za vrijeme trudnoće i poroĊaja, u skladu sa zakonom. Zaposleni ima pravo na posebnu zaštitu radi njege djeteta u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
Zaposleni mlaĊi od 18 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i zaposleno lice sa invaliditetom imaju pravo na posebnu zaštitu u skladu sa zakonom.
Član 18
Zaposleni se rasporeĊuje na radno mjesto za koje je zakljuĉio ugovor o radu ili Aneks ugovora. Zaposleni se rasporeĊuje na radno mjesto saglasno aktu o sistematizaciji.
Član 19
Zaposleni može biti rasporeĊen u drugo mjesto rada pod uslovom da je:
- djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima van sjedišta Poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dijela,
- udaljenost od mjesta u kojem Zaposleni radi, odnosno njegovog mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta u koje se premješta na rad manja od 60 km,
- organizovan redovan prevoz koji omogućava blagovremeni dolazak na rad i povratak ▇▇ ▇▇▇▇,
- obezbijeĊena naknada troškova prevoza u visini cijene prevozne karte ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca.
Zaposleni može da bude rasporeĊen u drugo mjesto rada i u drugim sluĉajevima samo uz njegovu saglasnost.
Obaveze Zaposlenih
Član 20
Zaposleni je obavezan da:
- savjesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi,
- poštuje organizaciju rada i poslovanje kod Poslodavca, uslove i pravila Poslodavca u vezi sa ispunjavanjem ugovorenih obaveza iz radnog odnosa,
- vodi raĉuna i savjesno se odnosi prema sredstvima rada i materijalnim sredstvima Poslodavca,
- obavijesti Poslodavca o svakoj vrsti potencijalnih opasnosti za život i zdravlje Zaposlenih i nastanak materijalne štete,
- poštuje propise o bezbjednosti, zaštiti na radu i pažljivo obavlja posao na naĉin da štiti zdravlje i život, svoj i drugih lica,
- postupa u skladu sa drugim obavezama utvrĊenim zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Obaveze Poslodavca
Član 21
Poslodavac je obavezan da:
- Zaposlenom obezbijedi obavljanje poslova na radnom mjestu, utvrĊenih aktom o sistematizaciji i ugovorom o radu,
- Zaposlenom obezbijedi, u skladu sa zakonom i drugim propisima, uslove rada i organizuje bezbjednost i zaštitu života i zdravlja na radu,
- Zaposlenom za obavljeni rad isplati zaradu, u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu,
- Zaposlenog obavještava o uslovima rada, organizaciji rada, pravilima Poslodavca u vezi sa ispunjavanjem ugovorenih obaveza na radu i pravima i obavezama koje proizilaze iz propisa o bezbjednosti i zaštiti života i zdravlja na radu,
- u sluĉajevima utvrĊenim zakonom traži mišljenje Sindikata,
- postupa u skladu sa drugim obavezama utvrĊenim zakonom, Kolektivnim ugovorom, pravilnicima i ugovorom o radu,
IV PRIPRAVNICI
Član 22
Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u odreĊenom stepenu školske spreme, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja, radi osposobljavanja za samostalan rad.
Član 23
Sa pripravnikom Poslodavac zakljuĉije ugovor o radu na odreĊeno vrijeme.
Član 24
Pripravniĉki staž traje:
- za radna mjesta visoke struĉne spreme 12 mjeseci,
- za radna mjesta više struĉne spreme 9 mjeseci,
- za radna mjesta srednje struĉne spreme 6 mjeseci.
Član 25
Za Zaposlenog - pripravnika koji se osposobljava za samostalan rad na radno mjesto neposredno vezano za bezbjednost i sigurnost željezniĉkog saobraćaja, dužina trajanja i naĉin provoĊenja pripravniĉkog staža utvrĊen je zakonom koji reguliše oblast željezniĉkog saobraćaja i drugim propisima koji se primjenjuju kao
„Lex specialis”.
Član 26
Pripravniĉki staž se produžava za vrijeme opravdanog odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ zbog privremene sprijeĉenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju i porodiljskog odsustva.
Član 27
Za vrijeme trajanja pripravniĉkog staža, Zaposleni - pripravnik ima sva prava iz rada i po osnovu rada, u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, pravilnicima i ugovorom o radu.
Član 28
Pripravnik se osposobljava za samostalan rad, pod nadzorom mentora kojeg rješenjem imenuje Poslodavac.
Mentor ▇▇▇▇ imati najmanje isti stepen struĉne spreme i zvanja kao i pripravnik koji se osposobljava, te najmanje pet ▇▇▇▇▇▇ radnog iskustva kod osposobljavanja pripravnika sa višom i visokom struĉnom spremom, odnosno tri godine radnog iskustva kod osposobljavanja pripravnika sa srednjom struĉnom spremom.
Član 29
Pripravnik polaže pripravniĉki ispit nakon završetka pripravniĉkog staža, pred ispitnom komisijom od tri ĉlana, koju imenuje Poslodavac prema propisanom programu.
Članovi komisije moraju imati najmanje isti stepen struĉne spreme, kao i pripravnik ĉija se osposobljenost za samostalan rad provjerava i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.
Zaposleni - pripravnik koji se osposobljava za rad na radno mjesto neposredno vezano za bezbjednost i sigurnost željezniĉkog saobraćaja, nakon obavljenog pripravniĉkog staža shodno posebnim propisima, polaže struĉni ispit na naĉin i po postupku koji je utvrĊen zakonom koji reguliše oblast željezniĉkog saobraćaja i propisima koji se primjenjuju kao „Lex specialis”.
Član 30
O položenom pripravniĉkom ispitu, osim za zanimanja neposredno vezana za bezbjednost i sigurnost saobraćaja koja oblast je regulisana posebnim propisima, Poslodavac izdaje uvjerenje o položenom pripravniĉkom ispitu, u roku od pet ▇▇▇▇.
Uvjerenje potpisuje predsjednik komisije.
V RADNO VRIJEME
Član 31
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati u radnoj nedjelji ukoliko nije izvršena preraspodjela radnog vremena saglasno potrebama ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.
Puno radno vrijeme može biti utvrĊeno kao:
- jednokratno,
- dvokratno,
- u smjeni (turnus).
Godišnji i mjeseĉni raspored radnog vremena na pojedine dane u mjesecu, poĉetak i završetak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora utvrĊuje Poslodavac posebnim aktom u skladu sa zakonom i potrebama ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.
Poslodavac je obavezan objaviti raspored radnog vremena tri ▇▇▇▇ prije poĉetka rada po utvrĊenom rasporedu radnog vremena, za odnosni vremenski period.
Član 32
U mjeseĉni fond sati Zaposlenog, koji ne može biti duži od zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom predviĊenog radnog vremena, raĉuna se i vrijeme provedeno zbog:
- obaveznog pouĉavanja, struĉnog osposobljavanja i usavršavanja u trajanju do 4 sata,
- periodiĉnog redovnog i vanrednog provjeravanja znanja, osim u sluĉaju ponavljanja ispita, u trajanju do 8 sati,
- periodiĉnog redovnog i vanrednog zdravstvenog pregleda, u trajanju do 8 sati, izuzev u sluĉaju da je Zaposleni upućen na vanredni pregled zbog uživanja alkohola ili opojnih droga,
- prekida i zastoja u radu u sluĉajevima utvrĊenim zakonom,
- predviĊene ▇▇▇▇▇ tokom ▇▇▇▇,
- uĉešća u radu radnih tijela i organa poslodavca,
- uĉešća u radu sindikalne organizacije,
- uĉešća u radnim aktivnostima vezanim za djelatnost Poslodavca u trajanju za vrijeme kao da je na radu.
Puno radno vrijeme
Član 33
Puno radno vrijeme, po pravilu iznosi 8 sati dnevno i ne može biti predviĊeno u manjem ili dužem trajanju ukoliko shodno zakonu i potrebama ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nije utvrĊena preraspodjela radnog vremena ili za pojedina radna mjesta, utvrĊenom skraćenom radnom vremenu.
Radno vrijeme u nedjelji rasporeĊuje se po pravilu u pet uzastopnih radnih ▇▇▇▇.
Radno vrijeme, odnosno ukupno trajanje smjene voznog i staniĉnog osoblja iznosi najviše 12 sati. Izuzetno, ukupno trajanje smjene osoblja vuĉnog vozila brzog voza ili voza višeg ranga za prevoz putnika može u jednoj smjeni iznositi najviše 10 sati.
Ukupnim trajanjem smjene voznog i staniĉnog osoblja smatra se vrijeme koje vozno osoblje provede u pripremi prije poĉetka rada, vrijeme provedeno u vožnji na vuĉnom vozilu, odnosno vozu, vrijeme provedeno u manevrisanju željezniĉkim vozilima i vrijeme prekida rada u toku smjene najviše do 2 sata, odnosno vrijeme koje staniĉno osoblje provede u obavljanju posla u toku jedne smjene.
Radno vrijeme, trajanje smjene i odmori voznog i staniĉnog osoblja
Član 34
Radno vrijeme, trajanje smjene i odmori voznog i staniĉnog osoblja ureĊeni su Zakonom o bezbjednosti u željezniĉkom saobraćaju i drugim podzakonskim aktima.
Rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad)
Član 35
Radno vrijeme Zaposlenog može trajati i duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad) ako se odgovarajućom organizacijom rada i rasporedom radnog vremena ne može završiti iznenada povećani obim posla.
Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone uzroci zbog kojih je uveden, ali ne duže od 10 sati nedjeljno.
Pored sluĉajeva utvrĊenih zakonom, rad duži od punog radnog vremena može se uvesti i:
- da se voz ili vuĉno vozilo dovede u krajnju stanicu, odnosno depo,
- da se završi proces rada ĉije se trajanje nije moglo predvidjeti, a ĉije bi obustavljanje ili prekidanje nanijelo materijalnu štetu u procesu rada,
- da se u procesu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ neprekidno traje zamijeni iznenada odsutni Zaposleni,
- da se preduzmu neodložne mjere za bezbjednost i sigurnost željezniĉkog saobraćaja.
- radi otklanjanja posledica vanrednog dogaĊaja,
- radi spašavanja sredstava rada,
- radi otklanjanja smetnji u željeznićkom saobraćaju.
Prekovremeni rad se uvodi pisanom odlukom Poslodavca, prije odreĊivanja tog rada.
Poslodavac može prekovremeni rad odrediti i usmenim putem, s ▇▇▇ što ▇▇ ▇▇▇▇▇ da pisanu Odluku o tome uruĉi Zaposlenom najkasnije pet ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ izvršenog prekovremenog rada.
Noćni rad
Član 36
Rad Zaposlenog u vremenu izmeĊu 22 sata i 6 sati sljedećeg ▇▇▇▇, smatra se radom noću.
Ako je rad organizovan u smjenama, ▇▇▇▇ ▇▇ osigurati izmjena smjena tako da Zaposleni radi noću uzastopno najviše jednu nedjelju.
Zaposleni koji obavljaju poslove vezane za bezbjednost i sigurnost željezniĉkog saobraćaja ne mogu raditi više od dvije noći uzastopno.
Raspored i preraspodjela radnog vremena
Član 37
Raspored i preraspodjelu radnog vremena vrši Poslodavac u skladu sa zakonom.
Preraspodjela radnog vremena se može u toku kalendarske godine utvrditi tako da u odreĊenom vremenskom periodu radno vrijeme iznosi više, odnosno manje od 40 sati sedmiĉno, ali tako da ukupno radno vrijeme Zaposlenog u prosjeku ne bude duže od punog radnog vremena u toku godine.
Član 38
Rad u smjeni (turnus) se obavlja na radnim mjestima u organizacionim cjelinama gdje je neophodno obezbijediti neprekidan (kontinuiran) rad.
Rad u smjeni (turnus) ne može trajati više od 12 sati neprekidno. Smjenu (turnus) ĉini radno vrijeme koje se rasporeĊuje na naĉin:
- 12 ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ (danju) 24 sata odmora.
- 12 ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ (noću) 48 sati odmora.
VI ODMORI I ODSUSTVA
Član 39
Zaposleni ima pravo na odmor u toku rada i pravo ▇▇ ▇▇▇▇▇ odsustvovanja u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu.
Odmor u toku dnevnog rada (pauza)
Član 40
Zaposleni ima pravo na odmor u toku dnevnog rada - pauzu, u trajanju od 30 minuta.
Zaposleni ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ duže od ĉetiri, a kraće od šest ĉasova dnevno ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.
Zaposleni ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ duže od punog radnog vremena, a najmanje 10 ĉasova dnevno ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 45 minuta.
Odmor u toku dnevnog rada ne može se koristiti na poĉetku i na kraju radnog vremena. Vrijeme odmora iz st. 1, 2 i 3 ovog ĉlana uraĉunava se u radno vrijeme.
Kod utvrĊivanja rasporeda smjene Zaposlenog, Poslodavac utvrĊuje i vrijeme dnevnog odmora (pauzu).
Ako Poslodavac ne omogući prekid ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ korišćenja odmora u toku dnevnog rada, vrijeme predviĊeno za odmor uraĉunava se u preraspodjelu radnog vremena.
Voznom osoblju, kada proces rada ne dozvoljava prekid ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ korišćenja dnevnog odmora (▇▇▇▇▇), vrijeme zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu, utvrĊeno na ime dnevnog odmora (▇▇▇▇▇) uraĉunava se u mjeseĉni fond sati.
Dnevni odmor
Član 41
Zaposleni ima pravo na dnevni odmor izmeĊu dva uzastopna ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Vozno osoblje koje obavlja rad u smjenama ima pravo na dnevni odmor izmeĊu dva uzastopna ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u trajanju od najmanje 16 sati neprekidno.
Član 42
Zaposlenim - voznom osoblju, izuzev utvrĊenog odmora u toku dnevnog rada (▇▇▇▇▇) koja se uraĉunava u radno vrijeme, ne pripada odmor u obrtnoj stanici, ako rad u smjeni u odlasku i povratku traje manje od 12
sati za Zaposlene koji upravljaju teretnim vozovima ili manje od 10 sati za Zaposlene koji upravljaju vozovima za prevoz putnika.
Nedjeljni odmor
Član 43
Zaposleni ima pravo na nedjeljni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.
Dani nedjeljnog odmora za Zaposlene koji ne rade u smjenama, po pravilu su subota i nedjelja.
Ako je potrebno da Zaposleni radi na ▇▇▇ nedjeljnog odmora, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da mu obezbijedi odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno u toku naredne nedjelje.
Godišnji odmor
Član 44
Zaposleni ima pravo na godišnji odmor u kalendarskoj godini u trajanju od najmanje 18 radnih ▇▇▇▇. Zaposleni mlaĊi od 18 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.
Zaposleni koji prvi put zasniva radni odnos, ▇▇▇▇▇ pravo na godišnji odmor poslije šest mjeseci neprekidnog rada.
Pod neprekidnim radom smatra se i vrijeme odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu zarade, koje traje duže od 30 radnih ▇▇▇▇, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu zarade.
Zaposleni koji u kalendarskoj godini nema šest mjeseci neprekidnog ▇▇▇▇ ▇▇▇ pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora (srazmjerni dio) za mjesec ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u toj godini.
Član 45
Pri utvrĊivanju dužine godišnjeg odmora radna nedjelja raĉuna ▇▇ ▇▇▇ pet radnih ▇▇▇▇.
U ▇▇▇▇ godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se praznici koji su neradni dani, u skladu sa zakonom, odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu zarade i privremena sprijeĉenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.
Ako je Zaposleni za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprijeĉen za rad, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i za vrijeme porodiljskog odsustva, ima pravo da po isteku te sprijeĉenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora.
Član 46
Ukupna dužina trajanja godišnjeg odmora Zaposlenom, utvrĊuje se na naĉin što se na minimum od 18 radnih ▇▇▇▇, dodaju dani utvrĊeni prema sljedećim kriterijumima:
- uslovi rada,
- složenost poslova,
- ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ i
- posebni socijalni i zdravstveni uslovi.
Kriterijumi iz stava 1 ovog ĉlana utvrĊuju se Pravilnikom.
Član 47
Poslodavac, Planom korišćenja godišnjih odmora, zavisno od potrebe ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ utvrĊuje vrijeme korišćenja godišnjeg odmora svakog Zaposlenog.
Rješenje o korišćenju godišnjeg odmora Zaposlenom se dostavlja najkasnije 15 ▇▇▇▇ prije datuma odreĊenog za poĉetak korišćenja godišnjeg odmora.
Poslodavac može da izmijeni vrijeme odreĊeno za korišćenje godišnjeg odmora ako to zahtijeva potreba ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇, najkasnije 5 radnih ▇▇▇▇ prije ▇▇▇▇ odreĊenog za poĉetak korišćenje godišnjeg odmora.
Član 48
Godišnji odmor se može koristiti u dva dijela.
Ako Zaposleni koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio koristi u trajanju od najmanje 10 radnih ▇▇▇▇ neprekidno u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. ▇▇▇▇ naredne godine.
Ako je Zaposleni stekao pravo na korišćenje godišnjeg odmora, a nije u cjelini ili djelimiĉno iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ po propisima o zdravstvenom osiguranju i radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ radi njege djeteta i posebne njege djeteta ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. ▇▇▇▇ naredne godine.
Dobrovoljno davanje krvi
Član 49
Zaposleni - dobrovoljni davalac krvi ima pravo na plaćeno odsustvo uz naknadu zarade u trajanju od jedan radni ▇▇▇, prilikom svakog davanja krvi, odnosno saglasno zakonu i opštem kolektivnom ugovoru.
Plaćeno odsustvo
Član 50
Zaposleni ima pravo na odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo) u skladu sa zakonom, opštim kolektivnim ugovorom i pravilnikom koji reguliše oblast radnih odnosa i ugovorom o radu.
Neplaćeno odsustvo
Član 51
Zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ za vrijeme i u sluĉajevima utvrĊenim zakonom,opštim kolektivnim ugovorom, pravilnikom koji reguliše oblast radnih odnosa i ugovorom o radu.
Za vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ u smislu stava 1 ovog ĉlana, Zaposleni ima pravo na zdravstvenu zaštitu, a druga prava i obaveze iz rada i po osnovu rada miruju.
Doprinos za zdravstvenu zaštitu iz stava 2 ovog ĉlana uplaćuje Poslodavac.
Mirovanje prava iz radnog odnosa
Član 52
Zaposlenom miruju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, ako odsustvuje ▇▇ ▇▇▇▇ zbog:
- imenovanja odnosno izbora, na državnu funkciju u skladu sa zakonom ĉije vršenje zahtijeva privremeni prestanak rada kod Poslodavca, do isteka jednog mandata,
- upućuvanja na rad u inostranstvo u okviru meĊunarodno - tehniĉke ili kulturno prosvjetne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva, kao i na struĉno usavršavanje ili obrazovanje, uz saglasnost Poslodavca,
- izdržavanja kazne zatvora, mjere bezbjednosti, vaspitne ili zaštitne mjere, u trajanju do 6 mjeseci.
Pravo na mirovanje radnog odnosa ima i braĉni drug Zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u smislu stava 1 alineja 2 ovog ĉlana.
Korisnik prava iz st. 1 i 2 ovog ĉlana ▇▇▇▇▇ ▇▇ da se javi Poslodavcu u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prestanka razloga zbog kojeg su mu mirovala prava i obaveze iz rada i po osnovu ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ na rad kod Poslodavca, na isto ili drugo radno mjesto koje odgovara njegovom stepenu struĉne spreme, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja.
VII OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIH
Član 53
Obrazovanje i struĉno usavršavanje Zaposlenih će se urediti posebnim aktom Poslodavca.
VIII ZARADA, UVEĆANJE ZARADE, NAKNADE ZARADE I DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH
Zarada
Član 54
Zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu koja se utvrĊuje u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Zarada Zaposlenog sastoji se od: zarade za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu u propisanim uslovima rada (u daljem tekstu: osnovna zarada), uvećanja zarade, zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu i naknade zarade.
▇▇▇▇▇▇ ▇▇ isplaćuje jedanput mjeseĉno.
Prilikom isplate zarade Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da Zaposlenom uruĉi obraĉun zarade.
Ako Poslodavac na ▇▇▇ dospjelosti zarade Zaposlenog nije mogao da isplati zaradu ili je ne isplati u cjelini ▇▇▇▇▇ ▇▇ da, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata zarade, Zaposlenom uruĉiti obraĉun zarade ▇▇▇▇ ▇▇ bio ▇▇▇▇▇ da isplati, a koja ima snagu vjerodostojne isprave.
Član 55
Poslodavac može novĉano potraživanje prema Zaposlenom naplatiti obustavljanjem od njegove zarade samo na osnovu pravosnažne odluke suda, u sluĉajevima utvrĊenim zakonom ili uz pristanak Zaposlenog.
Zaposlenom se može prinudno obustaviti isplata zarada ili naknada zarade najviše do 1/2 radi obaveznog izdržavanja, na osnovu pravosnažne odluke suda, a za ostale obaveze najviše do 1/3 zarade ili naknade zarade.
Član 56
Poslodavac je obavezan, nezavisno od ostvarenih rezultata poslovanja, Zaposlenom isplatiti zaradu, uvećanje zarade, naknadu zarade i druga primanja i pripadajuće naknade utvrĊene ovim Kolektivnim ugovorom, ukoliko nije drugaĉije odreĊeno.
Doprinose, poreze i sl. davanja koja terete zaradu Zaposlenog, obraĉunava i isplaćuje Poslodavac, kao i doprinose koji terete Poslodavca.
Član 57
Osnovna zarada ne može biti niža od iznosa dobijenog množenjem obraĉunske vrijednosti i koeficijenta složenosti ▇▇▇▇▇ poslova iz ĉlana 58 ovog Kolektivnog ugovora.
Minimalna zarada Zaposlenom za ostvareni radni uĉinak i puno radno vrijeme za prosjeĉno 176 ĉasova u mjesecu za koji se vrši obraĉun, ne može biti niža od 30% prosjeĉne zarade u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu.
Obraĉunsku vrijednost koeficijenta utvrĊuje Odbor direktora kao nadležni organ Poslodavca.
Član 58
Ovim Kolektivnim ugovorom utvrĊuju se osnovne ▇▇▇▇▇ poslova sa koeficijentima za utvrĊivanje zarade po osnovu potrebne struĉnosti i složenosti poslova.
Koeficijenti za utvrĊivanje zarade za pojedina radna mjesta sadrže elemente koji utiĉu na zaradu i to: potreban nivo obrazovanja, složenost poslova, uslova rada pod kojima se ti poslovi obavljaju, odgovornosti za djelokrug posla dat za radno mjesto i druge elemente bitne za vrednovanje odreĊenog posla.
Okvirni koeficijenti za radna mjesta u smislu odredbi ovog ĉlana utvrĊuju se u tabeli, kako slijedi:
Redni broj | ▇▇▇▇▇ poslova | Zahtjevi struĉnosti | Koeficijenti |
1. | I | NK | 1,80 - 2,10 |
2. | II | PK | 2,10 - 2,30 |
3. | III | KV | 2,30 - 2,60 |
4. | IV | SSS | 2,60 - 3,40 |
5. | VI | VŠS | 3,40 - 4,40 |
6. | VII | VSS | 4,40 - 6,00 |
Ugovorne strane u naprijed navedenim okvirima utvrĊuju koeficijenat, za svako radno mjesto utvrĊeno aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora ĉini Pregled koeficijenata svakog radnog mjesta (Prilog I).
Član 59
Zarada pripravnika se utvrĊuje u visini od 80% zarade odgovarajuće ▇▇▇▇▇ poslova iz ĉlana 58 ovog Kolektivnog ugovora.
Član 60
Zarada Zaposlenima koji ĉine strukturu i sastav menadžmenta - ĉlanovima menadžmenta, pored zarade utvrĊene ovim Kolektivnim ugovorom, može biti utvrĊena i odlukom Odbora direktora kao nadležnog organa Poslodavca.
Zarada Zaposlenima koji obavljaju poslove od posebnog znaĉaja za rad i poslovanje Društva, pored zarade utvrĊene ovim Kolektivnim ugovorom, može biti utvrĊena i odlukom Odbora direktora na prijedlog izvršnog direktora.
Solidarnost
Član 61
U sluĉaju promjene radnog mjesta, Zaposleni zadržava osnovnu zaradu utvrĊenu ugovorom o radu, odnosno aneksom ugovora, zakljuĉenim sa Poslodavcem ▇▇▇▇ ▇▇ ostvarivao u trenutku promjene radnog mjesta pod uslovom:
1. da je u trenutku ponude izmjene ugovora o radu imao najmanje 20 ▇▇▇▇▇▇ penzijskog staža na poslovima neposredno vezanim za bezbjednost i sigurnost željezniĉkog saobraćaja, u smislu propisa koji regulišu oblast željezniĉkog saobraćaja, a odlukom nadležne zdravstvene ustanove je kod zaposlenog utvrĊen gubitak zdravstvene sposobnosti za rad na radnom mjestu na koje je prije gubitka zdravstvene sposobnosti bio rasporeĊen, odnosno imao zakljuĉen ugovor o radu;
2. da je u trenutku ponude izmjene ugovora, ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ imao navršenih 60 (muškarac), odnosno 55 (žena) ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, i da je u trenutku ostvarivanja prava na solidarnost kod Poslodavca Zaposleni ostvario najmanje 20 ▇▇▇▇▇▇ radnog staža - neprekidno u struci.
Pravo na solidarnost se utvrĊuje ugovorom o radu, odnosno aneksom ugovora.
Član 62
U sluĉaju da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ostvarena za rad na radnom mjestu, po osnovu solidarnosti iz ĉlana 61 ovog Kolektivnog ugovora, izmijeni, Zaposleni ima pravo na zaradu ▇▇▇▇ ▇▇ za njega povoljnija.
U sluĉaju da je radno mjesto po kojem je Zaposlenom utvrĊena zarada po osnovu solidarnosti ukinuto, Zaposlenom pripada ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se utvrĊuje poreĊenjem sa drugim, po sadržaju i prirodi, sliĉnim radnim mjestom, utvrĊenim aktom o sistematizaciji.
Član 63
Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora su saglasni da, izuzetno, može doći do odstupanja od isplata zarada, ▇▇▇▇ ▇▇ to utvrĊeno ovim Kolektivnim ugovorom, ako nastupe nepredvidljivi razlozi:
- ekonomsko - finansijske teškoće kod poslovanja, uzrokovane globalnim finansijskim teškoćama na tržištu,
- i drugim sluĉajevima koji se nijesu mogli predvidjeti, a imaju za posljedicu smanjenje poslovne aktivnosti i deficit novĉanih sredstava u smislu podmirenja neophodnih novĉanih izdataka na ime redovnog poslovanja.
Odstupanja od utvrĊenog sistema obraĉuna i isplate zarada u sluĉajevima iz stava 1 ovog ĉlana mogu biti do 20% manje od pripadajuće zarade svakog Zaposlenog.
Odluku o smanjenju zarade u smislu stava 2 ovog ĉlana donosi Odbor direktora uz prethodno pribavljeno mišljenje Reprezentativnog sindikata.
Stimulacija
Član 64
Poslodavac će, u zavisnosti od ostvarenih rezultata rada, posebnim aktom urediti kriterijume za stimulaciju Zaposlenog.
Izuzetno povećanje zarade
Član 65
Izuzetno, Poslodavac može za odreĊeni vremenski period, odlukom Odbora direktora za rad na projektu ili za posao od posebnog znaĉaja za Poslodavca, utvrditi zaradu Zaposlenom u većem iznosu od one koja istom pripada po ovom Kolektivnom ugovoru, ugovoru o radu, odnosno aneksu ugovora.
Zarada iz stava 1 ovog ĉlana ne može predstavljati osnov za sticanje zarade po osnovu solidarnosti.
Uvećanje zarade
Član 66
Zarada se uvećava u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu za: minuli rad, noćni rad, rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), rad u dane državnih i vjerskih praznika koji su zakonom utvrĊeni kao neradni dani i za rad u komisijama i radnim tijelima Poslodavca koje Zaposleni obavlja van radnog vremena, o ĉemu odluku donosi izvršni direktor.
Član 67
Zarada Zaposlenom uvećava se za svaku zapoĉetu godinu radnog staža:
- do 10 ▇▇▇▇▇▇ 0,5%,
- od 10 do 20 ▇▇▇▇▇▇ 0,75%,
Član 68 Zarada Zaposlenom uvećava se po ĉasu najmanje za:
- rad noću (izmeĊu 22 sata i 6 sati narednog ▇▇▇▇) 40%
- prekovremeni rad 40%
- rad na ▇▇▇ državnog i vjerskog praznika 150%.
U sluĉaju kad je Zaposleni ispunio uslove za uvećanje zarade po više osnova iz stava 1 ovog ĉlana, procenti povećanja se sabiraju.
Član 69
Zarada Zaposlenog za efektivne ĉasove rada u obraĉunskom mjesecu, zbog posebne odgovornosti, otežanih uslova rada, specifiĉnosti radnog mjesta i odgovornosti za bezbjednost i sigurnost u željezniĉkom saobraćaju uvećava se za:
- mašinovoĊa do 3 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- mašinovoĊa manevre do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- pomoćnik mašinovoĊe do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- kondukter, pratioc kola do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- rukovaoc manevre do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- manevrista do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- nadzornik lokomotiva do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- revizor vozova do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta
- kontrolno prijemni organ do 1 obraĉunske vrijednosti koeficijenta.
Obraĉun zarade za Zaposlene na radnim mjestima iz stava 1 ovog ĉlana će se utvrditi posebnim aktom Poslodavca.
Zbog potrebe službe, Poslodavac može rasporediti Zaposlenog na radnim mjestima iz stava 1 ovog ĉlana na druge poslove, stim da Zaposleni zadržava zaradu ▇▇▇▇ ▇▇ za njega povoljnija.
Član 70 Kondukteru i pratiocu kola na naplaćene prihode, pripada stimulacija.
Poslodavac će visinu stimulacije za zaposlene iz stava 1 ovog ĉlana, utvrditi posebnim aktom.
Naknada zarade
Član 71
Zaposlenom priprada naknada zarade za vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ u visini 100% njegove zarade po satu, kao da je na radu za:
- vrijeme korišćenja godišnjeg odmora,
- dane plaćenog odsustva,
- odazivanje na poziv državnih organa,
- vrijeme struĉnog usavršavanja, po nalogu Poslodavca,
- vrijeme odbijanja da radi, kada nijesu sprovedene propisane mjere zaštite na radu,
- dane državnih, drugih i vjerskih praznika koji su zakonom utvrĊeni kao neradni,
- odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ u dogovoru sa Poslodavcem ili na osnovu odreĊenih zakonskih ili podzakonskih akata zbog uĉešća u radu organa kod Poslodavca i organa Sindikata,
- vrijeme prekvalifikacije, dokvalifikacije i osposobljavanje za rad na drugim poslovima, dok oni traju saglasno aktima Poslodavca,
- vrijeme privremene nesposobnosti uzrokovane profesionalnom bolešću odnosno nesreće na poslu.
Poslodavac ima pravo na refundiranje naknade zarade iz stava 1 ovog ĉlana u sluĉaju odsustvovanja Zaposlenog ▇▇ ▇▇▇▇ zbog odazivanja na poziv državnog organa, od organa na ▇▇▇▇ se poziv Zaposleni odazvao, ako Zakonom nije drukĉije odreĊeno.
Član 72
Zaposleni za vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ zbog bolesti ima pravo na naknadu zarade od osnove za naknadu i to:
- za bolovanja do 60 ▇▇▇▇ 80 %.
Za vrijeme odsustvovanja sa posla zbog bolesti preko 60 ▇▇▇▇, naknada zarade Zaposlenog utvrĊuje se saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
Član 73
Naknadu zarade za prvih 60 ▇▇▇▇ sprijeĉenosti za rad u smislu ĉlana 72 stav 1 ovog Kolektivnog ugovora isplaćuje Poslodavac iz svojih sredstava.
Osnov za naknadu, odnosno obraĉun zarade predstavlja prosjek ostvarenih zarada Zaposlenog za poslednja tri mjeseca koja prethode korišćenju prava iz ĉlana 72 stav 1 ovog Kolektivnog ugovora.
Za period sprijeĉenosti za rad preko 60 ▇▇▇▇ u smislu ĉlana 72 stav 2 ovog Kolektivnog ugovora, naknadu obezbjeĊuje nadležni fond.
Druga primanja zaposlenih
Član 74
Zaposleni ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju do iznosa koji se po Zakonu na dohodak fiziĉkih lica ne oporezuje.
Isplata otpremnine iz stava 1 ovog ĉlana vrši se najkasnije u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prestanka radnog odnosa.
Naknada povećanih troškova zaposlenih
Član 75
Zaposleni ima pravo na povećane troškove koji su u funkciji izvršenja posla, ako to na drugi naĉin nije obezbijeĊeno i to za:
- dnevnice za službeno putovanje u Crnoj Gori,
- dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo.
Član 76
Službenim putovanjem u Crnoj Gori smatra se putovanje radi obavljanja poslova i radnih zadataka van mjesta rada.
Dnevnica za službeno putovanje iz stava 1 ovog ĉlana, zaposlenom pripada u visini od 20 % obraĉunske vrijednosti koeficijenta utvrĊene za organe državne uprave u Crnoj Gori.
Putni troškovi i troškovi noćenja, osim noćenja u hotelu „de-luxe” kategorije priznaju se u cjelini, prema priloženim raĉunima.
Službenim putovanjem u smislu stava 1 ovog ĉlana smatra se i upućivanje, odnosno putovanje Zaposlenog radi:
ukoliko u mjestu redovnog rada ne postoji za to odgovarajuća zdravstvena ustanova,
- odazivanja na poziv organa ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇, te drugih državnih i pravosudnih organa u svojstvu svjedoka i dr.
Pod mjestom redovnog rada Zaposlenog podrazumijeva se sjedište Poslodavca, odnosno organizacione jedinice u kojoj Zaposleni stalno radi.
U zavisnosti od vremena provedenog na službenom putu, Zaposleni ima pravo na:
- punu dnevnicu za svakih 24 sata, kao i za ostatak vremena preko 12 do 24 sata i
- pola dnevnice za vrijeme preko 8 sati, do 12 sati.
Član 77
Zaposlenom koji se upućuje na službeno putovanje u smislu ĉlana 76 stav 1 ovog Kolektivnog ugovora, u službeno mjesto radi zamjene odsutnog Zaposlenog ili obavljanja odreĊenih poslova i ako se za vrijeme službenog putovanja svakodnevno ili u razmacima vraća u mjesto redovnog rada, pripada dnevnica za vrijeme provedeno na ▇▇▇ službenom putovanju koja se obraĉunava sabiranjem broja ĉasova provedenih na putovanju i dijeljenjem sa 24 (nalog sa prilogom).
Osnov za obraĉun ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ dnevnice utvrĊene ĉlanom 76 stav 2 ovog Kolektivnog ugovora.
Član 78
Naknada troškova za putovanje voznog osoblja (kilometar) obraĉunava se prema vremenu provedenom na putu - radu.
U vrijeme provedeno na putu - radu uraĉunava se:
- vrijeme vožnje - voza
- vrijeme pripreme i predaje službe
- vrijeme (boravak - odmor) osoblja van domicilne stanice.
Naknada troškova, u smislu stava 1 ovog ĉlana, po satu, utvrĊuje se na osnovu pune dnevnice bez troškova noćenja, podijeljeno sa 24 sata.
Član 79
U sluĉaju ▇▇▇▇ ▇▇ službeno putovanje obavljeno radi zamjene, ispomoći, doškolovanja, privremene promjene mjesta rada, održavanja voznog sredstva i sl. pod uslovima iz ĉlana 76 ovog Kolektivnog ugovora, Zaposleni ostvaruje pravo na dnevnicu koja se obraĉunava na osnovu naloga za službeno putovanje s prilogom, pod uslovom da se svakodnevno vraća u mjesto rada .
Član 80
Dnevnica za službeno putovanje u inostranstvo obraĉunava se u iznosu i na naĉin propisan od nadležnog državnog organa.
Ako su zaposlenom na službenom putovanju u inostranstvo obezbijeĊeni besplatan smještaj i ishrana, dnevnica se umanjuje za 80 %, ako je obezbijeĊen besplatan smještaj - za 50 %, a ako je obezbijeĊena samo besplatna ishrana za 30 %.
Vozopratnom osoblju na službenom putovanju ▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ Crne ▇▇▇▇ pripada dnevnica za službeno putovanje u visini od 20% dnevnice propisane ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ nadležnog državnog organa.
U zavisnosti od vremena provedenog na službenom putu, Zaposleni ima pravo na:
- punu dnevnicu za svakih 24 sata, kao i za ostatak vremena preko 12 do 24 sata i
- ▇▇▇▇▇▇▇▇ dnevnice za vrijeme preko 8 sati, a do 12 sati.
Član 81
Zaposleni koji obavlja službeno putovanje u zemlji ili inostranstvu ▇▇▇▇▇ ▇▇ da, u roku od pet ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ povratka u mjesto redovnog rada podnese ▇▇▇▇▇▇ izvještaj o izvršenom poslu zajedno sa popunjenim nalogom i prilozima.
Solidarne pomoći Zaposlenima
Član 82
Poslodavac Zaposlenom, odnosno njegovoj porodici, isplaćuje jednokratnu pomoć u visini dvanaest obraĉunskih vrijednosti koeficijenta kod Poslodavca u sluĉaju:
- smrti ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇,
- smrti supružnika ili djeteta.
Pomoć iz stava 1 ovog ĉlana ostvaruje samo jedan ĉlan porodice na radu kod Poslodavca.
IX PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Član 83
Zaposlenom prestaje radni odnos:
- po sili zakona,
- sporazumom izmeĊu Zaposlenog i Poslodavca,
- otkazom ugovora o radu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca ili Zaposlenog.
Član 84
Zaposlenom prestaje radni odnos, odnosno ugovor o radu po sili zakona:
- kad navrši 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i najmanje 15 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja, ako se Poslodavac i Zaposleni drukĉije ne sporazumiju - danom dostavljanja konaĉne odluke Zaposlenom,
- ako je, na naĉin propisan zakonom utvrĊeno da je kod Zaposlenog došlo do gubitka radne sposobnosti – danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrĊivanju gubitka radne sposobnosti,
- ako mu je po zakonu, odnosno pravosnažnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da obavlja odreĊene poslove, a ne može se rasporediti na druge poslove - danom dostavljanja pravosnažne odluke,
- ako zbog izdržavanja kazne zatvora, ▇▇▇▇ biti odsutan ▇▇ ▇▇▇▇ duže od šest mjeseci - danom stupanja na izdržavanje kazne,
- ako mu je izreĉena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga ▇▇▇▇ da bude odsutan ▇▇ ▇▇▇▇- danom poĉetka primjenjivanja te mjere,
- usljed steĉaja ili likvidacije, odnosno u svim drugim sluĉajevima prestanka rada Poslodavca u skladu sa zakonom.
Član 85
Zaposleni koji navrši 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i najmanje 15 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja može da nastavi da radi, ako je to neophodno za obavljanje odreĊenog posla, na osnovu pisane odluke nadležnog organa Poslodavca.
Zaposleni može da nastavi da radi i poslije navršenih 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, ako nije navršio 15 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja, do ispunjenja tog uslova.
Član 86 Radni odnos prestaje sporazumom Poslodavca i Zaposlenog. Sporazum iz stava 1 ovog ĉlana zakljuĉuje se u pisanoj formi.
U sluĉaju sporazumog prestanka radnog odnosa, Poslodavac može Zaposlenom isplatiti otpremninu u visini iz ĉlana 102 ovog Kolektivnog ugovora.
Član 87
Radni odnos, odnosno ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ prestati otkazom ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Zaposlenog.
Otkaz ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ podnijeti roditelj ili staratelj Zaposlenog mlaĊeg od 18 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇.
Otkaz ugovora o radu Zaposleni ▇▇ ▇▇▇▇▇ da dostavi Poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 ▇▇▇▇ prije ▇▇▇▇ koji ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ ▇▇▇ prestanka radnog odnosa.
Član 88
Poslodavac može otkazati ugovor o radu Zaposlenom, pod uslovima i na naĉin utvrĊen Zakonom.
Odluku o otkazu ugovora o radu, u formi rješenja, donosi Poslodavac i dostavlja ga Zaposlenom u skladu sa Zakonom.
X PRESTANAK POTREBE ZA RADOM ZAPOSLENIH
Član 89
Ukoliko Poslodavac utvrdi da će zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena doći do prestanka potrebe za radom Zaposlenih na neodreĊeno vrijeme, ▇▇▇▇▇ ▇▇ da odmah o tome obavijesti Reprezentativni sindikat i Zavod za zapošljavanje Crne ▇▇▇▇ u rokovima i na naĉin saglasno Zakonu.
Član 90 Obavještenje iz ĉlana 89 ovog Kolektivnog ugovora sadrži:
- razloge za prestanak potrebe za radom Zaposlenih,
- broj i kategoriju Zaposlenih koji su zaposleni na neodreĊeno vrijeme,
- kriterijume za utvrĊivanje Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba,
- broj i kategoriju Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba,
- period u kome će se sprovesti mjere za zapošljavanje shodno Zakonu,
- kriterijume za izraĉunavanje visine otpremnine.
Član 91
Reprezentativni sindikat i Zavod za zapošljavanje Crne ▇▇▇▇ dužni su shodno Zakonu, da dostave Poslodavcu mišljenje u vezi Obavještenja, u roku od 8 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dobijanja Obavještenja.
Ukoliko Reprezentativni sindikat i Zavod za zapošljavanje Crne ▇▇▇▇, u roku utvrĊenom Zakonom i stavom 1 ovog ĉlana ne dostave ▇▇▇▇▇▇ mišljenje u vezi dostavljenog Obavještenja, smatraće se da na isti nemaju primjedbi.
Program ostvarivanja prava Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba
Član 92
Nakon pribavljenog mišljenja Reprezentativnog sindikata i ▇▇▇▇▇▇ za zapošljavanje Crne ▇▇▇▇, Poslodavac donosi Program ostvarivanja prava Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba (u daljem tekstu: Program).
Program iz stava 1 ovog ĉlana donosi Odbor direktora i isti sadrži:
- razloge prestanka potrebe za radom Zaposlenih,
- kriterijume za utvrĊivanje Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba,
- ukupan broj Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba,
- broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja Zaposlenih za ĉijim ▇▇▇▇▇ ▇▇ prestaje potreba i poslove koje obavljaju,
- mjere za zapošljavanje.
Postupak utvrĊivanja prestanka potrebe za radom Zaposlenih
Član 93
Poslodavac, po osnovu predloga - izvještaja organizacionih jedinica (cjelina), saĉinjenih shodno kriterijumima iz ĉlana 95 ovog Kolektivnog ugovora, utvrĊuje ▇▇▇▇▇▇ Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba i to sa podacima kako slijedi:
- ime i prezime Zaposlenog,
- školska, odnosno struĉna sprema,
- godine starosti,
- ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,
- radno mjesto na koje je bio rasporeĊen.
▇▇▇▇▇▇ iz ▇▇▇▇▇ 1 ovog ĉlana utvrĊuje izvršni direktor Poslodavca.
Kriterijumi za utvrĊivanje Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba - „viška Zaposlenih”
Član 94
Ukoliko je kod Poslodavca na odreĊenim radnim mjestima došlo do smanjenja broja izvršilaca i/ili ukidanja radnih mjesta, usvajanjem novog akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, vršit će se bodovanje na nivou stepena struĉne spreme po kriterijumima utvrĊenim ovim Kolektivnim ugovorom.
Ako dva ili više Zaposlenih imaju isti broj bodova, kao Zaposleni za ĉijim ▇▇▇▇▇ ▇▇ prestala potreba, se utvrĊuje Zaposleni koji ima manji broj bodova po osnovu kvaliteta rada.
Član 95
Prilikom utvrĊivanja Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba, Poslodavac ocjenjuje na osnovu personalnog dosijea rezultate rada Zaposlenog ostvarene za period od posljednje godine ▇▇▇▇ ▇▇▇▇, po osnovu:
- kvaliteta obavljanja posla i
- doprinosa u radu.
Kriterijumi za utvrĊivanje Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba „višak Zaposlenih” utvrdiće se posebnim aktom.
Mjere za zapošljavanje
Član 96
Mjere za zapošljavanje Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba su:
- raspored na druge poslove kod Poslodavca u stepenu struĉne spreme Zaposlenog, sa punim ili nepunim radnim vremenom,
- raspored kod drugog Poslodavca u stepenu struĉne spreme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
- struĉno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugo radno mjesto kod istog ili drugog Poslodavca.
Otpremnina
Član 97
Zaposlenom za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba, a kome nije moglo da se obezbijedi nijedno od prava predviĊenih Programom iz ĉlana 92 ovog Kolektivnog ugovora, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplatiti otpremninu u visini od 24 neto zarade Zaposlenog ostvarene kod Poslodavca, odnosno 24 prosjeĉne neto zarade u Crnoj Gori, ukoliko je to povoljnije za Zaposlenog.
▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Zaposlenog kod Poslodavca, koja predstavlja osnov za obraĉun u smislu stava 1 ovog ĉlana ▇▇ ▇▇▇▇ zarada Zaposlenog ▇▇▇▇ ▇▇ ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem Zaposlenom prestaje radni odnos isplatom otpremnine.
Prosjeĉna ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u Crnoj Gori utvrĊuje se kod nadležnog organa u državi, a kao osnov uzima ▇▇ ▇▇▇▇ zarada ostvarena u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem Zaposlenom prestaje radni odnos isplatom otpremnine.
Član 98
Zaposlenom licu sa invaliditetom za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba, a kojem nije moglo da se obezbijedi nijedno od prava predviĊenih Programom iz ĉlana 92 ovog Kolektivnog ugovora, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplatiti otpremninu u iznosu od 36 ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Zaposlenog ostvarenih kod Poslodavca ili 36 prosjeĉnih ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ utvrĊenih u Crnoj Gori, ukoliko je to povoljnije za Zaposlenog.
▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Zaposlenog kod Poslodavca, koja predstavlja osnov za obraĉun u smislu stava 1 ovog ĉlana ▇▇ ▇▇▇▇ zarada Zaposlenog ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem Zaposlenom prestaje radni odnos isplatom otpremnine.
Prosjeĉna ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ u Crnoj Gori utvrĊuje se kod nadležnog organa u državi, a kao osnov uzima ▇▇ ▇▇▇▇ zarada ostvarena u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem Zaposlenom prestaje radni odnos isplatom otpremnine.
Član 99
Zaposlenom za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba pripada pravo na naknadu zarade u visinu 100% kao da je na radu, sve do ostvarivanja jednog od prava utvrĊenih Programom iz ĉlana 92 ovog Kolektivnog ugovora i Zakonom.
Privremeno angažovanje Zaposlenog za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba
Član 100
Poslodavac može Zaposlenog za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba da angažuje radi obavljanja poslova koji odgovaraju njegovoj struĉnoj spremi, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja dok mu ne obezbijedi jedno od prava utvrĊenih Programom iz ĉlana 92 ovog Kolektivnog ugovora i Zakonom.
Zaposleni koji nije angažovan, u smislu stava 1 ovog ĉlana, može biti privremeno rasporeĊen na rad kod drugog Poslodavca do ostvarivanja nekog od prava po osnovu prestanka potrebe za radom.
Prestanak radnog odnosa nakon isplate otpremnine
Član 101
Zaposlenom koji je ostvario pravo na otpremninu u smislu ĉl. 97 i 98 ovog Kolektivnog ugovora, prestaje radni odnos, odnosno otkazuje se ugovor o radu, danom ▇▇▇▇ ▇▇ isplata izvršena.
Skraćeni postupak utvrĊivanja prestanka potrebe za radom Zaposlenog isplatom otpremnine
Član 102
U postupku utvrĊivanja i iskazivanja „viška Zaposlenih” (prestanak potrebe za radom), na zahtjev Zaposlenog, a po saglasnosti Poslodavca (Sporazum), zaposlenom može prestati radni odnos kao Zaposlenom za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba, isplatom novĉanog iznosa na ime otpremnine, na koji iznos Zaposleni pregovara sa Poslodavcem.
Novĉani iznos na ime otpremnine iz stava 1 ovog ĉlana, do kojeg se može dogovarati izmeĊu Poslodavca i Zaposlenog, donosi Odbor direktora Poslodavca i ne može biti veći od iznosa koji se utvrĊuje shodno ĉl. 97 i 98 ovog Kolektivnog ugovora.
Zaposlenom iz stava 1 ovog ĉlana, prestaje radni odnos, odnosno Poslodavac donosi rješenje o otkazu ugovora u radu sa danom isplate novĉanih sredstava na ime otpremnine kao Zaposlenom za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba.
Prestanak radnog odnosa Zaposlenom na naĉin iz stava 1 ovog ĉlana, iskljuĉuje potrebu bodovanja po kriterijumima iz ĉlana 95 ovog Kolektivnog ugovora.
XI ZAŠTITA ZAPOSLENIH
Član 103
Zaposleni ima pravo na zaštitu na radu u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Zaposleni se ne može rasporediti na radno mjesto ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇ duže od punog radnog vremena, odnosno noću, ako bi po nalazu organa nadležnog za ocjenu zdravstvene sposobnosti takav rad mogao da pogorša njegovo zdravstveno stanje.
Na radnom mjestu na kojem postoji povećana opasnost od nastanka invalidnosti, profesionalnih ili drugih oboljenja može da bude rasporeĊen zaposleni koji, pored uslova utvrĊenih aktom o sistematizaciji, ispunjava i uslove za rad u pogledu zdravstvenog stanja, psiho-fiziĉkih sposobnosti i ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇.
Član 104
Poslodavac ne može odbiti da zakljuĉi ugovor o radu sa trudnom ženom, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili ako koristi porodiljsko odsustvo.
Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ polovinu punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, samohranim roditeljem koji ima dijete do ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ili dijete sa teškim invaliditetom, kao ni sa licem koje koristi neko od navedenih prava.
Zaposleni iz stava 2 ovog ĉlana ne mogu se proglasiti licima za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba usled uvoĊenja tehnoloških, ekonomskih ili restrukturalnih promjena u skladu sa zakonom.
Zaposlenom koji je zakljuĉio ugovor o radu na odreĊeno vrijeme okolnosti iz st. 1 i 2 ovog ĉlana nijesu od uticaja na prestanak radnog odnosa.
Član 105
Oblast zaštite na radu reguliše se posebnim pravilnikom u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i zakonom.
Što nije regulisano ovim Kolektivnim ugovorom i pravilnikom iz oblasti zaštite na radu, neposredno će se primijeniti odredbe Zakona.
Član 106
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da najmanje jednom godišnje saĉini izvještaj o zaštiti na radu Zaposlenih, koji se razmatra na organima upravljanja zajedno sa izvještajem o poslovanju.
XII ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIH
Zaštita prava kod Poslodavca
Član 107
O pravima i obavezama Zaposlenih iz rada i po osnovu rada odluĉuje Poslodavac, u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, podzakonskim aktima, normativnim aktima i drugim aktima Poslodavca.
Zaposleni koji smatra da mu je ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ povrijedio pravo iz rada i po osnovu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ podnijeti zahtjev Poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava.
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da odluĉi po zahtjevu Zaposlenog u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ podnošenja zahtjeva. Odluka iz stava 3 ovog ĉlana je konaĉna ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno.
Odluka iz stava 3 ovog ĉlana dostavlja se Zaposlenom u pisanom obliku, sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku.
Zaštita kod nadležnog suda
Član 108
Zaposleni koji nije zadovoljan odlukom iz ĉlana 107 ovog Kolektivnog ugovora ili mu odluka nije dostavljena u predviĊenom roku, ima pravo da pokrene spor pred nadležnim sudom za zaštitu svojih prava, u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja odluke.
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da pravosnažnu odluku suda izvrši u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja odluke, ako odlukom suda nije odreĊen drugi rok.
Zaštita kod nadležne inspekcije
Član 109
Ako u postupku inspekcijskog nadzora, inspektor rada utvrdi da je rješenjem Poslodavca o otkazu ugovora o radu oĉigledno povrijeĊeno pravo Zaposlenog, a Zaposleni je pokrenuo radni spor, na inicijativu Zaposlenog inspektor ▇▇▇▇ ▇▇ svojim rješenjem odložiti izvršenje tog rješenja do donošenja pravnosnažne odluke suda.
Zaposleni može podnijeti inicijativu iz stava 1 ovog ĉlana, u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ pokretanja radnog spora.
Inspektor rada ▇▇ ▇▇▇▇▇ da ▇▇▇▇▇▇ rješenje o odlaganju izvršenja rješenja Poslodavca o otkazu ugovora o radu u roku propisanom Zakonom.
Rokovi zastarjelosti potraživanja iz radnog odnosa
Član 110 Novĉana potraživanja iz rada i po osnovu rada ne zastarijevaju.
XIII ODGOVORNOST ZAPOSLENIH
Odgovornost za povrede radnih obaveza
Član 111
Zaposleni ▇▇ ▇▇▇▇▇ da se ▇▇ ▇▇▇▇ pridržava obaveza propisanih zakonom, Kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu.
Zaposleni koji svojom kriviciom ne ispunjava radne obaveze ili se ne pridržava odluka koju ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ odgovara za uĉinjenu povredu radne obaveze, u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu.
Kriviĉna odgovornost ne iskljuĉuje odgovornost Zaposlenog za izvršavanje radnih obaveza, ako ta radnja predstavlja povredu radne obaveze.
Zaposleni odgovara za povredu radne obaveze ▇▇▇▇ ▇▇ u vrijeme izvršenja bila utvrĊena Kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu.
Pokretanje i voĊenje postupka za povredu radnih obaveza i druga pitanja od znaĉaja za zaštitu radne discipline ureĊuju se Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom.
Smatra se da postoji krivica Zaposlenog ako radnu obavezu povrijedi sa umišljajem ili iz nehata. Povreda radne obaveze može nastati ĉinjenjem ili neĉinjenjem Zaposlenog.
Povreda radne obaveze neĉinjenjem nastupa kada Zaposleni ne izvrši radnju koju ▇▇ ▇▇▇▇▇ da izvrši.
Bliže ureĊenje disciplinske i materijalne odgovornosti Zaposelnih utvrĊeno je posebnim aktom kod Poslodavca.
Član 112
Za povrede radne obaveze, Zaposlenom se može izreći jedna od sljedećih mjera:
- novĉana kazna,
- prestanak radnog odnosa.
Novĉana kazna se može izreći za lakše povrede radnih obaveza, u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i pravilnikom koji reguliše pitanje disciplinske i materijalne odgovornosti Zaposlenih.
Prestanak radnog odnosa može se izreći za težu povredu radnih obaveza u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom koji reguliše pitanje disciplinske i materijalne odgovornosti Zaposlenih.
Član 113
Odluku o izreĉenoj mjeri, za povredu radne obaveze donosi nadležni organ Poslodavca u skladu sa Pravilnikom koji reguliše pitanje disciplinske i materijalne odgovornosti Zaposlenih.
Odluka iz stava 1 ovog ĉlana je konaĉna.
Protiv konaĉne odluke za izricanje mjere iz ĉlana 112, Zaposleni može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom, u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja odluke.
Pokretanje postupka pred nadležnim sudom ne zadržava izvršenje odluke iz stava 3 ovog ĉlana.
Član 114
Pokretanje postupka za utvrĊivanje povreda radnih obaveza Zaposlenih, zastarijeva u roku od tri mjeseca od ▇▇▇▇ saznanja za tu povredu i uĉinioca.
Ako povreda radne obaveza sadrži obilježje bića kriviĉnog djela, pokretanje postupka zastarijeva protekom šest mjeseci od ▇▇▇▇ saznanja za povredu radne obaveze i uĉinioca, odnosno protekom roka zastarjelosti za to kriviĉno djelo.
VoĊenje postupka za utvrĊivanje povreda radnih obaveza zastarijeva protekom tri mjeseca od ▇▇▇▇ pokretanja postupka za utvrĊivane povrede radne obaveze.
Član 115
Izreĉena mjera o povredi radne obaveze ne može se izvršiti ako je proteklo 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ pravosnažnosti odluke kojom je ona izreĉena.
O izreĉenim mjerama za povredu radnih obaveza nadležna služba Poslodavca vodi evidenciju.
Ako Zaposleni u roku od dvije godine od ▇▇▇▇ pravosnažnosti odluke kojom je izreĉena novĉana kazna ne uĉini povredu radne obaveze, izreĉena mjera se briše iz evidencije.
Privremeno udaljenje Zaposlenog (suspenzija)
Član 116 Zaposleni će privremeno biti udaljen ▇▇ ▇▇▇▇ ako je:
- zateĉen u vršenju povrede radne obaveze za ▇▇▇▇ ▇▇ predviĊeno izricanje mjere - prestanak radnog odnosa,odnosno raskida ugovora o radu,
- Zaposlenom odreĊen pritvor, od prvog ▇▇▇▇ pritvora, dok traje pritvor,
- protiv njega pokrenut kriviĉni postupak zbog kriviĉnog djela uĉinjenog u radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇.
Član 117
Zaposleni se privremeno udaljava ▇▇ ▇▇▇▇ pisanim nalogom Poslodavca, odnosno ovlašćenog Zaposlenog, s ▇▇▇ što ▇▇ ▇▇▇▇ donijeti obrazloženo rješenje o privremenom udaljenju.
Ukoliko se rješenje iz stava 1 ovog ĉlana ne ▇▇▇▇▇▇ u roku od tri ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ udaljenja ▇▇ ▇▇▇▇, smatra se da nalog nije ni dat.
Za vrijeme privremenog udaljenja ▇▇ ▇▇▇▇ Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini 1/3, a ako izdržava porodicu u visini 1/2 mjeseĉne zarade ▇▇▇▇ ▇▇ ostvario u mjesecu prije privremenog udaljenja.
Naknada zarade za vrijeme pritvora isplaćuje se na teret organa koji je naredio pritvor.
Organ koji ▇▇ ▇▇▇▇▇ rješenje o pritvoru, saglasno Zakonu, ▇▇▇▇▇ ▇▇ da o tome, u roku od tri ▇▇▇▇, obavijesti Poslodavca.
Zahtjev za refundaciju, na ime visine naknade zarade, za vrijeme za koje se Zaposleni nalazi u pritvoru i doprinosa i poreza uraĉunatih u tu zaradu podnosi Poslodavac organu koji ▇▇ ▇▇▇▇▇ rješenje o pritvoru.
Zaposlenom za vrijeme privremenog udaljenja ▇▇ ▇▇▇▇ pripada razlika izmeĊu iznosa naknade primljene na osnovu stava 3 ovog ĉlana i punog iznosa zarade ostvarene za mjesec prije privremenog udaljenja uvećanog za prosjeĉni porast zarada Zaposlenih kod Poslodavca za vrijeme u kojem mu je pripadala naknada i to:
- ako je kriviĉni postupak obustavljen, pravosnažnom odlukom ili ako je pravosnažnom odlukom osloboĊen optužbe ili je optužba protiv njega odbijena, ali ne zbog nenadležnosti,
- ako je osloboĊen od odgovornosti ili ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ za utvrĊivanje povreda radnih obaveza obustavi.
XIV MATERIJALNA ODGOVORNOST
Naknada štete Poslodavcu
Član 118
Zaposleni je odgovoran za štetu ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇ ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇ namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzrokovao Poslodavcu, koja ĉinjenica se utvrĊuje u postupku disciplinske i materijalne odgovornosti.
Ako štetu prouzrokuje više Zaposlenih, svaki Zaposleni je odgovoran za dio štete ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovao ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇.
Ako se za svakog Zaposlenog iz stava 2 ovog ĉlana, ne može utvrditi dio štete ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovao, smatra se da su svi Zaposleni pojednako odgovorni i štetu naknaĊuju u jednakim djelovima.
Ako ▇▇ ▇▇▇▇ Zaposlenih prouzrokovalo štetu kriviĉnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Naknada štete zaposlenom
Član 119
Ako Zaposleni pretrpi povredu ili štetu na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da mu nadoknadi štetu.
Postojanje štete, njenu visinu, okolnosti pod kojima ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, ko ▇▇ ▇▇▇▇▇ prouzrokovao i kako se ona naknaĊuje, utvrĊuje posebna komisija koju rješenjem formira Poslodavac.
U sluĉaju da se naknada štete ne ostvari u skladu sa stavom 2 ovog ĉlana, o šteti odluĉuje nadležni sud.
XV SINDIKALNE ORGANIZACIJE
Član 120
Zaposleni imaju pravo da po slobodnom izboru, bez prethodnog odobrenja Poslodavca, osnivaju svoje organizacije i da se u njih uĉlanjuju, pod uslovima utvrĊenim statutom i pravilima tih organizacija.
Član 121
Zaposlenima se jamĉi ▇▇▇▇▇▇▇ sindikalnog organizovanja i djelovanja, bez prethodnog odobrenja Poslodavca.
Sindikalne organizacije Zaposlenih kod Poslodavca upisuju se Registar sindikalnih organizacija koji vodi organ državne uprave nadležan za poslove rada.
Postupak i naĉin upisa sindikalnih organizacija u Registar, promjenu upisa, sadržina, naĉin voĊenja i brisanje iz Registra vrši se po propisima koje utvrĊuje i donosi nadležno Ministarstvo.
Reprezentativni sindikat
Član 122
Reprezentativna organizacija sindikata Zaposlenih (Reprezentativni sindikat), u smisli zakona i ovog Kolektivnog ugovora je sindikalna organizacija koja ima najveći broj ĉlanova i koja ▇▇ ▇▇▇ takva registrovana kod nadležnog ministarstva.
Ako postoji više reprezentativnih sindikalnih organizacija kod Poslodavca, pravo na stvaranje uslova za obavljanje sindikalnih aktivnosti i pravo na kolektivno pregovaranje kod Poslodavca ostvaruje se u skladu sa posebnim Zakonom.
Član 123
Poslodavac obezbjeĊuje Reprezentativnom sindikatu uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite interesi i prava Zaposlenih.
Prava sindikalne organizacije
Član 124
Sindikalna organizacija samostalno odluĉuje o naĉinu njenog zastupanja kod Poslodavca.
Sindikalna organizacija može imenovati ili izabrati jednog sindikalnog predstavnika koji će je zastupati.
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da sindikalnom predstavniku omogući pravovremeno ostvarivanje prava, u smislu stava 2 ovog ĉlana i pristup podacima za ostvarivanje tog prava.
Sindikalni predstavnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ da obavlja sindikalne aktivnosti na naĉin ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ uticati na efikasnost poslovanja Poslodavca.
Sindikalna organizacija je dužna da obavijesti Poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika.
Obaveza informisanja Reprezentativnog sindikata
Član 125
Poslodavac informiše Reprezentativni sindikat, najmanje jednom godišnje o:
- rezultatima poslovanja,
- razvojnim planovima i njihovom uticaju na položaj Zaposlenih, kretanju i promjenama u politici zarada,
- mjerama poboljšanja uslova rada, bezbjednosti i zaštiti na radu i drugim pitanjima važnim za materijalni i socijalni položaj Zaposlenih.
Poslodavac obavještava Reprezentativni sindikat o:
- mjerama bezbjednosti i zaštite na radu,
- uvoĊenju nove tehnologije i organizacionim promjenama,
-donošenju programa o uvoĊenju tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena i programa ostvarivanja prava Zaposlenih za ĉijim ▇▇ ▇▇▇▇▇ prestala potreba,
- vremenu i naĉinu isplate zarada,
- rasporedu radnog vremena, noćnom radu i prekovremenom radu.
Poslodavac prethodnik i Poslodavac sljedbenik dužni su da, prije promjene Poslodavca, obavijeste Reprezentativni sindikat kod Poslodavca o:
- datumu promjene Poslodavca,
- razlozima za promjenu Poslodavca,
- pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene Poslodavca na položaj Zaposlenih i mjerama za njihovo ublažavanje, radi meĊusobne koordinacije i saradnje Reprezentativnog sindikata i Poslodavca u cilju preduzimanja mjera za ublažavanje socijalno - ekonomskih posljedica na položaj Zaposlenih.
Član 126
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da Zaposlenim obezbijedi slobodno ostvarivanje sindikalnih prava.
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da sindikalnoj organizaciji obezbijedi uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti kojima se štite interesi i prava Zaposlenih, u skladu sa Kolektivnim ugovorom.
Predstavnik sindikalne organizacije ima pravo da uĉestvuje u raspravi pred nadležnim organima Poslodavca, ukoliko se razmatra pitanje inicirano ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ te sindikalne organizacije.
Predstavnik sindikalne organizacije ima pravo da odsustvuje ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu zarade radi obavljanja aktivnosti koje organizuje Sindikat u skladu sa Kolektivnim ugovorom.
Poslodavac nije ▇▇▇▇▇ da isplaćuje naknadu zarade predstavniku Sindikata, ĉije odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom iz stava 4 ovog ĉlana.
Poslodavac ▇▇▇▇ biti obaviješten u pisanoj formi o odsustvu ĉlana sindikalne organizacije u sluĉajevima iz stava 4 ovog ĉlana, najmanje tri ▇▇▇▇ prije njegovog odsustva.
Član 127
Ugovorne strane su saglasne da se Reprezentativnoj sindikalnoj organizaciji obezbijede sljedeći uslovi za rad i djelovanje:
- pravo za korišćenje prostorija Poslodavca,
- pravo na zaštitu sindikalnih fondova i sindikalne imovine od intervencija javnih vlasti,
- pravo na nepovredljivost sindikalnih prostorija, sindikalne pošte i telefonskih razgovora,
- pravo na pristup medijima,
- pravo na dobrovoljno pristupanje postupku mirnog rješavanja radnih sporova,
- pravo na uĉešće na lokalnom nivou, nivou Crne ▇▇▇▇ i u meĊunarodnim sindikalnim aktivnostima.
Član 128
Predstavnik Reprezentativnog sindikata, odnosno predstavnik sindikalne organizacije Zaposlenih kod Poslodavca, za vrijeme obavljanja sindikalnih aktivnosti i šest mjeseci nakon prestanka sindikalnih aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost u vezi sa obavljanjem sindikalnih aktivnosti, proglašen kao Zaposleni za ĉijim ▇▇▇▇▇ ▇▇ prestala potreba, rasporeĊen na drugo radno mjesto kod istog ili drugog Poslodavca u vezi sa obavljanjem sindikalnih aktivnosti ili na drugi naĉin doveden u nepovoljniji položaj, ukoliko postupa u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Član 129
Aktivnosti sindikata vrše se tako da ne idu na štetu redovnog funkcionisanja Poslodavca i radne discipline.
Poslodavac ne može staviti u povoljniji ili nepovoljniji položaj Predstavnika sindikalne organizacije zbog ĉlanstva u tu organizaciju ili njegovih sindikalnih aktivnosti.
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da Predstavniku sindikalne organizacije omogući pravovremeno ostvarivanje prava na pristup podacima i informacijama potrebnim za ostvarivanje tog prava.
Član 130
Poslodavac može, na zahtjev reprezentativne sindikalne organizacije, obezbijediti profesionalno obavljanje funkcije sindikalnog predstavnika s ▇▇▇ što zarada, naknade zarada i ostala primanja padaju na teret Poslodavca.
Poslodavac i reprezentativna sindikalna organizacija meĊusobna prava i obaveze iz stava 1 ovog ĉlana bliže ureĊuju posebnim ugovorom, odnosno sporazumom.
Član 131
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da blagovremeno obavijesti Reprezentativni sindikat i dostavi akta, radi prisustvovanja sastancima organa Poslodavca na kojima se razmatraju inicijative i prijedlozi te sindikalne organizacije.
Predstavnik Repezentativnog sindikata ima pravo da uĉestvuje u raspravi pred nadležnim organima Poslodavca, ukoliko su na razmatranju pitanja od zajedniĉkog interesa za sve zaposlene kod Poslodavca.
Poslodavac obezbjeĊuje da se sredstva, koja Zaposleni ĉlanovi sindikalne organizacije, izdvajaju ▇▇ ▇▇▇▇ zarade, odnosno naknade zarade, kao sindikalnu ĉlanarinu, uplaćuju na žiro raĉun sindikalne organizacije ▇▇▇▇ ▇▇ ĉlanovi, danom isplate zarada.
XVI OSTALA PRAVA ZAPOSLENIH
Kolektivno osiguranje
Član 132
Poslodavac kolektivno osigurava Zaposlene kod Poslodavca, od posljedica nesrećnog sluĉaja na poslu i van posla i rizika smrti usljed bolesti.
Stambena pitanja
Član 133
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da svakog mjeseca izdvaja sredstava na poseban raĉun Poslodavca za rješavanje stambenih potreba Zaposlenih, u visini od 3% na obraĉunate bruto zarade.
Pored sredstava iz prethodnog stava, sredstava za rješavanje stambenih potreba obezbjeĊuju se od zakupa stanova, otkupa stanova, kupovine stanova pod povoljnijim uslovima, uplatom rata po osnovu ugovora o korišćenju stambenih kredita i sl.
Uplata sredstava u smislu stava 1 ovog ĉlana vrši se istovremeno sa isplatom zarade.
Ugovorne strane su saglasne da se rješavanje stambenih potreba Zaposlenih kod Poslodavca vrši u skladu sa Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba.
Pravo Zaposlenih na štrajk
Član 134
Zaposleni organizuju štrajk pod uslovima, na naĉin i u vrijeme ▇▇▇▇ ▇▇ to utvrĊeno Zakonom o štrajku.
Član 135 Štrajk se može organizovati kod Poslodavca kao cjelina.
Štrajk se može organizovati i kao štrajk upozorenja i može trajati najduže jedan sat.
Informisanje Zaposlenih
Član 136
Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da obezbijedi redovno i blagovremeno informisanje Zaposlenih o pitanjima od bitnog znaĉaja za ekonomski i profesionalni interes Zaposlenih, shodno Pravilniku o informisanju Zaposlenih.
Prevencija radne invalidnosti i rekreativni odmor Zaposlenih
Član 137
U svrhu prevencije invalidnosti na radnom mjestu i rekreativnog odmora Zaposlenih, Poslodavac na mjeseĉnom nivou, na poseban žiro raĉun Samostalnog sindikata Crne ▇▇▇▇ izdvaja 0,2% na obraĉunate bruto zarade.
Naĉin korišćenja sredstava iz stava 1 ovog ĉlana urediće se posebnim aktom Poslodavca i Reprezentativnog sindikata.
Za vrijeme korišćenja rekreativnog odmora, zaposlenom pripadaju prava kao da je na radu.
XVII PREGOVARANJE I ZAKLJUČIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 138
Uĉesnici u zakljuĉivanju Kolektivnog ugovora dužni su da pregovaraju na ravnopravnoj osnovi.
Kolektivni ugovor kod Poslodavca je zakljuĉen kada ga potpišu ovlašćeni predstavnici Reprezentativnog sindikata i Poslodavca.
XVIII PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 139 Primjenu ovog Kolektivnog ugovora prate ugovorne strane.
XIX ZAVRŠNE ODREDBE
Član 140 Ovaj Kolektivni ugovor se zakljuĉuje na neodreĊeno vrijeme.
Član 141
Na prava i obaveze koja nijesu ureĊena ovim Kolektivnim ugovorom i aktima koji regulišu konkretnu oblast, neposredno se primjenjuju odredbe Zakona i Opšteg kolektivnog ugovora.
Ukoliko su pojedina pravna pitanja ureĊena posebnim aktima Poslodavca primjenjuju se ta akta, ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim Kolektivnim ugovorom i Zakonom.
Član 142
Svaka ugovorna strana može zahtijevati izmjenu i dopunu ovog Kolektivnog ugovora.
Izmjene i dopune ovog Kolektivnog ugovora vrše se Aneksom na naĉin i po postupku za njegovo zakljuĉivanje.
XX STUPANJE NA SNAGU I OBJAVLJIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 143
Danom poĉetka primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi : Kolektivni ugovor Željeznice Crne ▇▇▇▇ AD - Podgorica, iz decembra 2004. godine, Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora Željeznice Crne ▇▇▇▇ AD - Podgorica (prve izmjene i dopune iz septembra 2006. godine, druge izmjene i dopune iz januara 2007. godine, treće izmjene i dopune iz jula 2007. godine i ĉetvrte izmjene i dopune iz ▇▇▇▇ 2008. godine).
Danom poĉetka primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora (prve izmjene i dopune) Željezniĉkog prevoza Crne ▇▇▇▇ AD - Podgorica iz ▇▇▇▇▇ 2009. godine.
Član 144
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objavljivanja na Oglasnoj tabli u sjedištu Poslodavca, a primjenjivaće se od 01.12.2011. godine.
Ovaj Kolektivni ugovor je zakljuĉen ▇▇▇▇ 14.11.2011. godine.
Ovaj Kolektivni ugovor je objavljen ▇▇▇▇ 15.11.2011. godine na Oglasnoj tabli u sjedištu Poslodavca.